Mozda te razocaram kad ti to kazem ali te klasifikacije u "satem i centum" jezike su davno prevazidjene u modernoj lingvistici. Ja nisam lingvisticar bas, vec povjesnicar, ali jedna meni vrlo srodna osoba jest. Jednostavno se malo bolje raspitaj i vidjeces (nista osobno).

Albanski je najblizi tim starim balkanskim jezicima i moj kurs za pocetnike bi trebao doci odmah nakon blagdana u ponedjeljak.

Kad imas slicne rijeci u razlicitim, medjusobno nesrodnim jezicima, onda je logicno da ces korijene traziti drugdje. Svi su, dakle, naslijedili tu rijec od "Ilira". (stavljam to uvijek pod navodnike jer su Iliri nesto kao i Kelti...jedna skupina plemena)

PS: Na koga mislis kada kazes "srpski i hrvatski pisci" Srednjeg vijeka (dakle od 500. do 1500. godine)?

Hah, citam redom kadli..!

Hvala. :)

Ozbiljno?

Nije baš ilirski toponim, ali sam napisao zbog nekih drugih stvari koji su meni zanimljivi, i svejedno ilirska imena se mogu dosta povezivati sa rimskim. Spominje se Danica koja je bila sestra od Stjepana II Kotromanića 1310. godine. Otišla je u Italiju, tačnije u Rim gdje je i umrla, sumnja se da je uzrok smrti bila kolera. Pokopana je na Aventinu u Minervinom hramu koja danas predstavlja crkvu "Santa Maria sopra Minerva". Na njezinom grobu piše "Leži žena, miruje, u tuđoj zemlji, Dijana ilirska ". To ime "Dijana" je imao neki značaj, jer to nije bilo njeno pravo ime ali ga je ipak koristila kroz cijeli život. Ilirski naziv Dijana (iskofrčeno) predstavlja boginju lova.

ima dosta toga ...

Nemoguće je odrediti jezik Ilira jer prosto nema zapisa,nema govornika,a i jako dugo vremena je prošlo.

Ne , mislim na period od najviše 300 pred tusko osvajanje , ostalo nije vredno pomena s'obzirom na količinu i fiktivni značaj zapisanog.

Veliki uticaj(tj.jedini) staroslovenskog jezika je bio neumomoljiv u srednjovekvnim spisima , tako da nema "vatre" a ni "balege" zapisano u to vreme.
Vatra je i balega kao pojmovi su zabeleženi u vr' glave u 18.veku najranije.

Ako malo više čitate i informišete se , videćete da nema čistih ilirskih plemena već da je još pre osvajanja Rimljana postajao "keltsko-ilirski miks" koji je doveo do toga da dobar deo topinima "na ovim prostorima" ima tzv.keltsku osnovu(reke i planine).

Iliri su fikcija , to je samo naziv rimljanskih pičaka za neka neodređena plemena o kojim niko ništa ne zna zapravo , kako jezički tako i u svakomo drugo segmentu.

Pa ako nije slavenska rijec cija bi onda mogla da bude?




Nisam se izrazio dovoljno precizno. Pitao sam da li mislis na nekog ko je zivio izmedju 500. i 1500. godine (jasno mi je da ne smatra svako da se srednjovjekovna epoha da bas izmedju te dvije godine locirati ali to sad nije ni bitno). Dakle da. Pa na koje pisce tocno mislis?


PS: Da odmah odgovorim i na tvoj drugi post. Pa upravo zbog toga sam Ilire vise puta stavljao pod navodnike. Ne samo da se radilo o miksu kao sto si ti naveo vec ni Iliri kao Iliri nisu bili jedna nerazdvojna skupina vec mnostvo raznoraznih plemena.

Naši preci Asterix i Obelix ?
Nije baš do kraja tako.
Iliri su ti ona plemena koja su potisnula Dorane na jug (ili jednostavno zauzela njihovo mjesto kad su oni zgibali dole), i koja su tu bila prije Kelta.
Imaš nešto znanja o povijesti i pobunama, veći dio jezika je zasad neodređen, ali objektivno gledajući nema neke prevelike veze s današnjim albanskim.
Balkan je mračan, ovdje su nestajale, nastajale i mješale se nacije.
Što se tiče riječi ilirskog podrijetla, u hrvatskom (i ostalim okolnim slavenskim jezicima) ih nema baš previše. Stara, davno prošla moda.
http://en.wikipedia.org/wiki/Illyrian_language

Ma kakvi crni Šiptari i njihov jezik , jednostavno je nedokazivo da ima ikakve veze sa ilriskim jer mi jednostavno ne znamo kakav je bio ilirski.
sve što je zapisano na ovim prostorima pre dolaska Slovena je isključivo na latinskom i grčkom.
Sva ova priča leži na jebenoj balegi i vatri.

