Spomenik Svim Hrvatskim Žrtvama
Piše Ivan Jurić
Prvi takav spomenik u nas podignuti je i nedavno svečeno otkriven u Hrasnu, središnjem mjestu hodočašća istočne Hercegovine.
Svetište Kraljice Mira u katoličkoj župi Hrasno bilo je 4. kolovoza mjesto otkupljanja brojnih vjernika iz Trebinjske biskupije, iz domovine i dijaspore.
Toga dana monsinjor Pavao Žanić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski, nakon misnog slavlja kojega je koncelebrirao sa svim župnicima Trebinjske biskupije, blagoslovio je novopodignuti spomenik hrvatskim žrtvama drugoga svjetskoga rata i onima koji su stradali nakon rata, bez obzira u kojoj vojsci čijom zastavom su se borili.
Svečanost je započela procesijom koja se kretala stazom Križnog puta oko brežuljka na kojemu se izdiže kip Kraljice Mira. U povorci su se našli brojni svećenici, časne sestre, i nekoliko tisuća vjernika. Bilo bi ih mnogo više da nije Hrvatska u ratu. "Ovdje su se otkupili najhrabriji" - rekao je pozdravnom govoru don Rajko Marković.
Povorka se zatim uputila prema oltaru ispred crkve. Na čelu povorke nalazilo se petnaest križeva koji su simbolizirali petnaest župa Trebinjske biskupije. Križeve s natpisom župa i brojem stradalih iz pojedine župe nosili su preživjeli sudionici hrvatskog križnog puta od Bleiburga do nekog stratišta na kojemu su slučanjo ostali živi. Svako od njih pratio je s lijeve strane mladić sa svijećom u ruci, a s desne strane djevojka sa cvijećem. Nakon mise zadušnice, mons. Pavao Žanić blagoslovio je novopodignuti spomenik na koji su ploženi križevi, cvijeće i zapaljene svijeće.
Svečanosti su bili nazočni i predstavnici civilne vlasti i to: Ivan Bender član vlade Bosne i Hercegovine i predsjednik SO Neum; Vlatko Kraljević, član vlade BiH i član središnjice HDZ za BiH, predsjednik SO Čapljina ing. Pero Marković; predsjednik SO Stolac Željko Raguž i Niko Brajić, dopredsjednik HDZ iz Ravna, općine Trebinje.
Spomenik svim hrvatskim žrtvama djelo je Nikole Vučkovića, hrvatskog akademskoga kipara iz Metkovića. U tlocrtu spomenika je križ kao otvoreni grob kojega sa strane sedam masiva kao sedam sv. Sakramenata.
Betonske gromade obložene su pločama jablaničkog granita i bijelim talijanskim kamenom karara. Crne granitne ploče ispisane su imenima žrtava rata i onih koji su stradali nakon rata iz župe Hrasno, a za ostale župe Biskupije samo broj stradalih. Crnobijela kombinacija simbolizira zlo i dobro, smrt i život, mrak i svijetlo... Spomenik je smješten na početku Križnoga puta, ispod brežuljka na kojemu se izdiže kip Kraljice Mira. Time dobiva izvjesnu simboliku.
Vanjske dimenzije spomenika su 6 X 5 metara, a visina iznosi oko 3,5 metara. Kamene ploče i natpisi na njima, čija površina iznosi oko 80 četvornih metara, izrađene su u klesarskoj radionici Slavka Marića iz Trebižata. Zidarske radove u nazočnosti umjetnika, izvelu su Slavko Marić, klesar i zidari: Ivo Udženija, Ante Maslać, i Grgo Martić, svi iz župe Hrasno.
Spomenik je podignut na poticaj Župnog ureda Hrasno u kojemu rade vrijedni i marljivi svećenici don Rajko Marković župnik i don Miljenko Majić, kapelan. Oni su prikupili finacijska sredstva od vjernika župe Hrasno i iseljenika ovoga kraja.
Epitaf na spomeniku napisao je Mijo Maslać iz Čapljine koji glasi:
Domovino, radi tebe
Radi bitka tvog
Gdje nam kosti rasute su
znade samo Bog
Na crnom granitu duboko su urezana imena 465 stradalnika iz župe Hrasno. Ta imena također su duboko urezana u srca hrvatskog čovjeka da se ne zaborave žrtve, da ne izblijedi sjećanje na njih jer su oni za Hrvatsku dali svoj život.
