Pred nama je još jedna knjiga umjetničke fotografije koja svjedoči o muslimansko-hrvatskom ratu u Lašvanskoj dolini u vremenu od 1992. do 1994. godine. Pred nama su hrvatski vojnici u rovu, na odmoru, u pohodu. Tu su ranjena djeca, izgorjele kuće, devastirane crkve, uništeni sakralni kipovi, oskrnavljena groblja. Fotomonografiju je autor nazvao Križni put Hrvata srednje Bosne, i ona je zaista vjeran ilustrator strahota i patnji, ali i žilavog otpora jednog naroda da ostane i opstane.
19. rujna 1973 - Korekcija moje već legendarne slike o samostanu Guča Gora, vezane za zvučni dojam imena, za Andrićevu prozu, za spominjanja u raznim kontekstima.
Autor je na temelju postojeće znanstvene literature i arhivskog gradiva te dostupnoga suvremenog tiska prikazao političke koncepcije dr. Ive Pilara o preuređenju državno-pravnog položaja južnoslavenskih zemalja u Austro-Ugarskoj Monarhiji. On se, u početku, zalagao za koncepciju “prikrivenog trijalizma”, odnosno za formalno očuvanje postojećega dualističkog sustava, prema kojoj bi se Bosna i Hercegovina ujedinila s banskom Hrvatskom, Dalmacijom i Istrom u jednu jedinstvenu državno-pravnu jedinicu. U posljednjim danima postojanja Monarhije, Pilar se opredijelio za federalističko uređenje države: Bosna i Hercegovina, zajedno s banskom Hrvatskom, Dalmacijom i Istrom, ali i slovenskim zemljama, trebala je sačinjavati federalnu jedinicu unutar države Habsburga.
Jedan čovjek – jedan glas ili “hodte nami vi na viru”.
„Humano rješenje“ koje je Muhamed Hevaji svojedobno nudio umjesto bitke, robljenja, sječe, ubijanja i paljenja kuća između kršćana i muslimana, suštinski je isto ono što danas nudi i A. Mujkić – u 17. stoljeću kršćani su „samo“ trebali ostaviti svoju „neviru“, a na početku 21. stoljeća njihovi daleki potomci trebaju „samo“ ostaviti svoj hrvatski ili srpski „etnopolitički okvir“, i eto vječite sreće bilo u dženetu s hurijama, bilo u raju „deliberativne liberalne demokracije“ u bošnjačkoj interpretaciji. Što drugo dakle na kraju zaključiti osim toga da od sve priče o „deliberativnoj liberalnoj demokraciji“ ostadoše samo načela „jedan čovjek – jedan glas“ i „pobjednik uzima sve“, odnosno grubi, neosviješteni i agresivni nacionalizam usmjeren na majorizaciju i asimilaciju, istoga onakvog tipa kakav zastupa H. Silajdžić kad ustvrdi „jedan čovjek – jedan glas i točka“.
Konfederacije nisu ništa loše čega bismo se trebali stidjeti ili unaprijed odbijati kao nešto loše. Radi ostvarivanja nacionalnih, ekonomskih i političkih cijeljeva one su ponekad poželjne. Njima države članice rješavaju zajedničke probleme. Mislim da bi zajedničke probleme Hrvatske i Bosne i Hercegovine riješila solidna konfederacija država Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske uz očuvanje vlastitih suvereniteta i nadležnosti.
Studija je dio projekta «Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini u 100 knjiga», koju su pokrenuli HKD Napredak i Matica hrvatska. U predgovoru autor izrijekom kaže: «U Leksikonu se ne nalaze književnici iz BiH i Hrvatske muslimanskog podrijetla, jer je njihovo djelo, u književno-povijesnom i kritičkom smislu, već obrađeno u sličnim publikacijama u Hrvatskoj i jer su se društveno-političke prilike za takav posao i u Bosni i Hercegovini stubokom promijenile.
