Misliš na Petrovu crkvu?? , ona je u starom neoromaničkom vizantijskom stilu 9.veka , što dovoljno govori da je središte Raške bilo pod uticajem i zapada i istoka jer ruku na srce Nemanjići i njihovi predhodnici su bili "katolici".
Ne znam kakvi sad Hrvati imaju veze??

..pa ima doli je korijena na Kosovu a i to je blizu..nisam tvrdio nego sam se upita..

Po svemu, Novi Pazar je muslimanska kasaba sa udžericama od blata i drveta u centru, a Niš i Kruševac su bili veliki gradovi pre turske okupacije (Kruševac kao Lazareva prestonica Srbije a Niš kao rimski Naissus). Oba grada imaju pripadajuće tvrđave u okviru samog grada dok je Novi Pazar klasična turska mahala u kotlini pored reke i nalazi se dobrih 10km od ostataka Starog Rasa.

Crkva je izgrađena stotinama godina pre raskola u crkvi tako da izvorno nije bila ni katolička ni pravoslavna i sadrži elemente i helenskog i zapadnog stila, što nije bilo čudno u to vreme.

I Vinkovci su bili rimske Cibale pa nemaš taj osjećaj kada se nalaziš u gradu. Nije da ima puno rimskih građevina.

Kruševačka utvrda?



Je li to ovo? Daj nemoj zafrkavati. Ti ovdje pričaš o povijesti, ali ja govorim o nekim konkretnim razlikama koje bi čovjek uočio kada uđe u grad. Ono što se da uočiti jest da je Novi Pazar nešto kaotičniji kada je riječ o urbanizmu, više su kuće zbijene, no to je dobrim dijelom uvjetovano brdovitom okolinom. Recimo, Tutin i Sjenica nisu ništa zgusnutija naselja od Kruševca i Niša jer imaju više prostora za širenje. Niš ima uređenije središte grada, ima neki trg ali riječ je o 3 puta većem gradu pa je i očekivano. Vranje je bliže veličinom, ne izgleda ništa manje kaotično/orijentalno kada je riječ o urbanizmu. Nisu to neke drastične razlike u urbanizmu.

Vide se konkretne razlike u arhitekturi kad se uđe u grad, u Novom Pazaru u staroj gradnji dominira osmanska kasaba a u Kruševcu i Nišu je to sve srušeno i u 19. veku su napravljene nove zgrade u evopskom stilu. Naravno, komunisti su posle napravili arhitektonski genocid, ali i dalje kad uđeš u ulicu koja je to čudom preživela vidiš normalne kuće i zgrade a ne kasabu.

A što se tiče Kručevačke tvrđave, cela zelena površina na slici koju si postavio je bila utvrđenje, na dosta mesta vire iz zemlje zidine, malo dalje kod crkve Lazarice ima i skoro potpuno očuvana stražarnica i ostaci štale. Ovo što dominira na slici koja se vidi je samo jedna od kula celog utvrđenja, i nadam se da će posle Golupca, Rama i Magliča doći i Kruševačka tvrđava na red za restauraciju pošto ima dosta crteža i skica kako je grad izgledao pre nego što je srušen, tj. može se napraviti verna rekonstrukcija.

Ako ti se da, možeš okačiti primjere slika

Ovakve stvari nećeš videti u Kruševcu, a u Nišu postoji jedna funkcionalna džamija izgrađena pre oslobođenja koja nema ozvučenje za arlaukanje i okružena je norlmalnim zgradama.

Smiješno je kako je sebilj postao jedan od najvećih bošnjačkih simbola, iako je zapravo riječ o austrougarskom kiosku. Najozbiljnije. Sebilj je napravio Alexander Wittek, a izvorno je zamišljen kao kiosk u pseudomaurskom stilu, za potrebe nekog sajma. Kad malo bolje razmislim, Sarajevo bez austrougarske arhitekture (gradska vijećnica,sve one zgrade uz Miljacku) bi bilo kao Novi Pazar otprilike

To je istina. Bez austrougarske arhitekture ostala bi begova dzamija i kucice okonje

Sarajevo je najljepše bilo davne 1697. godine.