Sarajevo je za vrijeme proslave bilo veoma svečano okićeno... cijeli se grad kupao u svjetlu nebrojenih žarulja, nabavljenih upravo za tu priliku, koje su bile postavljene na pročelja nekih javnih zgrada (Hrvatska banka, Obrtnička banka, Zemaljska banka, Ujedinjena centralna banka, Agrarna banka, Hotel Central, Hotel Evropa i samostan sestara milosrdnica, te zgrade financijske oblasne kontrole, županije, gradskog poglavarstva, direkcije željeznica i dr.). Posebno se isticala rasvjeta «Napretkove» palače koja je bila «uvijena u zelene girlande borovine u kojima su se nalazile crvene, bijele i plave žarulje, te je na taj način formirana hrvatska zastava» u čijem se središtu nalazio «veliki hrvatski grb, karirano polje od po četiri žarulje bijele i crvene». Zahvaljujući napretkovcima svečano je bila osvijetljena i sarajevska prvostolnica.

Sa balkona zgrade Gradskog poglavarstva domaćini i njihovi gosti promatrali su dolazak velike povorke građana. Sudionici povorke, kojih je bilo, navodno, oko 10.000, postrojili su se na trgu ispred zgrade Poglavarstva predvođeni predsjednikom priređivačkog odbora proslave vlč. Alaupovićem. Ispred okupljenih građana prvi je govorio napretkovac vlč. Alaupović koji je u «srdačnom i toplom govoru» pozdravio «šeher Sarajevo, koje se obvilo u more svjetla, veselja i poklika, da spontano iskaže svoju počast sjeni velikog Hrvata, koji je prije 1000 godina ujedinio sve Hrvate i okrunio se krunom kraljevskom».
Nakon ovih riječi, vlč. Alaupović se zahvalio povjereniku Hadžiomeroviću i sarajevskoj općini, što su sa svoje strane doprinijeli «sve da proslava ispadne što ljepša i veličanstvenija».

Nakon povjerenikova odzdravnog govora odsvirana je državna himna, a pjevačka su društva otpjevala «Lijepu našu». Uz pucanje prangija i «oduševljene poklike masa», okončane su prve manifestacije uoči središnje proslave obilježavanja tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva u Sarajevu.

Drugi dan proslave (6. rujna)

Dana 6. rujna 1925., održan je glavni dio velike svečanosti. Za razliku od zagrebačke kolovoške proslave, sarajevska je, zahvaljujući priređivačkom odboru, imala u svom programu «svečanu zahvalnu« službu Božju u katoličkoj katedrali. Svetu misu je služio vrhbosanski nadbiskup dr. Ivan Evanđelista Šarić «uz asistenciju Kaptola i drugog svećenstva». Svečanoj su misi, između ostalih, prisustvovali ministar Radić, državni podtajnik Andrić, veliki župan Nikolić, general Smiljanić, konzularni zbor i dr.109 Nadbiskup je «pod misom izrekao krasnu prigodnu propovijed», a zbor «Trebević» je na koru pjevao dijelove Kuklove staroslavenske mise.

Velikom mnoštvu okupljenom ispred napretkove palače trebao se, prema programu, obratiti napretkovac dr. Jure Šutej, član H(P-R)SS-a, ali je on brzojavno otkazao govor, jer je «po hitnom poslu otputovao u Beograd».

