RSS
English

Web katalog

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7 dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

Statistika

Veliki, transparentni povratak AID-ovaca, KOS-ovaca, „Pogoreličara“...

Napisano 25.02.2012. 14:33

POLICIJSKA DRŽAVA ZA ČOVJEKA

Proces diskretne, ali transparentne rehabilitacije otpisanih bošnjačkih policajaca, špijuna i naprasno umirovljenih generala koji su pod pritiskom međunarodne zajednice smijenjeni s (po)ratnih funkcija započeo je potkraj 2009. godine, kada je lider SDA SULEJMAN TIHIĆ formirao stranački ODBOR ZA OBRANU I SIGURNOSNU POLITIKU; novinarka „Slobodne Bosne“ otkriva kako su Tihićevi savjetnici za obranu i sigurnost FIKRET MUSLIMOVIĆ i BAKIR ALISPAHIĆ postali glavni stranački kadrovici i operativci u selekciji i imenovanju njihovih nekadašnjih najbližih suradnika u vojnim i sigurnosnim službama, i upravama javnih poduzeća

VELIKI, TRANSPARENTNI POVRATAK AID-ovaca, KOS-ovaca, „POGORELIČARA“...

Američke obavještajne i sigurnosne službe u BiH zapanjene: Bakir Alispahić, čovjek sa „crne liste“ SAD-a zbog „tijesnih veza“ sa Iranom, postao glavni kadrovik SDA!!!

Piše: Suzana Mijatović, Slobodna Bosna

Kada su koncem 2009. godine, pripremajući se za prošle parlamentarne izbore, čelnici SDA počeli okupljati vodeće „bošnjačke umove“ i najavili formiranje Savjeta stranke sastavljenog od provjerenih stranačkih kadrova, ali i brojnih intelektualaca, privrednika i umjetnika koji nisu politički angažirani, samo je jedan od ukupno četrnaest odbora odmah privukao pozornost javnosti. Za razliku od ostalih odbora specijaliziranih za različite oblasti: privredno-financijsku politiku, obrazovanje i nauku, kulturu i sport, zdravstvo, pravna pitanja, međunarodnu suradnju, u koje su pozvani ljudi iz struke, zaposleni u državnim institucijama, javnim poduzećima i privatnom sektoru, u Odboru za obranu i sigurnosnu politiku čije je članove birao predsjednik SDA Sulejman Tihić osobno, svoje mjesto je pronašla čitava plejada davno otpisanih policajaca, špijuna i naprasno umirovljenih generala, koji su bez (po)ratnih funkcija ostali pod pritiskom međunarodne zajednice. No, činjenica da su proteklih godina djelovali u poluilegali, izvan institucionalnih okvira, ne znači da su se nekoć najmoćniji bošnjački obavještajci odrekli ambicija da povrate izgubljeni utjecaj u vojnim i policijskim službama, izravno ili preko njima lojalnih kadrova. Proces njihove diskretne rehabilitacije započeo je, nimalo slučajno, nakon što je sigurnosni sektor u BiH prestao biti u fokusu zanimanja inozemnih diplomata.

Mada je na poziciju predsjednika Odbora formalno postavljen general Nedžad Ajnadžić, najvažniju ulogu među stranačkim savjetnicima za obranu i sigurnost od samog su početka imali zamjenik predsjednika Grupe za obranu Fikret Muslimović i predsjednik Grupe za sigurnosnu politiku Bakir Alispahić.
Prijeratni visoki oficir KOS-a i ratni načelnik Uprave bezbjednosti Armije BiH Muslimović i ratni ministar policije, a potom direktor tajne bošnjačke službe AID-a Alispahić uspjeli su u posljednje dvije godine da upravo Odbor za obranu i sigurnosnu politiku pretvore u najznačajniji kadrovski punkt za popunu upražnjenih mjesta u državnim institucijama, agencijama i službama, odnosno, javnim poduzećima. Istodobno su se Fikret Muslimović i Bakir Alispahić, dakako uz blagoslov stranačkog lidera Sulejmana Tihića i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, nametnuli kao vodeći kadrovici u procesu selekcije i imenovanja njihovih nekadašnjih suradnika u vojnim i sigurnosnim službama.

