Statistika

Ukupno registriranih korisnika: 9781
Ukupno članaka: 23656
Ukupno komentara: 2087
Posljednji unos: Imenovan novi Nadzorni odbor Aluminija
Zadnja promjena: 11.01.2019. 23:44

Nalazite se na: Početna » Literatura » Recenzije knjiga » Knjiga „Uzroci rata: Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine“ dr. sc. Ive Lučića od 29. svibnja u prodaji na svim boljim kioscima u hrvatskom dijelu BiH

Knjiga „Uzroci rata: Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine“ dr. sc. Ive Lučića od 29. svibnja u prodaji na svim boljim kioscima u hrvatskom dijelu BiH

« Prethodni članak | Sljedeći članak »

Napisano 29.05.2013. 08:38

Knjiga „Uzroci rata: Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine" dr. sc. Ive Lučića od 29. svibnja u prodaji na svim boljim kioscima u hrvatskom dijelu BiH

Upravo na dan kad se objavljuje prvostupanjska presuda šestorici Hrvata iz BiH u Haagu, 29. svibnja, na kioscima u hrvatskom dijelu BiH u prodaju je izašla knjiga, zapravo vrhunsko historiografsko djelo dr. sc. Ive Lučića pod nazivom „Uzroci rata: Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine". Knjigu je tako naslovio ponajprije stoga što smatra da bez uvažavanja dinamike političkih i društvenih procesa i razumijevanja konteksta u kojemu je BiH nastala i razvijala se, kao i svih njenih unutarnjih proturječnosti, nije moguće razumijeti ni uzroke rata ni povode istome koji je izbio u drugoj polocini 1991. i trajao je sve do kraja 1995. godine. To se posebno odnosi na događaje iz osamdesetih koji su velikom broju ljudi ostali u maglovitu sjećanju, prekriveni snažnim doživljajem devedesetih i ratnom traumom. Mnogima su osamdesete, u odnosu na ratne devedesete, ostale u sjećanju kao „zlatno doba", vrijeme mladosti u kojem se mirno živjelo, slušala glazba „novoga val" i gledale sportske priredbe, od Olimpijade do Univerzijade. Potisnute su i zaboravljene sve one neugodne strane svakodnevnice, od inflacije i nestašice osnovnih životnih namirnica pa do različitih oblika društvene i političke represije.

U osamdesetima, koje su nedvojbeno jedan od važnih ključeva za razumijevanje događaja iz devedesetih, komunistička se ideologija sukobila sa stvarnošću i izgubila vjerodostojnost i mogućnost da promijeni zahrđali „razvojni" sustav i prilagodi ga novim prilikama i potrebama. Pokazalo se da gospodarstvo propada, društveni sustav postaje neodrživa konstrukcija, a problemi za koje je smatrano da su davno riješeni, izbijaju u prvi plan. Na temelju dostupnoga arhivskog gradiva, objavljenih izvora, literature, teško dostupnih posebnih publikacija Službe državne bezbjednosti (SDB-a) koje su označene najvišim stupnjem tajnosti, kao i ondašnjeg tiska, autor je pokušao rekonstruirati „diskurs sigurnosti", koji je kao glavni zadatak imao osigurati „režim društvene istine" instaliran nakon Drugoga svjetskog rata. Htio je pokazati kako je vladajuća struktura pokušavala taj „diskurs sigurnosti" pretvoriti u praktično djelovanje u uvjetima totalitarne diktature te odrediti koga i kako pratiti i nadzirati; koga i kako kazniti, a koga, zbog ovih ili onih razloga, ekskulpirati bez obzira na stvarne postupke. Pri tome je samo ukratko prikazao sustav i teorijske postavke na kojima je on počivao, a puno više prostora posvetio je praksi kroz koju se društveni „režim istine" pokušavao održati.

