kalkulator_mala.jpgSpoljni dug Srbije dramatično se uvećava i već je (zaključno sa avgustom), premašio 31 milijardu dolara a sudeći prema procjenama analitičara, do kraja godine će najvjerovatnije dostići nivo od oko 34 milijarde dolara. I mada ministar ekonomije Mlađan Dinkić ...

... tvrdi da se odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda izražava cifrom od oko 32 odsto što je daleko ispod granice prezaduženosti i znatno manje od prosjeka (82,5 odsto) u Evrozoni, statistički podaci, ipak, upozoravaju da je vrijeme za uzbunu, piše Danas.(02.11.2008. stavio sam ovaj tekst jer si naveo podatke iz 2008.godine.)
Malo mi se ne slažu podaci . Srbija i sa nove tri milijarfe EUR, koje treba da dobije od EIF, SB i Rusije neće dostići 40% spoljni dug u odnosu na BDP

Po kojoj metodologiji računanja vanjskog duga?

Vanjski dug je ne samo dug opće države, nego svih gospodarskih subjekata (i privatnih i javnih) prema vanjskim kreditorima.

Kao dug se računa kad velika tvrtka uzme novac direktno od kreditora u inozemstvu (emisijom obveznica, komercijalnim zapisima ili običnim kreditom). Banke, ako uzimaju novac od banki majki se evidentira u vanjski dug.

Svaka pozajmica recimo od Fiat-a prema Zastavi - kao tvrtki kćerki, se mora evidentirati po MMF-u, kao vanjski dug države.


Opća država Hrvatska ima dug oko 18-19% od BDP-a, ako računamo samo dug opće države. A po MMF-u je se već prešlo 90% BDP-a.

Ne postoji ni jedno zaduživanje u inostranstvu, koje može proći bez uvida narodne banke, tako da se sva zaduženja znaju i objavljuju. Čak nemožeš dobiti sredstva bez odobrenja NB.

Vanjski dug Srbije sa 31.12.2008. godine je iznosio 21,8 mlrd Eura. Po podacima Narodne banke Srbije.


http://www.nbs.yu/export/internet/latinica/40/40_5/40_5_9/index.html

O čemu mi raspravljamo?

Srbiji je do sada u 2 navrata opraštan dio duga. Sveukupno oko polovice.

Izvoz Srbije od siječnja od listopada bio je za 22,4 posto manji nego u istom razdoblju 2008. i iznosio 4,9 milijardi eura, dok je uvoz smanjen za 30,7 posto i iznosio je 9,1 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 51,4 posto i veća je nego pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 48,1 posto.


banka.hr


Jedina zemlja južno od Slovenije šta ima pokrivenost uvoza izvozom iznad 50%.

Ali da je izvoz katastrofalan - jeste. Tek 6 mlrd. Eura vrijednosti roba ove godine će izvesti zemlja od 7,4 milijuna stanovnika.
Malo.

Kupovna moć prosječnog građanina HRVATSKE (2010/11.) iznosi oko 4.800 eura što je tek oko trećine europskog prosjeka

Dakle, kupovna moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku - neto primanja građana i jedan je od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala. Prodaja roba i usluga direktno ovisi od razine kupovne moći.

Prosjek kupovne moći po stanovniku za Europu je 11.945 eura i pokazuje mali rast (2,1%) u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 11.699 eura. Hrvatska je rangirana na 29. mjestu s iznosom od 4.808 eura (što je tek oko 34 % europskog prosjeka). U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je pala za dva mjesta na ljestvici od 42 zemlje Europe u kojima se izračunava indeks kupovne moći.

Novi podaci o kupovnoj moći generalno pokazuju posljedice ekonomske krize koje su se različito odrazile u mnogim zemljama. Bogatije zemlje imale su tek neznatan pad s izuzetkom Švedske gdje je došlo do zapaženog rasta. Portugal, Italija, Irska, Grčka, Španjolska bilježe pad. Zapažen rast pojavio se u Turskoj, i to čak oko 10%, te je sada preskočila zemlje s jačim posljedicama krize kao što su na primjer Mađarska, Hrvatska i Baltičke zemlje.

Nama zanimljiva usporedba sa Slovenijom pokazuje da je tamo kupovna moć već na oko 84% europskog prosjeka dok je to u Hrvatskoj tek na trećini!



Slovenija (rang 20) 10.045

Češka (rang 23) 6.893

Slovačka (rang 24) 6.737

Poljska (rang 25) 5.377

Turska (rang 26) 5.107

Mađarska (rang 27) 5.048

Estonija (rang 28) 4.938

Hrvatska ( rang 29) 4.808

Litva (rang 30) 4.732

Latvija (rang 31) 4.201

Crna Gora (rang 32) 3.206

Rumunjska (rang 33) 3.070

Srbija (rang 34) 3.033

Bugarska (rang 35) 2.618

Makedonija (rang 36) 2.492

B&H (rang 37) 2.435

Moldavija (rang 42) 832

http://www.gfk.hr/public_relations/pres ... ex.hr.html