Pored umirovljenog generala Armije BiH Nedžada Ajnadžića, kojeg je nakon posljednjih Općih izbora SDA postavila na dužnost ministra za boračka pitanja u Vladi Kantona Sarajevo, i novoizabrani ministar obrane BiH Muhamed Ibrahimović je, također, bio aktivan član Odbora za obranu i sigurnosnu politiku. U istom Odboru sjedi i novi-stari državni ministar sigurnosti Sadik Ahmetović (navodno su Alispahić i Ahmetović rođaci), kao i Mujo Hadžiomerović, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske. Jedan od najbližih ratnih suradnika Bakira Alispahića, koji je u vrijeme njegovog ministarskog mandata bio tajnik MUP-a RBiH Željko Varunek, još jedan član Grupe za sigurnosnu politiku, imenovan je ljetos za člana Nadzornog odbora kompanije Energoinvest. U isto je vrijeme i Alispahićev pomoćnik za kriminalitet u nekadašnjem MUP-u RBiH Reuf Jahić postao član Nadzornog odbora Agrokomerca. Na popisu Alispahićevih ratnih kadrova je i bivši operativac AID-a iz Zenice Omer Škaljo, koji je prošao (anti)terorističku obuku u kampu na Pogorelici. Škaljo je, nakon dugogodišnjeg savjetničkog angažmana u federalnom Ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica, izabran za zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i člana parlamentarnog Odbora za energetiku, rudarstvo i industriju.

POVRATAK OTPISANIH

Povratak kompromitiranih polaznika kampa na Pogorelici u državne institucije prvi je, podsjetimo, testirao raniji ministar sigurnosti BiH nemušti Tarik Sadović, kada je za svog šefa kabineta, a kasnije savjetnika, postavio bivšeg radnika AID-a Nedima Čustovića. No, Čustovićev je angažman u Ministarstvu sigurnosti završen ekspresno, uostalom kao i politička karijera njegovog šefa Sadovića, koji se morao povući u ljeto 2009., na izričito inzistiranje Amerikanaca. Nakon što je Tarika Sadovića zamijenio Sadik Ahmetović, lider SDA Sulejman Tihić je od tadašnjeg zamjenika visokog predstavnika, američkog diplomate Raffija Gregoriana, tražio da se Bakir Alispahić skine s „crne liste“ SAD-a, kako bi ga instalirali za Ahmetovićevog šefa kabineta, premda mu je već tada bila obećana pozicija ministra iz sjene. No, budući da se Bakir Alispahić na američkoj „crnoj listi“ našao zbog povezanosti s terorističkim aktivnostima i bliskim vezama s iranskim obavještajnim strukturama, Tihićev je zahtjev za njegovu aboliciju rezolutno odbijen.
Prethodno je, također neuspješno, okončan i pokušaj Alispahićevog pomoćnika Envera Mujezinovića, predratnog KOS-ovca, a ratnog šefa Sarajevskog sektora Službe državne bezbjednosti, da se zaposli u Ministarstvu sigurnosti BiH. Bakir Alispahić, Enver Mujezinović i Irfan Ljevaković, kao čelni ljudi nekadašnjeg AID-a, zajedno s bivšim šefovima policije u Unsko-sanskom kantonu Edhemom Veladžićem i Ejubom Ikićem, bili su, podsjetimo, optuženi za organiziranje terorističkog kampa na Pogorelici kod Fojnice (koji je naprasno zatvoren u veljači '96., poslije desanta trupa IFOR-a), odnosno pripremu atentata na Fikreta Abdića. Iako se optužnica protiv Alispahića, Mujezinovića, Ljevakovića, Veladžića i Ikića temeljila na sasvim čvrstim dokazima, sva petorica optuženika su 2006. godine oslobođeni krivnje, pod nemalim pritiskom bošnjačkog političkog vrha i Islamske zajednice. No, premda je oslobađajuća presuda protiv njih kasnije pravomoćno potvrđena, za smijenjene čelnike AID-a, sve doskora, nije bilo mjesta u državnim institucijama. Nakon što je na vlast došla crveno-zelena koalicija, „pogoreličarima“ su širom otvorena vrata u ministarstvima koja kontrolira SDA, ali i njihovi partneri iz SDP-a, što je ozbiljno zabrinulo američke diplomate i obavještajce u BiH, kojima amnestiranje kriminaliziranih špijuna, dakako, nije promaklo.

