Potkraj rujna, samo tjedan dana prije svjedocenja hrvatskog predsjednika Stipe Mesica u postupku protiv Milosevica, u Haagu se kao svjedok vjestak obrane u procesu Naletilic - Martinovic pojavio i povjesnicar dr. Mladen Ancic, znanstveni suradnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru i docent na Hrvatskim studijima Sveucilista u Zagrebu. U sudbeni je spis uveden Ancicev tekst "Od kulturnih razlika do rata za teritorij: povijesni korijeni rata u BiH", pa ga je osobno obrazlagao pred sudbenim vijecem.
"U sedmom stoljecu nakon Krista, u valu slavenskih seoba, sire podrucje izvora i srednjega toka danasnje rijeke Bosne naselilo je slavensko pleme Bosna, koje ubrzo stvara i siri svoju drzavnu organizaciju u zemlji kojoj daje svoje ime.
Rijeci ili izjave politicara zacijelo nisu materijal kojim se bave znanstvenici - one su, uobicajeno, tek retoricke "akrobacije" koje se referiraju na probleme "dnevne politike" i kao takve nikada se ne uzimaju previse ozbiljno. Doduse, takve izjave govore mnogo o onomu tko ih daje, ponekad su i ozbiljni pokazatelji opcega stanja u nekome drustvu, ili su u stanju, u posebnim okolnostima i prigodama, generirati neko opce stanje. Izjava gdina.
U cijeloj ovoj rasclambi, na kraju, valja artikulirati jedno upozorenje koje prirodno izvire iz predvidljivog scenarija daljnjega razvoja stvari, a o kojemu ukupna hrvatska nacionalna politika mora povesti dostatno racuna.
Moderne europske nacije konacno su zaokruzene tek u 19. st., nakon dugotrajnoga povijesnoga procesa izgradnje. U tome je procesu prijedjen put od plemenske izmaglice ranoga srednjeg vijeka do moderne Drzave/Nacije, koja je postala zastitnim znakom danasnje Europe.
Postupci haaskoga “Medjunarodnog suda za ratne zlocine pocinjene na prostoru bivse Jugoslavije" od pocetka sudenja generalu Tihomiru Blaskicu izazvali su u hrvatskoj javnosti dvije vrste oprecnih reakcija -ili zgrazanje i indignaciju, ili potpuno povladjivanje cesto propraceno zlobnim zadovoljstvom.
Moderna povijest, ona od jucer kada je kao velika vijest bila objavljena na naslovnoj stranici novina, svakako je medu svim predmetima interesa povjesnicara najosjetljivija po svojim implikacijama.
Kako sada sve receno dovesti u svezu s danasnjim stanjem politickih odnosa u Federaciji i slikom ocrtanom na samome pocetku ovoga teksta?
Kada danas dokoni putnik krene cestom od Splita preko Livna, Bugojna, Travnika, Busovace i Kiseljaka do Sarajeva i pri tomu ne zuri, odnosno ima vremena zaustaviti se i ogledati oko sebe na mjestima koja ga zanimaju, moze vidjeti mnogo toga sto prije ovoga rata nije mogao.
Ovakvo nacelo ponasanja nije se, medutim, ogranicavalo samo na ljude koji su zauzimali nize polozaje u novoj strukturi vlasti. Najjasniji dokaz toga jest primjer sto ga nudi g. Sefer Halilovic, covjek koji je 1991/92. ustrojio prvu ilegalnu vojnu organizaciju muslimanskog politickog establishmenta ("patriotska liga"), a slijedom tih zasluga postao i prvim vojnim zapovjednikom " Armije R BiH", kada je ova sluzbeno postala vojnom snagom muslimanskih vlasti u Sarajevu.
Razglabati povijest drzavno-pravnoga statusa teritorija koji danas ulazi u medjunarodno priznate granice BiH spada medju zahtjevnije poslove sto ih povjesnicar moze poduzeti, pri cemu tako nesto nije moguce niti pokusati uraditi bez pomoci zemljovida.
Kontaktirajte nas