"Problem izvornosti, autentičnosti i vjerodostojnosti djela Karla Marxa i Friedricha Engelsa", Mladen Ivezić 2003, Društvena istraživanja, Vol.14 No.1-2 (75-76), 2005
http://hrcak.srce.hr/file/24667

Matkovic: Povijest NDH

http://rapidshare.com/files/300229346/Povijest_NDH.pdf

Uz Povijest NDH ide i lekskon "Tko je tko u NDH", ali to nisam uploadao. Ukoliko koga zanima, mogu i to postaviti.

"Annales Fuldenses"
http://www.archive.org/stream/annalesfu ... 5/mode/2up
"Geschichte der Slawenapostel Cyrill und Method und der slawischen liturgie", + Codex, Ginzel
http://www.archive.org/stream/geschicht ... 6/mode/2up
"Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia", Franjo Rački
http://www.archive.org/stream/documenta ... 9/mode/2up
"Gradivo za zgodovino Slovencev v srednjem veku", Franc Kos
http://www.archive.org/stream/gradivoza ... 4/mode/2up
"Borba za glagolicu: poviest glagolice i nje izvori", Prodan
http://www.archive.org/stream/MN5020ucm ... 1/mode/2up
Annales Regni Francorum ( http://www.thelatinlibrary.com/medieval.html )
http://www.thelatinlibrary.com/annalesr ... corum.html

Šišićeva knjiga "Vojvoda Hrvoje.." je ovdje: http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/ ... -98/2.html

Postoji mogućnost da se postavi cijela, u jednom komadu od cca. 24 Mb, i to bi možda bilo zgodnije, no ne znam kojom bi brzinom to išlo kod preuzimanja.

Ivan Kukuljević Sakcinski, Acta Croatica (na glagoljici)
http://books.google.com/books/download/Acta_croatica.pdf?id=OeMDAAAAYAAJ&hl=hr&output=pdf&sig=ACfU3U05ekwQdX7d16qsRMuCe7JxnzTgTA

Nisam ni vidio da je to sicani već stavio na 2. str.

Kako to da nitko nije još stavio Šišićevu "Hrvatska povijest u doba narodnih vladara"...uz Raukarovu, kapitalno još uvijek za hrvatsko srednjovjekovlje.
Mada, Tomislav Raukar , tko ga je slušao, zna!

Neznam dali je netko naveo prije mene


Izvrstne knjige vezane uz srednjovjekovlje, te pogtovo staroslovlje(arheologija) u BiH

-Anđelić P.-Doba srednjovjekovne Bosanske države(Sarajevo 1966)
-Anđelić P.-Bobovac i Kraljeva Sutjeska(1973)
-Brunšmid J.-Hrvatske srednjovječne starine(Zagreb 1903)
-Karman Lj.-Starohrvatska umjetnost u BiH( Sarajevo 1942)
-Miletić N.-Stećci (Beograd-Zagreb-Mostar 1984)
-Wenzel M.-Ukrasni motivi na stećcima(Sarajevo 1965)
---------------------------------------------
Knjige vezane uz srednjovjekovnu Hrvatsku, povijest i staroslovlje.

-Antoljak-izvori(Zadar 1978)
-Arheološka istraživanja u Kninu i Kninskoj krajini, izdanje HAD(Zagreb 1992)
-Beloševic J.-Materijalna kultura Hrvata(Zagreb 1980)
-Bulić F.-Hrvatski spomenici u Kninskoj okolici uz ostale suvremene Dalmatinske iz doba Hrvatske narodne dinastije(Zagreb 1888)
-Delonga.V.-Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjevjekovnoj Hrvatskoj(Split 1996)
-Gunjača S.-revizija iskopina u Biskupiji kod Knina(ispravci i dopune u starijij Hrvatskoj historiji 1953-1973-1975-1977. Kapitalno djelo koje je dalo odgovore na velike nepoznanice iz Hrvatskog srednjovjekovlja-IZBOR DJELA 1991 SPLIT)
-Gunjača-Jelovina-Grčević/Starohrvatska baština-katalog(izbornik) Zagreb 1978
-Jelovina D.-Starohrvatske nekropole(Split 1976)
-Rapanić Ž.-Predromaničko doba u Dalmaciji(Split 1992)
-(Skupina pisaca)-Starohrvatski Solin(Split 1992)
-Šišić F.-Povijest Hrvata(Zagreb 1925)

To su vrijedne stvari, a dio imate ovdje, na srpskom siteu:
http://majevica.forumakers.com/filozofi ... e-t861.htm

Da nema zabune, kad kliknete na megaupload, pojavi se stranica sa
strjelicom u sredini i adresom na dnu. Kliknete ne na strjelicu, nego na adresu, i
onda ste na njoj.

