Bija neki ikavac thread kojeg san otvorija pa nigdi ga naci.

Sikira
Ne mogu da se sjetim druge ikavske riječi koje mi se podkradaju neprimijetno.
Ima kod mene i ščakavice

"Idi uzmi sikiru i prisjijeci drva" ima ovog crnogorsko sj.
prisjeći- polu ikavica
presjeći-ijekavica
prisići -ikavica


šćio sam
šćio si
šćio je
šćela je
šćeli smo
šćeli ste
šćeli su
šćele su

Kaj, kaj, kaj, kaj, kaj...

Šći -Kćerka :d

Lipo od tebe Puntare, da i mi ikavci imamo di prodivanit koju.

Kad se drvo siče, kod nas znaju kazat i: pripolovit, pricipit

Kod nas je običaj bio zvati bika umjesot baka.

Opće je poznato da je Evlija bilježio uzorke jezika i dijalekata skoro svih krajeva kroz koje je prolazio. Tako, putujući Bosanskim ejaletom i okolnim krajevima gdje su živjeli Bošnjaci, u periodu 1660-1665. godine, Evlija je zabilježio uzorke bosanskog jezika XVII stoljeća. Tačnije, zabilježio je njegovu ikavski govor, tada dominatan među Bošnjacima. Budući da ikavica danas u Bosni izumire (nalazimo je samo u govoru nekih hercegovačkih, krajiških i srednjebosanskih sela), značaj Evlijinih svjedočanstava za proučavanje historije bosanskog jezika, poglavito historije ikavice bosanskog jezika, kao i historiju migracija bošnjačkog stanovništva, postaje još veći. (Vidi o ikavici bos. jezika: Alen Kalajdžija, Refleksi jata u bosanskom alhamijado pjesništu: ikavsku poetski manir, Institut za jezik, Sarajevo, 2013)

Takođe je poznato da je govor onovremenih muslimanskih stanovnika nekih mađarskih, slavonskih, srbijanskih i crnogorskih gradova bila ikavica, o čemu imamo svjedočenja i kod Evlije. Stoga, ako uzmemo u obzir da srpski jezik srbijanskih krajeva karakteriše isključivo ekavica, da je govor Crnogoraca ekstremna ijekavica, a da je mali broj Hrvata, pretežno ikavaca, prihvatio islam, nameće se zaključak da su građani tih gradova pretežno bili Bošnjaci i da su govorili ikavskim bosanskim jezikom. (Vidi o malom broju prelazaka na islam međ Hrvatima: Fehim Nametak,Bošnjaci u Hrvatskoj u vrijeme osmanske vlasti, Behar, br. 71-72)

Pripuče.

biži ba tam.
Malo Historjiski kako je to bilo kod Bošnjaka.
MOLIMO SE TEBI, BOŽE

Molimo se tebi, Bože,
ukaži smilje nami.
Lik išćemo sebi, Bože:
ukaži smilje nami.

Uruči nam - nije nešto,
već molidba jedna isto;
omiluj nas, lipo, čisto,
ukaži smilje nami.

Ne muči nas ti rastankom,
oveseli srce sastankom,
i javi nam i još sankom:
ukaži smilje nami.

Za tobom srce nam tuži
milostim uviravavši
ne odbijaj i ne ruži:
ukaži smilje nami.

Život othodi dan po dan;
ne zaborav', Bože jedan,
moli ti se Huvo jadan:
ukaži smilje nami.

Muhamed Hevaija Uskufija, Tuzla, oko 1630



Ikavica

Kad nema svoj oblik posudjuje u starijem govoru iz ekavice: ovde, onde, nemacka...
U novijem govoru iz ijekavice: njemacka, primjer...

2. Scakavica

Uvijek prisutna: klisca, scap, scapici, scipati...

3. Gubljenje vokala A u dativu i lokativu mnozine zenskog i (ponekad) muskog roda:

rukam', zenam', u kucam'... o mushkim', o jablanovim'...

4. Istrumental uvijek ide uz S, koje varira od S, Z do SH, samo ako je ispred sh,zh,s,z onda SA:

s ljud'ma, z dicom, sh njim... ali: sa zhenam'

Ali ocuvano je i SU:

su dvi ruke...

