Prvi put vidim da su Slovenci ovoliko zaduženi, gore od RH.

Za jasniji prikaz bi trebalo podijeliti vanjski dug na javni i privatni sektor. Zaduživanja privatnog sektora nisu nikakav problem (zapravo i mogu biti ako taj dug naprave banke, pa kada kolapsiraju dug preuzima država - pogledaj slučaj Island), no kada javni dug pređe preko 50% BDP-a, onda si stvarno u banani. Evo, i Velikoj Britaniji prijeti gubitak svog "AAA" kreditnog statusa za javne obveznice (valjda je takav kod nas prevod za "government bonds" kod njih poznatiji kao "gilts") jer će se do 2014 javni dug popeti do 80% BDP-a, što je katastrofa.

Da bi pokrili proračunske rupe i servisirali dug, nedavno su podigli svoju najveću poreznu (za dohodak) stopu sa 40% na 50%.

Isto prijeti Portugalu, Irskoj, Grčkoj i Španjolskoj....veseloj i bolesnoj bratiji EU koju u šali nazivaju "PIGS" (Portugal, Ireland, Greece, Spain). U Španjolskoj stopa nezaposlenosti sada iznosi oko 17%, i to zvanična....helou EU blagostanje

Ne bih se skroz složio sa tobom da je dug privatnog sektora neproblematičan. Problematično je svako zaduživanje za financiranje tekuće potrošnje koja se mahom temelji na uvozu. Da mi imamo povećanje vanjskog duga privatnog sektora koje rezultira većinom ulaganjima u proizvodnju to bi bio zalog za budućnost. Ovako je to balon koji se puše dok može jer sigurno 2/3 kućanstava u RH troši svoje BUDUĆE prihode.

Zaduživanje hrvatskih potrošača za Hrvatsku ne predstavlja nikakav problem. Sjećaš li se one stare....kada dugujem banci $100, banka je moj vlasnik. Kada dugujem banci $1,000,000 ja sam vlasnik banke

Po mom mišljenju, sve austrijske i talijanske banke su u tehničkom bankrotu (na engleskom....their liabilities exceed their assets (loans)....there is no shareholder equity). Prebrzo su se raširile istočnom Europom i napravili nevjerojatne količine zajmova tvrtkama, običnim ljudima i sl. Sve su to pokrili zaduživanjem na svjetskim kreditnim tržištima. Oni još nisu ni počeli priznavati gubitke na tim djelatnostima u istočnoj Europi....pa tu su stvarni gubici desetine milijardi eura (kada priznaju da većina kreditiranja neće biti otplaćena od dužnika)...sve je to puno veće od temeljnog kapitala tih banki.

Problem je što su te banke postale ogromne, i prevelike da ih spasi i nacionalizira njihova država (Italija i Austrija), jerbo će biti potreban koordiniran "bailout" od strane EU.

Dakle, hrvatski državljani, klijenti tih banki jednostavno neće biti u stanju (ovo će ovisiti o stopi nezaposlenosti u HR) servisirati kamate i glavnicu tih zajama koji su im napravljeni za kuće, stanove, auta, putovanja, kreditne kartice itd. Proglasit će bankrot. Banke će pokušati izvući koliko je moguće...hipoteka kuća, auta i sl. Vremenom će to zabilježiti kao gubitke na poslovanju u Hrvatskoj (Credit loan losses).

Sljedeći put će ili pojačati standarde, (smanjiti loan to value ratio za kuću), ili povećati kamate da bi dobili kompenzaciju za rizik. Ili bi se mogli povući iz Hrvatske, što jeste problem za zemlju jer bez kreditiranja, nema ni rasta tvrtki, potrošnje itd.

Država Hrvatska time ne gubi ništa....radi se o odnosu privatne osobe i strane banke koja pruža bankovne usluge u RH.

