Izvanredne prilike, pojam koji se u SFRJ službeno pojavio početkom
osamdesetih godina, predstavljao je osnovu za uvođenje izvanrednog stanja u dijelu ili na cjelokupnom području zemlje.Na temelju pronađenih izvornih dokumenata, te raznih povjerljivih pravila i dostupnih brošura autor daje osnovne podatke o izvanrednim prilikama, ulozi oružanih snaga u njima te njihovu korištenju kao temelja agresivnog djelovanja srbizirane JNA u ratu protiv Republike Hrvatske.
U prvom dijelu rada autor je na temelju arhivske građe, novina i literature dao prikaz etnogeografske uvjetovanosti Dubrovnika u velikosrpskim planovima, te pregled okolnosti i događaja koji su bili odlučujuća pri stvaranju Srpske demokratske stranke u Dubrovniku 10. ožujka 1991. godine.
Samu osnivačku skupštinu, koju autor smatra dijelom agresije na Dubrovnik tj. njezinom najavom, predočio je na temelju autentičnog video zapisa koji jeu cijelosti transkribiran.
Autor u ovome radu piše o pregovorima, koji su tijekom 1991. godine, a i
kasnije vođeni između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Analizira razloge vođenja ovih razgovora, političke okolnosti u kojima su vođeni, te brojne manipulacije i konstrukcije nastale u vrijeme i nakon tih pregovora, od kojih je najraširenija, ali i vrlo upitna ona o «podjeli Bosne». Autor nastoji odgovoriti iz kojih razloga i u kojim krugovima je nastala tvrdnja o «podjeli Bosne».
Na temelju dostupne arhivske građe, autor rekonstruira vojno-političko stanje u istočnoj Hercegovini od travnja do prvih dana srpnja 1941. Okosnica je na lipanjskom ustanku lokalnog srpskog stanovništva protiv novouspostavljene Nezavisne Države Hrvatske. Razmatraju se razlozi ustanka i njegov tijek sposebnom pažnjom na vojnom aspektu.
Autor analizira društvene strukture, etničke identifikacije i političke odnose
proizašle iz njih i u svezi s njima u Bosni i Hercegovini. Temeljem toga razlaže
stvaranje i oblikovanje modernih nacionalnih identiteta te njihov utjecaj u izbijanju i razvoju sukoba između Hrvata i Bošnjaka/muslimana.
Autor je na temelju arhivskog gradiva i memoarske literature analizirao
muslimansko/bošnjačko-hrvatske kao i odnose Republike Hrvatske i
Republike Bosne i Hercegovine s posebnim osvrtom na muslimansko-hrvatskirat 1993. -1994.