Sjajno komponirana i ujednačena knjiga, bez šavova i vidljivih umetaka koja je ujedno studija o pisanju, obiteljski roman, roman o ratu, sjećanju, ljubavna drama, uz usklađeno preplitanje svih ovih motiva. Jedan izuzetan roman.
Ovih dana je završeno tiskanje knjige Mile Jukića Katolički rodovi župa Kreševo, Lepenica (Banbrdo), Kiseljak i Deževice 1742.-1992. godine.
Slavko Zelić, autor knjige, kazao je kako je knjigu napisao zbog šire javnosti koja je nedovoljno informirana o događajima u Sarajevu za vrijeme rata, a i ono što je prezentirano u sredstvima informiranja dosta je iskrivljeno prikazano. Istaknuo je kako je za vrijeme djelovanja HVO-a u Sarajevu poginulo preko 95 pripadnika HVO-a, a 350 ih je ranjeno.
Hrvatski leksikografski institut BiH predstavio je danas na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru drugi svezak Hrvatske enciklopedije BiH. Predmet enciklopedije su osobe, institucije, događaji i pojmovi koji tvore prije svega hrvatsku kulturu i geografsku sastavnicu BiH od sedmog stoljeća pa i dalje u prošlost.
Koncem mjeseca travnja s njemačkog originala prevedena je knjiga pod naslovom: „Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski“ autora Christopha Hurnausa u kojoj biskup banjolučki mons. Franjo Komarica govori o pozadini zastupničkog rata međunarodnih sila.
Sinoć je kinodvorani Posušje održana promocija knjige „Život nakon logora“, autora Jadranka Dadića. Ova knjiga je Dadićevo svjedočenje novog početka nakon logora i ponovnog uključivanja u društvo te poticaj je drugima da se suoče sa svojim strahovima i svoja sjećanja stave na papir jer se na taj način čovjek oslobađa vlastitih trauma. „Dadić piše o strahu kao o jednoj istinskoj realnosti čovjeka, nečega što je u nama. Suočiti se s vlastitim strahom znači biti heroj. Jako je važno što je Dadić uspio izići iz te traume i dobro je što stavlja naslove ‘Novi početak’“, rekao je fra Mario tijekom predstavljanja knjige.
U sklopu međunarodne kulturne manifestacije „Mostarsko proljeće 2015“ u hotelu Ero u Mostaru, predstavljena je knjiga „Nacija i nacionalno pitanje“ autora akademika dr. Bože Žepića, profesora emeritusa Sveučilišta u Mostaru, prva knjiga koja je izašla u publikaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH.
U Leksikografkom zavodu „Miroslav Krleža“ u Zagrebu održana je promocija knjige „Hercegovina u kartama i planovima“ autora dipl.ing.geod. Mirka Alilovića.
Hercegovina je zemlja gladna kruha i žedna slobode, opisivao je Zvonko Bušić zavičaj i politički kontekst iz kojeg je dolazio. Rečeno je to večeras na promocije knjige Zvonka i Julienne Bušić i ''Zdravo oko'', održanoj u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Pored Julienne, knjigu memoara Zvonka Bušića predstavljali su Dražen Budiša i Nino Rasupdić.
U najtežim vremenima u povijesti Hrvata, u potpuno opkoljenoj i stalno napadanoj Lašvanskoj dolini, kada su branitelji i civili bili na izmaku snaga, bez dovoljno hrane, vode, lijekova, liječnika…, kada nas je bilo iz dan u dan sve manje, jer se svakodnevno ginulo, sve više je bilo ranjenih, u Lašvansku dolinu stigao je poznati humanitarni konvoj koji je nosio znakoviti naziv „Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu“.
Svjedočanstava i članci o stradanju hrvatskoga naroda, nastajali su više od deset godina od 2001. godine na području Duvanjske krajine, Hercegovine, Bosne, Dalmacije. S izvješćima o stanju u općini, obrađeno je 50 pojedinaca i grupa sa stradanja u ratnim i poratnim godinama. Osobito iz Drugoga svjetskoga rata, Bleiburga i Križnoga puta, poslijeratne vlasti, križara, tamnica komunističkoga režima i ideologija 20. stoljeća. Autori priloga uz fra Matu Tadića i Želimira Crnogorca su i Ante Tadić, Kažimir Vučemil, Ivan Protuđer „Noga“, Ivica Karamatić „Klemi“, fra Petar Ljubičić, Petar Miloš, te Ivan Anđelić.
Nakon objavljivanja knjige Katice Nevistić "Svoju zemlju i oni su voljeli" (2004.) i "Bugojanskog dnevnika" (2005.) te knjige Josipa Kalaice "Razmijenjeni iz bugojanskog logora Stadion 19.3.1994." (objavljena 2014. godine koja na dokumentaristički način svjedoči o bugojanskim zatočenicima), svjetlo dana ugledala je još jedna knjiga koja želi upotpuniti saznanja o događanjima u Bugojnu 1992.–1996. godine. Riječ je o ratnom dnevniku fra Janka Ljubosa. Autor je knjigu nazvao "U kandžama zla".
Knjiga „Razmijenjeni iz bugojanskog logora „Stadion“ 13. 3. 1994. – 20 godina poslije“, autora Josipa Kalaice svjedočanstvo je tragične sudbine Hrvata Bugojna, o prešućenom zločinu i nepriznatoj žrtvi.
Od tragedije jednoga naroda, moglo bi se reći, kako je samo šutnja o njoj, još veća tragedija, koja ne pogađa samo točno određenu skupinu, nego ponajprije one koji tu tragediju iz raznih razloga ne vide ili ne mogu vidjeti.
Dok su mnogi šutjeli, gledajući i slušajući višegodišnje klevetanje jednoga suverenog naroda u BiH, ova knjiga pokazuje kako su, unatoč organiziranoj i masovnoj šutnji, u javnost najprije slabašno, a onda sve znatnije, prodirali istinoljubiviji glasovi, koji su danas u svijesti hrvatskih ljudi postali bar jednakopravni s potpuno oprječnim stajalištima.
Ovi tekstovi htjeli su protresti uspavanu i uplašenu hrvatsku javnost u Bosni i Hercegovini; htjeli su iznova probuditi nadu u dostižnost ideala stvarne nacionalne jednakopravnosti, nasuprot onoj lažnoj koja je tom narodu i toj javnosti uporno i podmuklo podvaljivana s raznih strana.
Kontaktirajte nas