Inače...http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... 8&start=75

Davor Marijan
Vojni muzej
Zagreb, Republika Hrvatska






Posljednje desetljeće socijalizma u BiH značajno je i zbog procesa izraženog nacionalnog "osvještavanja" Muslimana. Taj je proces prečesto u humanističkim znanostima poprimao vulgarne značajke. Proces se nastavlja i danas, a njegovi nosioci potječu iz onog malog "elitnog" dijela pučanstva koje se osobno drži intelektualcima. Eini se da je suvremeni kamen temeljac ovog procesa položen u Enciklopediji Jugoslavije rečenicom: Po tome izgleda da se jedno dosta jako pleme Bosna nakon seobe naselilo u centralnoj Bosni, dijelu rimske provincije Dalmacije. Iako je ta rečenicu izazvala manji skandal u akademskim krugovima, ostala je postojano u Enciklopediji i na njoj se danas temelji najranija povijest Muslimana. Bio je to jedan od najdalekosežnijh poteza na ovim područjima pa tako u knjizi Historija Bošnjaka možemo pročitati da u literaturi postoje mišljenja da su Slaveni, koji su se doselili na područje središnje ili matične Bosne, donijeli to ime sa sobom, kao što su učinila i neka druga staroslavenska plemena, u prvom redu Hrvati i Srbi. Po tome je u slavenskoj pradomovini, negdje iza Karpata, živjelo pleme Bosna ili plemenski starješina po imenu Bosna. Iako se ove i slične rečenice smiješne krugovima, kojima je poznata problematika srednjovjekovne Bosne, radi se o iznimno tiražnoj i prodavanoj knjizi, tj. o "kapitalnom intelektualnom proizvodu" koji već stječe status koji kod Hrvata ima Povijest Hrvata Vjekoslava Klaića.

Prevedeno na politički jezik današnjice to znači da je za BiH kao zemlju isključivo Muslimana-Bošnjaka bila potrebna njihova "nazočnost" na području BiH od ranog srednjeg vijeka. Na tom je pravcu iskonstruiran kronološki slijed Bosni (rani srednji vijek) - bogumili (razvijeni srednji vijek) -muslimani (osmanska epoha) - Bošnjaci (od Austro-Ugarske do danas), a sve radi hvatanja koraka s Hrvatima i Srbima, nazočnost kojih je potvrđena u povijesnim izvorima, tj. jedinim južnoslavenskim plemenskim skupinama koje su na ove prostore došle s određenim stupnjem preddržavne organizacije i svijesti o sebi kao zajednici. Tako je srednjovjekovna Bosna postala nužan temeljni kamen u muslimansko-bošnjačkom povijesnom mozaiku koji se brzo slagao. Samo vremensko razdoblje interesa za ovu problematiku u zadnjih petnaestak godina jasno govori o kakvim je motivima riječ. Do tada ova problematika u principu je bila nezanimljiva za Bošnjake-Muslimane, čiji je znanstveni interes za povijest BiH donju granicu imao u 15. stoljeću, a to je vrijeme dolaska osmanskih Turaka i nestanka srednjovjekovne Bosne. Inače je na polju ove problematike u vremenu socijalističke Jugoslavije dominirala historiografija iz pera srpskih povjesničara s obiju strana rijeke Drine, a sve radi produžene ruke državnih interesa koji su stavljali znak jednakosti između Srbije i Bosne. Hrvatska mediavelistika nakon 1945. usmjerila se na vjersku i kulturnu problematiku što je bila izravna posljedica političkih promjena po svršetku Drugog svjetskog rata, nakon kojeg nije bilo zahvalno baviti se političkom problematikom srednjovjekovne Bosne. Rijedak ulaz u ovu problematiku, bilo s crte historiografije ili izvan nje, bio je isključivo na crti avnojevske Jugoslavije, odnosno na jasnoj crti republičkih granica.

