Studija je dio projekta «Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini u 100 knjiga», koju su pokrenuli HKD Napredak i Matica hrvatska. U predgovoru autor izrijekom kaže: «U Leksikonu se ne nalaze književnici iz BiH i Hrvatske muslimanskog podrijetla, jer je njihovo djelo, u književno-povijesnom i kritičkom smislu, već obrađeno u sličnim publikacijama u Hrvatskoj i jer su se društveno-političke prilike za takav posao i u Bosni i Hercegovini stubokom promijenile.
Tu prije svega mislim na književnike muslimanskog podrijetla između dvaju ratova među kojima su: Salih Alić, Salih-beg Akamović, Safet-beg Bašagić Redžepašić, Abdurezak Hifzi Bjelavac, Mehmed Čaušević, Džemaludin Čaušević, Husnija Čengić, Enver Čolaković, Musa Ćazim Ćatić, Vejsil Ćurčić, Mehmedalija Mak Dizdar, Abdulah Dizdarević, Husejin Đogo, Rasim Filipović, Mustafa H. Grabčanović, Kasim Gujić, Osman Nuri Hadžić, Fadil Hadžić, Muhamed Hadžijahić (koji o ovome problemu raspravlja u svojoj knjizi Hrvatska muslimanska književnost prije 1878. godine, Sarajevo, 1938.), Hadži Mehmed Handžić, Rešad Kadić, Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Riza-beg Kapetanović Ljubušak, Hasan Kikić, Hamdija M. Kreševljaković (autor djela Kratak pregled hrvatske knjige u Herceg-Bosni, Sarajevo, 1912.) , Džafer-beg Kulenović, Nahid Kulenović, Mehmed Dželaludin Kurt, Ademaga Mešić, Edhem Mulabdić, Hamdija Mulić, Ahmed Muradbegović, Abdurahman Nametak, Alija Nametak, Fehim Hasan Nametak, Šemsudin Sarajlić, Fehim Spaho, Hamid Ekrem Šahinović, Munir Ekremov Šahinović, Murat Šuvalić, Mahmud Traljić, Seid M. Traljić, Džemila Hanumica Zekić, Omer Zubrić, Ismet Žunić, i dr. Ne zaboravljam ni genarcije nakon II. svjetskog rata (njihova imena neću nabrajati), čiji su se predstavnici za života opredjeljivali kao hrvatski književnici i koji su svojim ukupnim djelovanjem pripadali hrvatskoj književnosti, što neki od njih, još živući, i danas s ponosom potvrđuju, dok se drugi povlače i izjašnjavaju isključivo za bošnjačku književnost, ali, neka taj složeni problem ipak ostane izvan ovoga Leksikona.» Uzme li se u obzir da nisu uvršteni ni hrvatski pisci istočno-pravoslavne konfesionalne pripadnosti (Novak Simić, ...), leksikon je već samopostavljenim kriterijima okljaštren na popis katoličkih autora. No, i kao takav, sadrži niz vrijednih podataka.
Kontaktirajte nas