Nije bilo lako i jednostavno sakupiti sve podatke o stradalima pogotovo ako se znade da se taj posao morao vršiti u najvećoj tajnosti jer je komunistički režim proglasio neprijateljima sve one koji su se borili na drugoj strani. Međutim, vrijedni župljani svoj posao, oko prikupljanja imena stradalih, obavili su veoma pedantno, ne samo u Trebinjskoj biskupiji, već i u cijeloj Hercegovini zahvaljajući u prvom redom nastojanjima mons. Pavao Žanić. Tako je od zaborava sačuvana dragocijena povijesna građa koja će budućim istraživačima ovoga kraja poslužiti kao dragocijeno vrelo.
Pučanstvo Trebinjske Biskupije u Brojkama
Župa Broj Vjernika 1939 Broj Vjernika 1990 Broj Žrtava Rata
Aladinići 1.087 180
Čeljevo 1.380 175
Domanovići 907 240
Dračevo 3.492 2.344 221
Gradac 2.838 962 123
Donje Hrasno 2.390 1.276 465
Gornje Hrasno 1.138 (ujedinjeni u jednu župu)
Hutovo 530 140
Neum 900 54
Prenj 3.489 570 108
Ravno 2.478 435 290
Rotimlja 2.600 855 220
Stjepan Krst 582 112
Stolac 3.506 2.200 295
Trebinja 1.847 635 170
Trebinje 1.348 185 42
Ukupno 25.126 15.568 2.835
Iz ove tabele je vidljivo da je u Trebinskoj biskupiji živjelo 25.126 Hrvata. Tijekom drugoga svjetskoga rata i nakon rata stradalo je 2.835 žitelja ili 11,28%. Stradali su od četnika, partizana, Nijemaca, Talijana i drugih neprijatelja hrvatskoga naroda. Rat je preživjelo 22.291 stanovnik. Godine 1990. u ovoj biskupiji koja je sačuvala predratne granice, živjelo je 15.568 Hrvata. U odnosu na 1945. ne računajući prirodni priraštaj, manje ih je za 6.723 stanovnika ili 30,16%.
Postavlja se pitanje, što se dogodilo s tih 30,16% pučanstva? Činjenica je da se narod ovoga kraja nikada nije biološki nije oporavio od ratnih stradanja. Osim toga u poslijeratnim godinama velik broj ljudi se iselio iz raznih razloga. Prema hrvatskome narodu Trebinjske biskupije vodila se antihrvatska politika. Osim toga, odnos vlasti prema katoličkoj crkvi bio je neprijateljski. Rezultat takvih odnosa je nezapamčeni egzodus.
Hrasno je središnje mjesto hodočašća istočne Hercegovine. Tu se od sakralnih umjetničkih djela nalazi spomenik Kraljice Mira, djelo Antuna Starčevića, akademskog kipara iz Zagreba. Prošle godine otkriven je Križni put, umjetničko djelo Dušana Stanojevića, hrvatskog akademskog kipara iz Zagreba. Veliku umjetničku vrijednost predstavlja Sakralna galerija smještena u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća. U njoj se nalazi oko sedamdeset ulja na platnu poznatih akademskih slikara - Ivana Blaževića, Alena Biočića, Tomislava Balažina, Josipa Botterija, Branimira Dorotića, Ivana Filakovca, Darka Goje, Marija Koprivice, Vatroslava Kuliša, Rudolfa Labaša, Željka Mucka, Frana Mustaća, Ninoslava Pirovića, Velimira Račkog, Davora Radića, Vjere Reiser, Marijana Richtera, Blaženke Salavarda, Mije Šiše, Antuna Borisa Švaljeka, Danijela Žapčića i Ante Vuksana.
Njihovim umjetničkim djelima pridružuje se novo otkriveni spomenik svim žrtvama rata Nikole Vučkovića.
Time nije stavljena točka na umjetnička djela svetišta Kraljice Mira u Hrasnu - kaže don Rajko. Uskoro će početi radovi na ispovjedaonici na otvorenom prostoru. U planu je podizanje poprsja dumi Batinoviću u uređenje zavičajne kuće, galerije za umjetnine itd.
Svetište Kraljice Mira trebalo bi unijeti u turističke vodiče jer se ima što pokazati svima onima koji voli umjetnosti.
Izvor: Nova Matica Listopad 1991 str. 36-37