Da ovo je malo več vrijeđanje Bobovca. Svaka čast što Bošnjaci Bobovac i njegov kraj i povijest smatraju jednako svojim kao i mi svojim(jer su isti). Ali osmanska nošnja i običaji upravo i jesu razorili ovaj grad. Nešto slično ko da se slave Turski običaji na krbavskom polju u ime poginulih na krbavskom polju.

Audio - tonski zapisi o povijesti

jeli, kome je mrsko citat nek poslusa

http://www.esnips.com/web/audio-povijes ... ge=1#files

Na izvorima srpskih neistina, Vatroslav Murvan
http://www.safaric-safaric.si/knjige/19 ... istina.pdf

Oluja jednog izvidnika

http://oluja-grom.com/knjiga/index.php? ... &Itemid=26


Istinsko, vjerodostojno svjedočanstvo o Oluji po sjećanjima sudionika.
Prvi put objavljeno na Internetu.
Prvo svjedočanstvo objavljeno o Oluji.

Aleksandar Stipčević

Hrvatske knjige u inventaru
mletačkog tiskara i knjižara
F. Brogiollija iz 1678. god.


http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cac ... 9zU1fB8UJQ

Ima li netko Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni - Vojna Povijest 1992. - 1994. (Charles Shrader)

ODLIČNA KNJIGA!!!

Jel zna tko gdje ima za download neka knjiga od Milovana Đilasa?

Dal mi tko može dat link od knjiga vezanih za povijest srednjega vijeka naroćito Henriha II Plantageneta 1154-1189
Hvala

Raznorazni članaci i radovi

http://www.hrvatibh.com/analize/

Ljudi ima li ko slučajno ikakvu knjigu o Dubrovačkoj Republici????....ili barem neki članak...hvala unaprijed

http://hrcak.srce.hr/dubrovnik-annals

Ako je engleski problem, onda Historijski zbornik

http://historiografija.hr/hz.php?god=0

npr.

http://www.historiografija.hr/hz/1955/H ... LUETIC.pdf

Visnja Starjesina - labalatorija Balkan
http://www.scribd.com/doc/44354067/Laboratorij-Balkan

Frano Cetiniñ



nazovi NATO radi umorstva

Pariãki kolateralni dnevnik






proljeñe 1999

Frano Cetiniñ je roðen 1947. u Blatu na Koråuli. Nakon gimnaz-ije u Dubrovniku (1962–1966) studira u Beogradu na Filozof-skom fakultetu, na grupi za sociologiju, gde diplomira 1971. godine na temu: Druãtveno-
politiåki aspekti ujediçeça Evrope.

Iste godine poåiçe da radi u Institutu za meðunarodnu politiku i privredu.

Ãkolske 1977/78. godine kao stipendista ãvajcarske vlade boravi u Univerzitetskom institutu za visoke meðunarodne studije u

Æenevi. Tokom boravka u Æenevi upoznao se s velikim Evropýaninom, ãvajcarskim misliocem,

Denijem Ruæmonom i prijateýevao s çim. Ãkolske 1983/84. godine kao stipendista francuske vlade boravi u Visokoj ãkoli za druãtvene studije, na postdiplomskim studijama kod profesora Alena Benzasona. Od 1986. godine æivi u Parizu gde radi kao

urednik na Radio France Internationale. Saraðuje s brojnim åasopisima i joã od studentskih

dana s francuskog prevodi dela Borisa Suvarina, Denija de Ruæmona, Kornelijusa Kostarijadisa, Alena Benzansona i dr. Osnivaå Jugoslovenskog veña Evropskog pokreta 1989. i, dve godine kasnije, Hrvatskoga vijeña Evropskoga pokreta.

Od 1992. udaýava se od svake aktivnosti u okviru Meðunarodnog veña Evropskog pokreta ili çegovih nacionalnih organizacija.




