Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9781
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Kolumne » Politika » „Kompromisna ponuda“ Milorada Dodika: „Ministarstvo vanjskih poslova može pripasti SDP-u, ali da Lagumdžija ne bude ministar“!

„Kompromisna ponuda“ Milorada Dodika: „Ministarstvo vanjskih poslova može pripasti SDP-u, ali da Lagumdžija ne bude ministar“!

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 16.09.2011. 10:09

SARAJEVSKI SUMMIT ŠESTORKE

Lakše nego što je itko očekivao lideri šest stranaka usuglasili su stavove oko nekih važnih zakonskih rješenja, ali nisu riješili „najvažniji“ spor - kome će pripasti Ministarstvo vanjskih poslova BiH; Slobodna Bosna otkriva s kakvim stavovima stranački lideri dolaze na sarajevski sastanak i analizira mogu li deblokirati izbor vlasti na državnoj razini

„Kompromisna ponuda“ Milorada Dodika: „Ministarstvo vanjskih poslova može pripasti SDP-u, ali da Lagumdžija ne bude ministar“!

Među pobjedničkom šestorkom, samo se SDP i SNSD protive raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora

Piše: Asim Metiljević, Slobodna Bosna

Kako je gotovo izvjesno da ni na sarajevskom sastanku lideri šest najvećih parlamentarnih stranaka u BiH neće prevladati suprotstavljene stavove oko formiranja vlasti na državnoj razini, duboka politička kriza u koju je zapala BiH mogla bi se prevladati jedino raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora. Tim prije što je drugi čovjek SDP-a Damir Hadžić javno obećao da će SDP prekinuti daljnje pregovore oko konstituiranja vlasti ako na sarajevskom sastanku izostane dogovor. Hadžić, doduše, nije spomenuo mogućnost raspisivanja prijevremenih izbora nego sugerira da će na vlasti do narednih redovnih izbora ostati aktualni saziv Vijeća ministara Nikole Špirića „u tehničkom mandatu“. Munjevita podrška ovom prijedlogu stigla je iz centrale Dodikovog SNSD-a: „Spremni smo odmah staviti potpis na ovakav prijedlog“, izjavio je izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić.

STRAH OD IZBORA

SDP i SNSD zapravo su jedine dvije partije iz pobjedničke šestorke koje se protive raspisivanju prijevremenih izbora, svjesne činjenice da se njihov trenutni politički rejting nalazi na opasnoj nizbrdici.
U slučaju SDP-a to se već pokazalo na nekoliko prijevremenih izbora za općinske načelnike na kojima su kandidati ove partije pretrpjeli težak izborni debakl. Ako se rezultati s lokalnih izbora uzmu kao indikator raspoloženja birača pred opće parlamentarne izbore, onda se SDP s pravom pribojava mogućnosti prijevremenog testiranja vlastitog rejtinga.
Provjere se jednako plaši i SNSD Milorada Dodika, prije svega zbog dramatičnog pogoršanja ekonomskih prilika u Republici Srpskoj. Entitetska vlada Aleksandra Džombića nije uspjela pokrenuti ni jedan od velikih infrastrukturnih projekata na kojima je Dodikov SNSD gradio predizbornu kampanju. Priču o novim investicionim poduhvatima u hidrocentrale, putove i aerodrome, potisnuo je šokantni nalaz glavnog revizora o budžetskom deficitu RS-a teškom milijardu i 11 milijuna KM, kao i rastućim dugovima poduzeća prema javnim fondovima RS-a koji su premašili iznos od 800 milijuna KM.
Prvi put otkako je preuzeo vlast, predsjednik RS-a Milorad Dodik priznao je da se „RS suočava s izvjesnim ekonomskim problemima“, što je za vladara „boljeg dijela BiH“ koliko jučer bilo nezamislivo.
Dakle, dvije ključne političke partije, SDP i SNSD, bez kojih nije moguće formirati vlast na državnoj razini, protive se raspisivanju prijevremenih izbora, ali istovremeno ne pokazuju ni spremnost na dogovor i popuštanje bez kojih nije moguće razriješiti najtežu parlamentarnu krizu u BiH nakon rata.
Istina, na nekoliko posljednjih sastanaka stranačke šestorke prevladane su razlike oko nekih važnih zakonskih rješenja bez kojih BiH ne može podnijeti aplikaciju za prijem u Europsku uniju kao prvu stepenicu za isticanje tzv. kandidatskog statusa. Lakše nego što je itko očekivao, stranački lideri su postigli načelni dogovor oko Zakona o popisu stanovništva, Zakona o sistemu državne pomoći i raspodjeli vojne imovine, ali taj dogovor nema nikakvog suštinskog značaja ako se stranački lideri ne uspiju dogovoriti oko formiranja izvršne vlasti na razini države u skladu s rezultatima oktobarskih parlamentarnih izbora. To je uvjet postavljen ispred svih drugih, kao neka vrsta demokratske legitimacije bez koje se BiH ne može ni milimetar pomaknuti prema euroatlantskim integracijama.