Tu prije svega mislim na književnike muslimanskog podrijetla između dvaju ratova među kojima su: Salih Alić, Salih-beg Akamović, Safet-beg Bašagić Redžepašić, Abdurezak Hifzi Bjelavac, Mehmed Čaušević, Džemaludin Čaušević, Husnija Čengić, Enver Čolaković, Musa Ćazim Ćatić, Vejsil Ćurčić, Mehmedalija Mak Dizdar, Abdulah Dizdarević, Husejin Đogo, Rasim Filipović, Mustafa H. Grabčanović, Kasim Gujić, Osman Nuri Hadžić, Fadil Hadžić, Muhamed Hadžijahić (koji o ovome problemu raspravlja u svojoj knjizi Hrvatska muslimanska književnost prije 1878. godine, Sarajevo, 1938.), Hadži Mehmed Handžić, Rešad Kadić, Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Riza-beg Kapetanović Ljubušak, Hasan Kikić, Hamdija M. Kreševljaković (autor djela Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni, Sarajevo, 1912.) , Džafer-beg Kulenović, Nahid Kulenović, Mehmed Dželaludin Kurt, Ademaga Mešić, Edhem Mulabdić, Hamdija Mulić, Ahmed Muradbegović, Abdurahman Nametak, Alija Nametak, Fehim Hasan Nametak, Šemsudin Sarajlić, Fehim Spaho, Hamid Ekrem Šahinović, Munir Ekremov Šahinović, Murat Šuvalić, Mahmud Traljić, Seid M. Traljić, Džemila Hanumica Zekić, Omer Zubrić, Ismet Žunić, i dr. Ne zaboravljam ni genarcije nakon II. svjetskog rata (njihova imena neću nabrajati), čiji su se predstavnici za života opredjeljivali kao hrvatski književnici i koji su svojim ukupnim djelovanjem pripadali hrvatskoj književnosti, što neki od njih, još živući, i danas s ponosom potvrđuju, dok se drugi povlače i izjašnjavaju isključivo za bošnjačku književnost, ali, neka taj složeni problem ipak ostane izvan ovoga Leksikona.» Uzme li se u obzir da nisu uvršteni ni hrvatski pisci istočno-pravoslavne konfesionalne pripadnosti (Novak Simić, ...), leksikon je već samopostavljenim kriterijima okljaštren na popis katoličkih autora. No, i kao takav, sadrži niz vrijednih podataka.
Poznata studija jednog od najutjecajnijih svjetskih slavista, objavljena u zagrebačkom listu «Književnik» 1864. Stručan filološko-povijesni prikaz na razini znanstvenih spoznaja onoga doba.
Antologija koju je sastavila poznata hrvatska jezikoslovka podrijetlom iz BiH. Autorica, koje je primarni stručni interes starija hrvatska filologija, navlastito 16. i 17. stoljeća, dala je u ovome djelu prijesjek hrvatske jezične baštine u Bosni i Hercegovini; dio starijih natpisa ulazi i u poklad srpskoga i bošnjačkoga jezika
Foto-monografija o Hercegovini, od pretpovijesti do Osmanskoga doba. Izvorno na stranicama HIC-a
Temeljna studija o jezičnoj reformi Vuka Karadžića, te nastanku serbokroatizma kao političko-policijskoga projekta austrijske države. Ostali autorovi radovi, uglavnom na hrvatskom i njemačkom, mogu se naći na stranici http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=261803
Detaljna analiza političkih opcija Hrvata u BH; prošlosti, sadašnjosti i problematizirane budućnosti
Nastavak uspješnice «Gospodari kaosa» (također dostupne za preuzimanje na ovom situsu). Poglavlja su sljedeća: 1.GEOSTRATEGIJA I GEOPOLITIKA - POLAZIŠTA ZA PRONICANJE POLITIČKIH PROCESA BUDUĆNOSTI; 2. RAT GOSPODARA KAOSA PROTIV VRJEDNOTA; 3. MIMOHOD KLONOVA STRATIŠTIMA ZAPADNE CIVILIZACIJE; 4. JURIŠ KLONOVA NA ZEMLJU "NEUSTRAŠIVIH SVJEDOKA EVANĐELJA"; 5. 'PREVENTIVNI RAT' PROTIV IRANA - UVOD U APOKALIPTIČNA, POSLJEDNJA VREMENA; 6. TKO JE ZA PROGONSTVO, U PROGONSTVO ĆE IĆI.
Preuzeto s http://e-knjige.4shared.com/
Neke od tema zabilježenih u ovim diskusijama: Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva Republike BiH, održane 02.01.1994. godine; Magnetofonski snimak 235. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 14.1.1994. godine; Magnetofonski snimak 236. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 16.januara 1994. godine; Magnetofonski snimak 237. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 28.januara 1994. godine ....
Skinuto sa: http://www.nsf-journal.hr/issues/v8_n4/index.htm
Neke od tema zabilježenih u ovim diskusijama: Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva Republike BiH, održane 18.10.1993. godine; Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 19. oktobra 1993. godine, u 17,00 sati;
Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 21. oktobra 1993. godine . . . .
Sa stranice: http://www.nsf-journal.hr/issues/v8_n3/index.htm
Neke od tema zabilježenih u ovim diskusijama: Magnetofonski snimak 183. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održana 11. januara 1993. godine; Magnetofonski snimak 185. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održana 22. januara 1993. godine; Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva RBiH i predsjednika stranaka održane 2. februara 1993. godine ; Magnetofonski snimak 189. sjednice Predsjedništva RBiH i Vlade RBiH sa parlamentarnim strankama održane 21. februara 1993. godine; Magnetofonski snimak 192. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održana 25. marta 1993. godine ...
Dostupno na: http://www.nsf-journal.hr/issues/v8_n2/index.htm
Kontaktirajte nas