Jedan od najvećih problema s kojim se komunistička vlast suočila bilo je nacionalno pitanje koje je na jugoslavenskoj razini postavljeno tako da je komunističkom vodstvu omogućavalo efikasnu vlast, a svim „narodima i narodnostima" trebalo stvoriti privid zadovoljenja barem minimalnih interesa. Komunističke su vođe dobro znali potencijal nacionalnog pitanja i nacionalnih pokreta pa su sustav tako postavili da su u svakom trenutku mogli izazvati krizu, a onda je kompliciranim mehanizmom vlasti rješavati, prikazujući sebe i svoju ideologiju kao jedini okvir unutar kojeg takve krize mogu biti riješene. Bosna i Hercegovina je u tom smislu imala specifičan položaj. Formalno, ona nije bila ničija nacionalna republika, nego republika triju naroda, „ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i hrvatska i muslimanska". Stvarno, Srbi su bili poslijeratni hegemon i „temeljni narod", Muslimani su im se pridružili u vlasti, a zatim započeli s njima borbu za dominaciju, a Hrvati su bili treći i trećerazredni narod, koji je bio određen za žrtvu u praksi ostvarivanja „diskursa sigurnosti". Slomom komunističke ideologije i na njoj izgrađena sustava na istoku Europe te urušavanjem međunarodnog poretka krajem osamdesetih, nestalo je vanjskog okvira koji je držao na okupu jugoslavenske republike i narode. Pitanje opstanka nadvilo se iznad svih višenacionalnih zajednica, pa tako i SFRJ, odnosno SR BiH. Bio je nužan novi društveni dogovor. Međusobno zavađeni nacionalni komunizmi, manipulacija nacionalnim odnosima, višeznačne ideološke formulacije ustavnih odredbi, sustavno onemogućavanje svake demokratske alternative, opća militarizacija društva, nedostatak demokratske tradicije i vještine mirnog rješavanja problema onemogućili su kompromis i doveli su do ratne tragedije.

Poseban dio knjige čini poglavlje o političkom mitu po kojemu su u ožujku 1991. Franjo Tuđman i Slobodan Milošević „dogovorili podjelu Bosne (i Hercegovine)" a onda, u dijaboličnoj verziji mita, i tijek i konačni ishod rata. Dok se prethodni dio knjige odnosi na povijest - ono što se dogodilo, ovaj se dio odnosi na nepovijest - ono što se nije dogodilo - pa je i pisan na drukčiji način. Naime, nema nikakva dokaza koji bi potvrdio da su Tuđman i Milošević uopće razgovarali o podjeli BiH, a svi kasniji događaji jasno pokazuju da se ni o čemu, pa ni o „podjeli BiH", nisu dogovorili. Fascinantna je upornost s kojom se zagovornici teze o „dogovoru iz Karađorđeva" odbijaju suočiti s činjenicama, s jedne, i argumentima zdravorazumske logike, s druge strane. „Dogovor u Karađorđevu" postao je dogma vjernicima u socijalističku Jugoslaviju i utemeljiteljski mit konvertitima iz komunističkog totalitarizma u liberalnu demokraciju. Radikalan obrat zahtijeva i radikalan mit, što je manje vjerojatan i što više ispunjava projekcije i želje, to više vjernika okuplja. Devedesete godine prošloga stoljeća samo su nastavak i posljedica osamdesetih i svih ranijih godina, a njihovi glavni protagonisti i sudionici formirani su u osamdesetima i(li) ranije.

Knjiga je od 29. svibnja u prodaji na svim boljim kioscima u hrvatskom dijelu BiH.

Tvrdi uvez, 522 stranice, 62 fotografije i ilustracije.
Cijena: 20 KM
Izdavač: Despot Infinitus d.o.o., Zagreb
Suizdavač: Hrvatski institut za povijest, Zagreb

Sadržaj knjige:

Predgovor
Uvodna rasprava
Srpska dominacija
Priznanje muslimanske nacije
Hrvatski položaj u SR BiH
Ustav iz 1974. godine i „konstituiranje republike"
PRVI DIO
Savez komunista na braniku Titove ostavštine, Jugoslavije i socijalizma
Zakletve Titu i vrhunac kulta ličnosti
Tri kongresa Saveza komunista Bosne i Hercegovine
Militarizacija društva ili Strategija općenarodne obrane i društvene samozaštite
Ocjene političkog i sigurnosnog stanja u SR Bosni i Hercegovini
Brojnost i struktura „unutarnjeg neprijatelja"
Procjene neprijateljskih političkih ciljeva
"Kleronacionalizmom" protiv ljudskih i nacionalnih prava u SR Bosni i Hercegovini
Događaji u Međugorju i odnos komunističke vlasti prema Katoličkoj crkvi
Duvno kao žarište „hrvatskog nacionalizma" i „katoličkog klerikalizma"
Pjesma iz Brišnika
„Okoreli srednjoškolci" i terorizam
Duvanjski prosvjedi protiv ruskog akceleratora i jugoslavenskog komunizma
Karakteristični slučajevi hrvatskog nacionalizma
Karakteristični slučajevi srpskog nacionalizma
Karakteristični slučajevi muslimanskog nacionalizma i islamizma
Međunacionalni sukobi u SR BiH
Utjecaj političke emigracije na događaje i promjene u SR BiH
Hrvatska politička emigracija
Srpska politička emigracija
Muslimanska politička emigracija
Informbiroovska emigracija
Neke karakteristične akcije SDB-a protiv političke emigracije
Vanjski neprijatelj
Odraz jugoslavenskih zbivanja na SR BiH
Promjena percepcije kao početak društvenih i političkih promjena
Ofenziva jugoslavenskog unitarizma i srpskog nacionalizma
Slabosti i afere koje su potresle komunističku vlast u SR BiH
Slučaj Moševac
„Fašistički rođendan" u Sarajevu
Slučaj Agrokomerc
Slučaj Kecmanović
Slučaj Neum
Gospodarska kriza i pljačka društvene imovine
Slom komunističkog sustava
DRUGI DIO
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u posljednjem desetljeću 20. stoljeća
Četrnaesti izvanredni kongres SKJ
Odraz višestranačja u Hrvatskoj i Sloveniji na političku situaciju u SR BiH
Bosanstvo kao ideološki, politički i identitetski nadomjestak jugoslavenstvu
Promjena političke paradigme kao početak političkih promjena
Osvrt na učinke ustavnih rješenja što ih je donio SKJ
Stranka demokratske akcije
Srpska demokratska stranka
Hrvatska demokratska zajednica
Otpori višestranačju i demokratizaciji društva
Predizborna očekivanja i prvi slobodni izbori
Vlast i bezvlašće, sukobi oko Jugoslavije
Pregovori i traženje rješenja
Uspostava republičke vlasti
Razoružavanje i naoružavanje naroda
Žrtve, vojske i razgovori
Kraj Jugoslavije
Čiji je rat u (Bosni i) Hercegovini
Bosna i Hercegovina kao muslimansko-srpski problem
Institucionalizacija nacionalnih podjela
Suverenitet ili mir
Referendum o neovisnosti i barikade u Sarajevu
Posljednje jugoslavenske akcije i priznanje Bosne i Hercegovine
Zaključak
TREĆI DIO
Mit o "podjeli Bosne i Hercegovine" u Karađorđevu
Povijesni kontekst sastanka u Karađorđevu
Sastanak Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu
Sastanak Tuđmana i Miloševića u Tikvešu
Što su o sastancima rekli Tuđman i Milošević i kakvi su bili prvi komentari sastanaka
Izetbegović i Gligorov o sastanku u Karađorđevu
Kako je nasta(ja)o mit o podjeli BiH između Tuđmana i Miloševića
Telefonski razgovori između Miloševića i Karadžića u ljeto i jesen 1991. godine
Politički sukobi u BiH i širenje mita o sporazumu Hrvata i Srba te o podjeli BiH
Naknadna sjećanja ili promidžbeni konstrukti
„Svjedočenja" i „otkrića" Dušana Bilandžića
„Svjedočenja" Tuđmanova predstojnika Ureda Hrvoja Šarinića
Tajanstveni hrvatski general u stranom ministarstvu, ubojstvo, laži i fonovrpce
Vanjska upotreba mita o Karađorđevu
Karađorđevo između znanstvene publicistike i publicističke fantastike
Naknadno „sjećanje" i svjedočenje Ante Markovića
Tuđmanove izjave koje određuju kontekst sastanaka s Miloševićem
Što se zapravo dogodilo u Karađorđevu
Popis kratica
Kazalo osobnih imena
Kazalo mjesta
Izvori i literatura
O autoru