Među mnogobrojnim reporterskim i memoarskim knjigama o ratu u Bosni i Hercegovini, djelo hrvatskoga publicista Nenada Ivankovića «Krvava zemlja» ističe se slojevitošću, obiljem materijala, te promišljanjima temeljenima na auktorovoj strastvenoj želji da dođe do «korijena» sukoba i rata, poglavito na etnopsihološkoj, ali i strategijsko-političkoj razini.
Knjiga Davora Marijana «Smrt oklopne brigade» jedan je od najboljih radova o ratovima na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zrelošću pristupa i izvornošću raščlana je sigurno, uz Domazetovu «Hrvatska i veliko ratište», ponajbolja knjiga o raspravljanim temama.
Na stranici o ratu u Hrvatskoj odlučili smo se staviti izvatke iz ponajboljih djela koja obrađuju tu temu, knjiga Davora Domazeta-Loše i Davora Marijana (obje su recenzirane na http://www.hercegbosna.org/ostalo/recenzije.html ). Dok smo iz Domazetove studije stavili dijelove koji prikazuju pripreme JNA za agresiju na RH, kao i početni dio poglavlja o oslobodilačkim operacijama OS RH (izostavivši detaljnu raščlanu reakcija stranih čimbenika, te vojnopolitički milje u kojemu su izvedene), Marijanova je knjiga predstavljena collageom dijelova iz nekoliko poglavlja koji razmatraju ustroj JNA uoči napada na Hrvatsku i glavne značajke vojnih operacija u ratnoj 1991. godini, s naglaskom na slavonsko ratište.
Tema raspada SFRJ obrađena je do sada u velikom broju studija i knjiga, što iz pera auktora koji žive na području neke od država sljednica bivše Jugoslavije, a jednako često od strane inozemnih promatrača i/ili analitika.
Jedan od doajena povjesnika posvećenih radu na suvremenoj hrvatskoj povijesti je i akademik Dušan Bilandžić. Njegovo do sada najbolje djelo, «Hrvatska moderna povijest», recenzirano na http://www.hercegbosna.org/ostalo/recenzije.html, izvrstan je prikaz posljednjih stoljeća i pol u povijesti hrvatskoga naroda. Uz ovaj isječak, koji prikazuje 2. svjetski rat u Jugoslaviji s naglaskom na Hrvatsku i hrvatski narod u cjelini, moramo napomenuti da smo na neki način «zgriješili» spram autora: zbog želje da damo što sažetiji prikaz glavnih silnica u 2. svj. ratu na području bivše Jugoslavije, izostavili smo mnoge Bilandžićeve analize koje daju cjelovitiju sliku- ponajvećma o odnosima među velesilama, kao i o sukobima unutar NDH (odnos HSS-a i ustaša, HSS-a i komunista, puč Lorković-Vokić).
Tekst o monarhističkoj Jugoslaviji je zapravo collage eseja i izvadaka iz knjiga, svjesno neformalnoga oblika da bi se dobilo na čitkosti i preglednosti. Svega je jedno djelo (monografija Franje Tuđmana) povjesničarsko u strogom smislu; dio Krležina eseja «Nad odrom Stjepana Radića» pripada žanru književne publicistike, kao i Araličin članak iz zbirke o previranjima u raspadajućoj Jugoslaviji, «Zadah ocvalog imperija».
Novija povijest, a to prije svega znači 19. i 20. stoljeće, predmetom je ove svemrežne stranice. Budući da su osnovne značajke povijesnih događaja u doba srednjega vijeka i turske vladavine prikazane na prethodnoj stranici Povijesnih orisa, moderno razdoblje koje za narode jugoistočne Europe (kao i za većinu ostalih Europljana) počinje poslije-Napoleonskim gibanjima- bit će glavnom temom sljedećih analiza.
Kontaktirajte nas