ISBN 86-7464-010-9

Frano Cetiniñ




nazovi NATO

radi umorstva


Pariãki kolateralni dnevnik

proljeñe 1999









Vreme
&
Samizdat – Free B92

Vreme &
Samizdat – Free B92

Frano Cetiniñ

Nazovi nato radi umorstva

Izdavaå

K.V.S, Beograd

Urednik
Milan Miloãeviñ

Design i slog

Ivan Hraãovec

Fotorga†ja autora
Goranka Matiñ

Osvetljavanje †lmova
Grafiåki Centar Vreme

Ãtampa

Standard 2, Beograd

Godina 2000


CIP Katalogizacija u publikaciji

Narodna Biblioteka Srbije, Beograd

341.311(497.1)“1999”(093.0)

CETINIÑ, Frano

Nazovi nato radi umorstva : pariãki kolateralni dnevnik /

Frano Cetiniñ. – Beograd : K.V.S, 2000 (Beograd : Standard 2). – 288 str. ; 21 cm

Tiraæ 500.

ISBN 86-7464-010-9

316.658(44)”1999”(093.3)
a) Masovne komunikacije – Politiåka propaganda – Francuska 1999 Dnevnici

b) Jugoslavija (SR) – NATO agresija – 1999 – Dnevnici

ID=82769420





















Petits princes, videz vos débats entre vous:

De recourir aux rois vous seriez de grands fous. Il ne les faut jamais engager dans vos guerres, Ni les faire entrer sur vos terres.

La Fontaine*





* Kneæevi mali, neka vas ta bijeda ne snaðe, da moñni kraýevi rjeãavaju vaãe svaðe. Jer, kad ih uvuåete u vaãe åarke,

i pustite ih da stupe na vaãe tlo, tad znajte da vas åeka veliko zlo.


La Fontaine, Le jardinier et son seigneur

24. oæujka...

13h Ruåak u Closerie de Lilas, na uglu Bd. du Montparnasse i Bd. Saint Michel, sa Slobodanom Ãnajderom – u daýem tekstu: Ãac. Za susjednim stolom sjedi kçiæevnik Philippe Sollers. Loã predz-nak! Prevodili smo ga, kaæe Ãac. “Mogli ste i bez toga tel-quel-oi-da ãto je do juåer branio kineski sistem logora, Laogaï ”, zak-lopim najjaåim argumentom, kako bismo mogli preñi na veseli-je teme, prepoznavajuñi upravo u tom trenutku, preko “hrvat-sko-faustovskih” ramena, Charlotte Rampling gdje ruåava s muæem i sinom. Na jedan od ovih stolova, na vrhuncu patri-otske mobilizacije u ýeto 1914. popeo se, kako biýeæe kroniåari, mladi Michel Leiris (buduñi kçiæevnik i etnolog) i uzviknuo “Vive l’Alemagne!’, ãto ñe izazvati maçe kafanske i uliåne nerede. Radost s kojom su se tada opraãtali milijuni Evropýana od svo-jih najbliæih, pred odlazak u najveñu evropsku klaonicu, uz neizostavni pozdrav “Do Boæiña !” – glavnom je temom razgov-ora sa Ãacom. Ovdje je i Le Père Ubu – Alfred Jarry – provodio svoje dane i ostao zapamñen po tome ãto je, sjedajuñi pored jed-ne dame, iznenada izvadio revolver i pucao u ogledalo: Gospoðo, sada kad je zrcalo razbijeno, vjerujem da moæemo porazgovarati. Meðu ålanovima bratovãtine ovog jorgovanskog majura, bila je joã cijela jedna umjetniåka trupa u sastavu: Leconte de l’Isle, Gautier, Zola, braña Goncourt, Mallarmé, Verlaine, Rimbaud, Apollinaire, Picasso, i drugi. Tu je, prema legendi, Leçin igrao ãah s Paulom Fortom, kad ovaj potoçi ne bi na istom mjestu vodio veåeri poezije, a prvospomenuti, zaboravãi na svoju de-vizu uåiti, uåiti i samo uåiti, prelazio s nikad dokuåenog em-piriokriticizma Macha i Avenariusa na Daminu indijsku obranu – d4, Sf6, c4, e6... itd. ‘Jorgovanskom majuru’ je i Hemingway