S prozora na prvom katu palače sudionicima proslave se obratio Emilij pl. Laszowski, veliki meštar družbe BHZ-a. Pozdravljajući «biranim riječima» prisutne, veliki je meštar istaknuo «važnost današnjeg dana za bosanske Hrvate, kojima se, u sporazumu s braćom Srbima otvara ljepša budućnost». Govor je završio izjavom da «po ovlaštenju odbora za proslavu hiljadugodišnjice otkriva spomen-ploču Tomislavu, koja ima da budućem naraštaju uvijek drži pred očima našu slavnu prošlost». Na kraju je spomen-ploču predao «u amanet» predsjedniku «Napretka» vlč. A. Alaupoviću. Na spomen-ploči, koja je postavljena na pročelje zgrade «Napretka», su uklesane sljedeće riječi: «925. GODINE OKRUNJEN JE NA DUVANJSKOM POLJU prvi hrvatski kralj TOMISLAV. Odužujući se svom prvom kralju, vjekovnom i vazda neslomljivom borbom za svoja prava, svoj jezik, svoju samostalnost i slobodu i predajući te svetinje u amanet i potomcima svojim proslaviše u Sarajevu u srcu Bosne dne 6., 7. i 8. rujna godine 1925. prvu hiljadugodišnjicu postanka hrvatskog kraljevstva Hrvati Bosne i Hercegovine». Poslije govora velikog meštra družbe BHZ-a i otkrivanja spomen-ploče kralju Tomislavu nastupilo je «oduševljenje», koje se «dugo nije stišalo».


Laszowskom je «prigodnim slovom» uzvratio vlč. Alaupović, a zatim je «okrenuvši se mnogobrojnim seljacima i pokazujući rukom na [napretkovu] palaču, rekao da je to njihova kuća, iz koje će dobrim dijelom izlaziti, kao i do sada, njihova djeca kao vođe naroda, i zato neka tu kuću čuvaju i paze». Ove su Alaupovićeve riječi izazvale «neopisivo oduševljenje, koje se pretvorilo u delirij, kad je zabrujala iz hiljade grla snažna hrvatska himna: Lijepa
naša domovina!».

Dok se odvijala svečanost otkrivanja spomen-ploče u slavu kralja Tomislava, automobilom je pristigao i ministar Radić u pratnji svog sina, podtajnika Andrića, velikog župana Nikolića, vladina povjerenika Hadžiomerovića, H. Hadžića, R. Bačinića i «drugih odličnika gradjanskih, vojničkih i crkvenih vlasti te privrednika».

Nakon svečanog otkrivanja spomen-ploče kralju Tomislavu, P. Radić je s balkona Zemaljske banke održao govor «pred množtvom od preko 25.000 duša».

Osim u Sarajevu «Napredak» je organizirao svečane proslave tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva i u drugim bosanskim mjestima: Visoko, Kakanj, Zgošće, Teslić, Doboj, Travno, Brčko, Vareš, Čapljina i t.d. Prilikom središnje hercegovačke proslave tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva, održane u Mostaru, tamošnja je «Napretkova» glavna podružnica, također, vodila glavnu riječ.

Šteta što su svečanost pokvarili naši političari svojim panslavenskim/jugoslavenskim iluzijama... te pokušajima da se tako važna svečanost iskoristi u političke svrhe.

No, nadam se da će proslava 1100 godišnjice hrvatskog kraljevstva u Sarajevu 2025. g. biti bolja.

ahahahahaha

Drago mi je da imaš tako uvjerljive argumente, gospon Musliman.

ahahahahaha

daj narodu kruha i igara (+ malo tradicije) i super

ahahahahaha

daj narodu kruha i igara (+ malo tradicije) i super

Ne ismijavaj tuđe tradicije. Pokazuje manjak odgoja.
Ako već nešto moraš ismijavati, ismijavaj svoje.

Najlakše bi bilo većini njih naprosto dekretom postat Hrvatima, nimalo me ne bi iznenadila ovakva proslava 2025. na istom mjestu...

Eno kipa kralja Tomislava u skupštini Jugoslavije , pa ko hoće na drevno hrvatsko tlo zvan Beograd može videti velikog hrvatskog kralja u kamenu!

Tako i treba. Ipak su vas kralj Tomislav i Hrvati spasili od Bugara... To je najmanje što možete učiniti...

Jeste , hvala vam na tome!

jeli Tomislav uopce prvi hrvatski kralj? negdi sam cito da je to Budimir i to jos tamo negdi od 8 st. a ne od 925 i Tomislav. Doduse da je i Budimir bio krunjen na duvanjskom polju kad je se odrzavo prvi hrvatski sabor...