„KREATIVNA RJEŠENJA“

Kako je posve jasno da se u središtu spora stranačkih lidera nalazi Ministarstvo vanjskih poslova, za koje su podjednako zainteresirani i SDP i SNSD, u posljednjih desetak dana lansirano je nekoliko „kreativnih rješenja“ koja bi otvorila vrata za postizanje takvog kompromisa koji ni jednoj strani ne bi donio ni slast pobjede ni gorčinu poraza.
Iz krugova bliskih SDP-u lansirana je ideja da se u Vijeću ministara BiH osnuje novo ministarstvo iz domena vanjskih poslova koje bi striktno nadziralo europske integracije BiH. Šef SDP-a Zlatko Lagumdžija nije prihvatio autorstvo nad ovom idejom, ali je rekao da mu se čini 'vrlo zanimljivom“.
No, čelnici SNSD-a ovu su ideju odbacili kao „potpuno neozbiljnu“ zbog poznatog stava ove partije koja se protivi svemu što bi moglo jačati državotvorni kapacitet BiH.
„Čekajte ljudi, o čemu pričate? Hajde da se makar dogovorimo oko čega ćemo se dogovarati“, rekao je Tihić, pokušavajući smiriti svađu čelnika
U međuvremenu, u opticaj je puštena još jedna ideja na tragu pronalaženja „kreativnog rješenja“. Autorstvo se pripisuje SNSD-u, čiju su čelnici navodno spremni prepustiti SDP-u Ministarstvo vanjskih poslova BiH, ali pod uvjetom da novi šef diplomacije ne bude Zlatko Lagumdžija!
Mada je posve jasno da SDP ne može pristati na ovu neoficijelnu ponudu, službena reakcija je izostala, vjerojatno zato što se čelništvo SDP-a našlo u prilično neugodnoj poziciji. Morali bi braniti pravo vlastite partije da autonomno kreira kadrovsku politiku, ali zar nije upravo SDP do prije neki dan postavljao slične uvjete HDZ-u oko izbora mandatara Vijeća ministara BiH? Ako SDP uzima sebi za pravo da određuje ko iz HDZ-a može a ko ne može biti kandidiran za mandatara, onda ne može drugim partijama osporavati da se s jednakim pravom miješaju u kadrovsku politiku SDP-a.
Ponuđena „kreativna rješenja“ očito su slab mamac da bi se Lagumdžija i Dodik pomaknuli iz utvrđenih busija.

■ IZLAZ U „MANJINSKOJ VLADI“

SDA se ne usuđuje formirati vlast bez SDP-a

Vlast na državnoj razini nije moguće formirati bez SNSD-a koji kontrolira većinu srpskih zastupnika u Parlamentu BiH. Pozicija SDP-a nešto je drukčija - SDA može i bez SDP-a obezbijediti parlamentarnu većinu, ali se naprosto ne usuđuje preuzeti odgovornost za taj krajnje rizični iskorak. To bi bilo i u suprotnosti s rezultatima oktobarskih parlamentarnih izbora na kojima je SDA osvojila znatno manje glasova od SDP-a.
Pod određenim uvjetima, SDA bi vjerojatno pristala da i bez SDP-a konstituira izvršnu vlast na državnoj razini. To podrazumijeva da SDP javno odustane od sudjelovanja u vlasti i da pri tome obezbijedi podršku manjinskoj vladi koju bi formirala petočlana stranačka koalicija: SNSD i SDS, dva HDZ-a te SDA.
No, u vrhu SDP-a i ne pomišljaju na takvu mogućnost: radije bi pristali da još tri godine ostane na vlasti aktualno Vijeće ministara Nikole Špirića.

■ PUNO SVAĐE, MALO PREGOVORA

Tihić jedva smirio svađu Dodika i Lagumdžije

Upućeni tvrde da pregovore stranačkih čelnika najviše usporavaju čelnici SNSD-a i SDP-a, Dodik i Lagumdžija, čija međusobna netrpeljivost na momente prelazi u mržnju. Na nedavnom sastanku šestorke u Mostaru, skoro cijeli prvi sat „pregovora“ potrošen je na verbalnu razmjenu optužbi i uvreda Dodika i Lagumdžije.
Nakon punog sata, za riječ se javio lider SDA Sulejman Tihić. Tek nakon Tihićeve intervencije, usuglašen je „dnevni red“ mostarskog sastanka koji je na koncu ipak rezultirao „malim pomacima u približavanju stavova“.

| Slobodna Bosna | HB.org |