4. Rjecca potvrde: JA!, umjesto knjizevne DA!.

5. Nepostojanje odricne rjecce NE! Negacija se uvijek izrazava negacijom glavnog glagola kojeg nosi pitanje:

Imas li para? >>> Nemam!
Jesi li vidio mog rodjaka kojeg sam ti pokaz'o? >>>Nisam!

6. Nepostojanje 'dakanja':

Zelim znati, hocu ti nesto reci, imam ti svasta pricat...

Oblici: zelim da znam, hocu da ti kazem... se nikad ne upotrebljavaju.

7. Pitanje se uvijek postavlja inverzijom glagola, nikad uz pomoc DA LI:

Imas li para?
Znas li ti koliko sam ja radio?

8. Cest lijezon, stapanje imenica s prilozima, prijedlozima, veznicima:

I^u^mene u^kuci ko^i^u^cilom selu se pricalo ikavski.

Pri lijezonu dolazi do pomjeranja naglaska naprijed, pri tom naglaseni slog imenice ostaje nenaglasen.

9. Nepostojanje imperfekta.

10. Aorist je isti za sva tri lica jednine:

ja iskopa, ti iskopa, on iskopa... ja crcce, ti crcce, on crcce...

11. Gubljenje glasa H na kraju pridjeva:

lipi' zena, dobri' ljudi, krshni' momaka...

12. Gubljenje glasa H na kraju lijezona:

na^vr' brda...

12. Gubljenje glasa H u imenicama kod krscanskog stanovnistva:
Istina neki Hrvati a i Srbi mislim da govore 'rast 'rana itd.
'aljine, 'ocu, 'ajmo...

13. Ocuvanje glasa H kod muslimanskog stanovnistva:

lahko, polahko, kahva, mahana... ali: marama umjesto mahrama

14. Pretvaranje glasa H u V ili J kod krscanskog stanovnistva:

uvo, duvan, snaja, lija (kod muslimana: liha; knjiz: lijeha), promaja...

15. U govoru muslimanskog, katolickog i pravoslavnog zivlja nema razlicitih gramatickih pravila. Razlike su jedino u pod 12., 13, i 14. pobrojanim leksickim odstupanjima, pri cemu pravoslavci koriste istu odstupajucu leksiku kao katolici. Postoji samo jedna meni poznata rijec koja je posve drukcija kod krscana i muslimana. Katolici i pravoslavci kazu KRUV a muslimani HLIB. Jos jedna rijec je razlicita ali ona se koristi i od strane jednih i drugih. Krscani za sebe koriste rijec POKOJNI/A ali i muslimani kad govore o krcsaninu, za sebe muslimani koriste rijec RAHMETLI kao i krscani kad govore o muslimanu.

Uz ovo muslimani koriste rijec GREBLJE umjesto krscanskog GROBLJE, pa se u nekim toponimima i odrzalo GREBLJE iako se radi o krscanskim grobljima.

16. Ocuvani stari oblici van knjizevnog jezika:

venda - osim ako, liho i tako - parno i neparno, vavik (pored: uvik), vas (ali: svakog)...

17. Turcizmi ucestali (kod sviju)

Ča si ga ostavije u dnu foruma aaaa?

Kae?

Kae?

Ćaća iz Kali mate iz Pridrage?

Ae, moramo i mi malo pocakulat, poist ce nas ova standardizacija.

E to jos nisan cuja.

To ti onu pismu Kawasakija, a?

o ikavstvu korisnik vodi glavnu riječ, kao i na svakoj drugoj temi.... čudna su vremena, čudna i opasna.... pisma umisto pjesma iliti glazba.

E e, kad se ti pravis fin gospodin, pa nes' pricati ikavski kako Bog zapovida!

Književni mi je jezik svečani par cipela a ikavica su mi papuče za po kući.

Lipo izričeno.

Biž, nije ovo tema za tebe.

Dobro ne govorim ni ja ovako lipo kažem lijepo.
A zna li ko šta znači "skošćenulo"?

Triba to sve i ubardat kad čovik čuje novu rič. Evo ja ne znam, šta to znači?

s-prefiks košć korijen riječi kost- nulo
Smrzlo se.
Skošćenulo.

Obrnuto ali si pogodije.
Nedilje ti, fali mi ča doma nisam poša tri miseca.