Neke od tema zabilježenih u ovim diskusijama: Magnetofonski snimak 153. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održana 6. avgusta 1992. godine; Zapisnik 155. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 13. avgusta. godine 1992.; Magnetofonski snimak 155. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održana 13. avgusta 1992. godine septembra 1992. godine . . .
Dostupni na:http://www.nsf-journal.hr/issues/v8_n1/index.htm
Neke od tema zabilježenih u ovim diskusijama: Magnetofonski snimak 108. sjednice Predsjedništva RBiH održane 1.06.1992. godine; Magnetofonski snimak 113. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine održane 6.Juna.1992. godine; Magnetofonski snimak 114. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održana 9. 6. 1992. godine . . .
Dostupno na: http://www.nsf-journal.hr/issues/v7_n4/index.htm
Neke od tema zabilježenih u ovim diskusijama: Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva SRBiH sa generalom Veljkom Kadijevićem, održane u Sarajevu 21. Juna 1991. godine; Magnetofonski snimak sastanka Predsjednika i članova Predsjedništva SRBIH i predsjednika vlade SRBIH s najvišim ličnostima SSNO i generalštaba OS SFRJ, održanog 15. oktobra 1991. godine u Sarajevu; Magnetofonski snimak 83. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine održane 6. Maja 1992. godine; Magnetofonski snimak 84. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine održane 6. 5. 1992. godine ...
Dostupno na stranici http://www.nsf-journal.hr/issues/v7_n3/index.htm
Neke od tema zabilježenih u ovim diskusijama:
4.1 O političkim ciljevima i razlikama u Predsjedništvu BiH ; 4.2 Predsjedništvo BiH o sustavu vrijednosti "zapadne civilizacije" ;4.3 Hrvatski predstavnici osporavaju članstvo R. Delića u Predsjedništvu BiH ; 4.4 Stavovi predsjedništva BiH o uniji triju republika; 4.5 Predsjedništvo BiH o muslimanskoj ofanzivi u Srednjoj Bosni; 4.6 Paritet vlasti veliki je, ogroman ustupak; 5. Djelovanje Predsjedništva BiH u uvjetima bitno smanjene komunikacije između Sarajeva i drugih dijelova BiH, o neorganiziranosti sustava i tijela vlasti pod kontrolom tog istog Predsjedništva, o stvarnom mjestu donošenja svih bitnih odluka, o pregovorima s bosanskim Srbima za vrijeme opsade Sarajeva; 5.1. Odvojenost Predsjedništva BiH od "ostatka BiH i svijeta" te njihova nepripremljenost za nadolazeće događaje; 5.2. Ured Alije Izetbegovićeva mjesto je gdje se uistinu donose sve bitne odluke; 5.3. Pregovori bosanskih Muslimana i bosanskih Srba ; 5.4. Nepovjerenje članova Predsjedništva prema Republici Hrvatskoj te prema Hrvatima iz većeg dijela BiH, što dovodi do napada na srednju Bosnu; 5.5. Zašto je počeo rat u Srednjoj Bosni; 6. Djelovanja i podjele između muslimanskih članova Predsjedništva BiH; 6.1. Alija Delimustafić; 6.2. Sefer Halilović; 6.3. Rasim Delić...
Opsežna zbirka svih relevantnih dokumenata o Bosni i Hercegovini ratnoga razdoblja, uključujući razne saborske i parlamentarne rezolucije, planove međunarodne zajednice poput Cutilheirovog, Vance-Owenovog,.., sporazume Bobana i Karadžića, Tuđmana i Izetbegovića, bilaterlane razgovore Izetbegovića i Karadžića o istočnoj Bosni itd.
Raščlana četiriju modela društvenoga preustroja BiH: građanske države, regionalizirane građanske države, triju nacionalnih republika i kantonalne države, s argumentima za i protiv, te prikazom pristaša i protivnika pojedinih predloženih modela.
Knjiga poznatog hrvatskog sociologa i politologa Anđelka Milardovića raščlanjuje poteze svjetskih sila (EU, SAD,..) koji smjeraju strpati Hrvatsku u njoj nepožljne regionalne asocijacije. Iz predgovora: «U sociologijskom i politologijskom smislu polazimo od teze da je hrvatsko društvo u procesu globalizacije i da će s tim povezani procesi uvelike odrediti njegovu budućnost.