Ima druga poveznica , ali ne kroz femozni ilirski jezik već kroz naše današnje jezike.

Postoji tzv.balkanska jezikčka unija.
Ona se sastoji od toga što grčki,albanski,srpski i hrvatski(bez makedonaca,bugara,kajkavaca) jezici imaju gradnju rečenice od pomoćnog glagola HTETI.
To ti je ono "ću,ćeš,ćemo,ćete,će".

Prvo, hrvatski ne spada u balkanski Sprachsbund, dok makedonski spada, drugo, ovo o čemu ti pričaš su složena glagolska vremena, koja ima i talijanski, i njemački i engleski i više manje svaki IE jezik...

Evo počeli su hrvatski domoljubni bojovnici da brane svoj voljeni hrvaški, daj ne kenjaj jer nije u tome poenta.

Rekao sam sasvim jasno da samo srpski,hrvatski,albanski i grčki u budućem vremenu grade rečenicu sa pomoćnim glagolom "hteti".
Šta je neistina i šta ti nije jasno?! , ovo je samo jedan detalj koji može biti u vezi sa starosedeocima i njihovim jezikom ili ne mora.

Čuj Sprachsbund??

Evo dokaza da vi sa Ilrima i Slovenima nemate veze, već kako to Antiša Pavelić i ekipa kaže da ste Goti.
I ja se slažem sa njime jer ima nešto gotivno u vama.

Dok mi Srbi smo kako kaže vaš ćaća domovine Antiša Starčević potomci plemena Tribala inače poznati po tome što jedu leševe.

To je znanstveni pojam, koji obuhvaća puno više od načina gradnje budućeg vremena, no hrvatski uglavnom ne pokazuje te znanstvene karakteristike...
Nije ni moj problem, a bogme ni svjetske lingvistike što ti ne voliš Nijemce i njihov jezik, vjerojatno ostavili premalo parketa za potpalu

Na ovo misli http://en.wikipedia.org/wiki/Balkan_language_area ?
Tog hrvatski nije dio. Nema tu gubitka infinitiva kao u srpskom.

I engleski tvori futur s pomoćnim glagolom htjeti. Bit će da je i on nastao iz srpskog.

Džo uzme jednu od deset odrednica Sprachbunda i na tome zasniva svoje teorije, što reći nego potpuni ignorant... Na potpuno isti način pristupa i povijesti, ma običan kvaziintelektualac

Ma dobro, i Joe ima pravo na vlastiti stav i misljenje (i jasna je njegova motivacija negiranja albanskih korijena, iako je jasno da nisu pali s neba ti Albanci), ali mu nije dobro sto nastupa nekako uvijek pomalo agresivno. Ovdje smo da kazemo ono sta imamo za reci i da razmijenimo stavove a ne da sad tu nesto dokazujemo jedni drugima.

Zbog čega je pomoćni glagol ću, češ, će, ćemo ćete, će = htjeti?

Mislim da je zasebni pomoćni glagol, koji nema infinitiv, jer nije sinonom sa htjeti. MOžda nastao od njega, ali se totalno diferencirao od htjeti.

Ja hoću, ti hoćeš...

Bit ću sutra u 12:00 sati na sastanku nije sinonim za hoću biti sutra u 12:00 sati na sastanku.

Ovo je prvo čista izjava u futuru, ovo drugu izražava pored namjere i određenu želju.

To je složeno vrijeme, odnosno ću je pomoćan oblik, bez značenja...
I engleski, pogotovo govorni, preferira nenaglašeni oblik, "I've bought a house, no to je i dalje glagol to have...
Rečenica ja hoću biti na sastanku nije gramatički ispravna

Upravo to. U engleskom, "I have found" i "I've found" su sinonimi. U hrvatskom - ne - ni u kom slučaju, a kao što kažeš u nekim slučajevima je i nepravilno (iako u mom slučaju se može uvjeto reći onako).

To je samo gramatičko pravilo, Futur I. se tvori od pomoćnog glagola htjeti u nenaglašenoj formi i infinitiva, tu taj glagol nema nikakvo značenje...
Želja u futuru se izriče glagolom željeti, a ne htjeti, dakle naglašeni oblik nema što tražiti u toj konstrukciji...

Ali i u engleskom i u njemačkom, talijanskom pomoćni glagol je čisti glagol i kad se skraćuje može se upotrerbljavati u punoj formi. U hrvatskom - ne.
Zato sam rekao da je se pomoćni glagol za pravljenje futura totalno diferencirao od htjeti, što nije slučaj u drugim jezicima.

Tri razlicita jezika govorimo ovdje, barem na ovoj temi, a svi se odlicno razumijemo bez prevodilaca. Ima i u tome necega...