DRŽAVNA SINEKURA ZA MUJEZINOVIĆA I LJEVAKOVIĆA

Prije dva mjeseca smo objavili da je Alispahićev zamjenik u Grupi za sigurnosnu politiku Enver Mujezinović imenovan za savjetnika federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Erdala Trhulja (SDA), što je, kako sada stoje stvari, bio samo probni balon za dalju rehabilitaciju proskribiranih bošnjačkih obavještajaca. Budući da Mujezinovićev savjetnički angažman (a navodno mu je resor namjenska  industrija) prošao  bez ikakvih reakcija, prošlog se tjedna u Vladi Federacije BiH pojavio i njegov nekadašnji šef Irfan Ljevaković. Ljevaković je, naime, prije desetak dana, prema ugovoru o djelu, zaposlen u federalnom Ministarstvu za pitanja branitelja gdje će savjetovati SDP-ovog ministra Zukana Heleza oko sastavljanja spiskova organizatora otpora u BiH. Ljevaković je prije toga izabran u Komisiju koju je formirala Vlada Federacije  BiH,  sa zadaćom da utvrdi  status organizatora i pokretača otpora agresiji na BiH, ali je nakon brojnih kontroverzi i burnih reakcija čelnika braniteljskih udruga (poslije objave imena organizatora), upravo ministar Helez donio odluku da se Komisija rasformira. Znakovito je, međutim, da je i poslije rasformiranja Komisije, ministar Helez posao ponudio samo jednom od njezinih članova - Irfanu Ljevakoviću, koji će tako ubuduće odlučivati tko su bili organizatori otpora u BiH.

■ ŠPIJUNSKA DRUŽINA

Najbliži suradnici ministra Zukana Heleza su (po)ratni obavještajci Salko Beba, Besim Hodžić i Ibrahim Ganibegović

Nakon što je početkom ovog tjedna u Oslobođenju objavljena informacija da je Irfan Ljevaković novi savjetnik Zukana Heleza, federalni ministar za pitanja branitelja se obrušio na novinara Asafa Bećirovića, optužujući ga, između ostalog, da je stao na stranu „Herceg-Bosne“. No, unatoč ministrovom demantiju, Irfan Ljevaković se prošlog tjedna pojavio na novom radnom mjestu, kada je službenicima Ministarstva za pitanja branitelja predstavljen kao ministrov savjetnik.  
Jednako je tako notorna činjenica da je jedan od savjetnika SDP-ovog ministra Zukana Heleza ratni upravnik vojnog zatvora za Hrvate u bugojanskoj Gimnaziji Besim Hodžić (što je nedvojbeno utvrđeno na Sudu BiH), koji je također bio pripadnik AID-a. U špijunskoj družini koja je, uz pomoć Zukana Heleza, u posljednjih godinu dana okupirala federalno Ministarstvo za pitanja branitelja, još su i njegovi najbliži suradnici Salko Beba, (pred)ratni radnik SDB-a, i Ibrahim Ganibegović, ratni bezbjednjak u 3. korpusu Armije BiH.

■ POLICIJSKA DRŽAVA

SDA na ključne pozicije u kantonima imenovala bivše policajce Kemala Ademovića, Šemsudina Mehmedovića, Edhama Veladžića...

Pored Bakira Alispahića i Fikreta Muslimovića koji preko Odbora za obranu i sigurnosnu politiku imaju presudan utjecaj na izbor kadrova u vojnim i policijskim strukturama, kadrovici SDA prema istom modelu djeluju i u svim kantonima gdje je ta stranka na vlasti. Tako se računa da je najpovjerljiviji SDA-ov namjesnik u Sarajevu bivši direktor AID-a Kemal Ademović, aktualni zamjenik predsjedavajuće Skupštine Kantona Sarajevo Mirjane Malić. U Zeničko-dobojskom kantonu istu zadaću imaju zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Šemsudin Mehmedović i Šefik Džaferović, a u Unsko-sanskom kantonu Edham Veladžić, bivši kantonalni ministar policije, danas zastupnik u federalnom Parlamentu. U Srednjobosanskom kantonu o svim važnijim imenovanjima u sigurnosnim službama odlučuje dugogodišnji zamjenik direktora INTERPOL-a BiH Asim Fazlić, a u Tuzlanskom kantonu Hazim Rančić.

■ POLICIJSKA SOLIDARNOST

Dragan Lukač od stranaca traži rehabilitaciju Alispahića

Iz vrlo pouzdanih izvora bliskih zapadnim obavještajno-sigurnosnim krugovima u Sarajevu, „SB“ je doznala da se u višegodišnju kampanju koja za cilj ima brisanje Bakira Alispahića sa američke „crne liste“ nedavno uključio i direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač. Na nekoliko sastanaka sa „partnerima“ iz više zapadnih zemalja u Sarajevu, direktor Lukač je diskretno, ali dovoljno razumljivo da uznemiri sugovornike, zatražio „omekšavanje“ njihovog odnosa prema Alispahiću. Odgovor je bio podjednako energičan kao što je bio dvije godine ranije kada je sa istim zahtjevom pred američke dužnosnike izašao Sulejman Tihić. Imajući u vidu dugogodišnje prijateljske i zemljačke dobre odnose Lukača i Tihića, vrlo je moguće da se direktor FUP-a na „pomilovanju“ Alispahića angažirao prema sugestiji predsjednika SDA.

| Slobodna Bosna | HB.org |


Nema komentara

Anketa

Ustavi