Budućnost središta ili periferije u europskom prostoru. Globalizacija podrazumijeva različite oblike integracija. Različiti oblici integracije imaju strategije. Strategija Europske unije prema zemaljama bivše Jugoslavije - minus Slovenija plus Albanija - izražena je pojmom zapadni Balkan.
Hrvatsko je društvo svrstano pod kišobran zapadnoga Balkana, bez obzira na razvoj u odnosu na ostala društva ex-Jugoslavije minus Slovenija i plus Albanija, na utkane sredozemne i srednjoeuropske kulturne krugove, zahvaljujući političkim propustima hrvatske politike iz bliske prošlosti, ali i međunarodnim interesima i okolnostima. Unatoč tom svrstavanju izabralo je individualni, a ne kolektivni regionalni pristup, za koji je pristup potrebno normativno i praktično prihvaćanje i prakticiranja standardâ iz Agende 2000. i šire od nje. U kontekstu procesa globalizacije, knjiga pokušava odgovoriti na pitanje: Što je to zapadni Balkan? Odgovoru prethodi prikaz političkih ideja i inicijativa o rekonstrukciji prostora bivše Jugoslavije od godine 1993.-2000., koje su u znatnoj mjeri sukladne idejama zapadnog Balkana.
....
Nadamo se da će izlazak ove knjige na svjetlo dana omogućiti bolje razumijevanje globalizacijskih procesa, ideja i projekata, te strategija i procesa koji uvelike određuju budućnost ovog prostora. Bez pretjerivanja se može reći da je ovo vrijeme preslagivanja, preuređenja, stvaranja nove političke slike, formatiranja novih odnosa koji će odrediti naše živote u idućih pedeset i više godina.Prema tomu, ti preformatirajući procesi nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim, jer doista nije svejedno kako će nam izgledati budućnost za koju moramo biti svi odgovorni da bismo uopće bili slobodni.»
Dosad najpotpuniji prikaz etno-demografskih mijena Hrvata Bosne i Hercegovine kroz povijest. Obilno ilustrirarno zemljovidima, statistikama i tablicama.
Studija profesorice Zagrebačkoga sveučilišta o ulozi eskpertnih svjedoka, napose povjesničara, u procesima Haaškoga tribunala Analizirana je njihova stručna pouzdanost i potencijalna politiziranost. Na hrvatskom i engleskom.
Raščlamba i prikaz studija o opstojnosti BiH, epitomizirana autorovim sudom.» Može li se o Bosni i Hercegovini govoriti kao “Jugoslaviji u malom”, koja je osuđena prijeći isti put koji vodi k raspadu? Osim uopćenoga odgovora po kojemu u povijesnome gibanju nema predodređenosti (i Jugoslavija se mogla održati, pod uvjetom da su akteri birali drugačije dugoročne ciljeve), odgovor bi ukratko glasio: položaj i izgledi BiH lošiji su od onih Jugoslavije, pa se susljedno tomu o njoj i ne može govoriti kao “Jugoslaviji u malome” «
Prikaz tijeka ratovanja u Bosni i Hercegovini, uz rušenje popularnih mitova o velikom angažmanu HV u ratu Muslimana i Hrvata, «dogovorenom ratu» itd.. Uvodni citat:» Valja napomenuti da je HVO u BiH bila vojska s najvećim stupnjem pripadnika druge nacionalnosti, iako se to konstantno prešućuje i negira.»
Analiza i prikaz modernih nacionalno-teritorijalnih aspiracija triju nacija u BiH, počesto potkrjepljivanih pseudoznanstvenim interpretacijama povijesti srednjovjekovne bosanske države
Najpoznatiji političko-programski spis vođe Bošnjaka-muslimana.
Sa stranice http://www.slobodanpraljak.com/
Raščlana stremljenja nacionalnih elita u suvremenoj Bosni i Hercegovini. Iz časopisa «Status».
Opis i popis ratnih zločina srpskih snaga nad Hrvatima i Muslimanima-Bošnjacima u Bosanskoj Posavini 1991.-1995.
Preuzeto sa stranice http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/index-bh.htm