7

posvetio dio svoga opusa, dok je upravo tu Henry Miller provo-dio kliãijevske ‘mirne dane’. Jedan od stalnih gostiju bio je i crtaå i kritiåar André Warnod, koji ñe izazvati skandal na salonu Nezavisnih kad, s Rolandom Dorgelèsom, bude predstavio djelo

I sunce zalazi nad Jadranskim morem, prije no ãto bude priznao da je sliku naslikao... magarac. Atmosfera, dakle, primjerena rados-noj apokalipsi i priåi o zraånim koridorima najavýene konfron-tacije, koju Ãac pripovijeda, naglaãavajuñi strah od leteça koji ga je obuzeo dok je jutros letio od Zagreba do Pariza. U svakom sluåa-ju, promet je mnogo æivýi u suprotnom pravcu.

Le Monde! Le Monde! Po izlasku iz Closerie de Lilas kupujemo na ulici od kolportera pariãki veåerçak koji je upravo tiskan.

Na naslovnoj stranici: “Nato objavýuje rat Srbiji !” Nato nije objavio rat Srbiji, inaåe sve ostalo u ovom naslovu je strogo toåno.

U dopisu iz Washingtona prenosi se juåeraãçi Clintonov gov-or: Ãto bi se bilo dogodilo da se na vrijeme posluãalo Churchilla i rani-je pruæio otpor Hitleru? Koliko bi æivota, ukýuåujuñi i ameriåkih, bilo tako spaãeno? Bill kao Winston! Kaznena ekspedicija kao Drugi svjetski rat.

Nakon ãto je istaknuo kako je vojna akcija “bila najmaçe loãa od svih drugih, joã gorih opcija”, Clinton je odredio prvi put i ciýeve akcije pod kodiranim nazivom Determination Force.
Naãi udari imaju tri ciýa – pokazati odluånost nato-a da se sup-rotstavi agresijama, da se zaustave napadi predsjednika Miloãeviña na civile i, ako je moguñe, da se oslabi sposobnost Srba za voðeçe rata na Kosovu, smaçujuñi znatno çihov vojni potencijal.

Vi treba da odluåite jeste li suglasni sa mnom da Amerika, kao svjet-ska velesila, na pragu xxi stoýeñu, ustane protiv etniåkog åiãñeça, kad



8

imamo sredstva za to i saveznike koji ñe nam u tome pomoñi... U naãem je interesu da imamo – nakon onoga ãto se moglo vidjeti u Prvom i Drugom svjetskom ratu, ali i u hladnome ratu – ujediçenu, nepodijeýenu i demokratsku Evropu, Evropu u kojoj ne bi bilo dik-tatura i koja æivi u sigurnosti i miru, a ne Evropu rastrzanu etniåkim åiãñeçem – rekao je Bill i okrenuo se k javnosti: Pitajte se jeste li suglasni sa mnom, i molite se za naãe mlade u odorama, muãkarce i æene, koji ñe otiñi tamo uraditi ono ãto im ja, kao vrhovni zapovjed-nik, nalaæem da urade. Dobra ilustracija sklonosti Amerikanaca ka kriæarskom ratu za “vrlinu”, koju je joã 1821, dakle in statu nascendi, dijagnosticirao John Quincy Adams, tadaãçi dræavni tajnik, i od çe zazirao: “Posvuda gdje je istaknut, ideal ñe slobode i nezavisnosti na svojoj strani imati srce (Amerike), çene blagoslove i çene molitve. Ali ona neñe iñi traæiti u dalekom svijetu åudoviãta ko-ja treba uniãtiti.

Åak i oni koji su podræali Clintona, kao senator John McCain, iznose kritike da je dopustio da se kriza razvije i da nema jasne strategije. Bombardirajmo, a poslije dræimo palåeve – kaæe McCain.

Analitiåar iz Brookings Institution, Ivo Daalder, rezimira ove prve kritike: Ova vlada nema nijednog stratega koji bi mislio na buduñnost. Ne vidi daýe od jednog poteza i ne zanima je niãta daýe od medijskoga ciklusa koji traje 24 sata.