Institut osobnog bankrota ne postoji u RH. To što si ti naveo mi je više američka praksa. Niko nikome ništa neće otpisati u RH. Država Hrvatska gubi puno jer ljudi se zadužuju, kupuju (male) preskupe stanove u kojima ne mogu odgajati puno djece, ljudi se sve teže osamostaljuju, sve teže sklapaju brakove...samo fali da i ovi što su jedva skupili za dignut kredit ostanu bez stana jer ga ne mogu otplaćivat. Puno je tu problema i država bi morala imat strategiju ali njima se najvažnije častiti po ručkovima i večerama i punit vlastite džepove. Jer ovako je vlada samo stečajni upravitelj. Godinama se posuđivao novac a nije se pametno ulagao, narod se naučio trošit više nego što zarađuje i kad se slavina zavrne odošmo mi u neku stvar. Vjerojatno znaš da se rast BDP-a već godinama zasniva na rastu državne i privatne potrošnje.

Sve je to točno što si rekao. Što se tiče osobnog bankrota, Amerika je po tome najliberalnija....kada netko skonta da mu sada dug za kuću premašuje vrijednoste te kuće, jednostavno pošalje ključeve natrag banci, i ćao bao. Iako to u Hrvatskoj nije formalizirano, to opet neće spasiti strane banke od gubitaka u Hrvatskoj.

Da, ne sviđa mi se gdje Hrvatska ide, da nema turizma, država bi vjerojatno morala napraviti radikalan rez i rebalans koji bi itekako pogodio standard. Ne znam gdje je rješenje, Hrvatska ima komparativne prednosti samo u turizmu. Kako privući greenfield investicije i pokrenuti proizvodnju? To se može samo sa radikalnim rezovima u oporezivanju tvrtki, rezanju minimum dohodka i sl. Jednostavno bi plate morale biti manje od onih u Češkoj, Bugarskoj i Rumuniji da bi privukle zapadne tvornice i pogone. A to malo sutra.

Sve je to točno što si rekao. Što se tiče osobnog bankrota, Amerika je po tome najliberalnija....kada netko skonta da mu sada dug za kuću premašuje vrijednoste te kuće, jednostavno pošalje ključeve natrag banci, i ćao bao. Iako to u Hrvatskoj nije formalizirano, to opet neće spasiti strane banke od gubitaka u Hrvatskoj.

Da, ne sviđa mi se gdje Hrvatska ide, da nema turizma, država bi vjerojatno morala napraviti radikalan rez i rebalans koji bi itekako pogodio standard. Ne znam gdje je rješenje, Hrvatska ima komparativne prednosti samo u turizmu. Kako privući greenfield investicije i pokrenuti proizvodnju? To se može samo sa radikalnim rezovima u oporezivanju tvrtki, rezanju minimum dohodka i sl. Jednostavno bi plate morale biti manje od onih u Češkoj, Bugarskoj i Rumuniju da bi privukle zapadne tvornice i pogone. A to malo sutra.

Ja ne berem brigu. Mislim-Hrvatska je zemlja čuda,
ne možemo propasti koliko god se trudili...

A trudimo se

Sve bi to bio manji problem da ekonomski problemi nisu usko vezani uz demografske. Prpoadanje sela, sabijanje u gradove u sve manje stanove i sve veća težnja ka materijalnom dovodi neminovno do demografskog propadanja. Ravnomjeran razvoj RH mora biti prioritet ali to nikoga u ovoj zemlji ne zanima previše. Preuzeli smo puno toga lošega od kapitalizma a ostali smo mentalno u socijalizmu.

Uzmi Poljake, Mađare,..pa ćeš vidjeti
da ništa ne pomaže. Nitko se ne ponaša
štedljivo jer bi nešto moglo ispasti teško.

To nije u skladu s ljudskom prirodom.
Kao kad voziš bicikl-vozi, pa makar
i u provaliju. Ali ne staj.

Vanjski dug:
- dug opće države
- dug privatnih tvrtki prema vanjskim kreditorima
- dug banaka koje su se financirale na vanjskim tržištima ili kod majki
- dug tvrtki na osnovu FDI - izravnih investicija. Znači, MOL posudi INA d.d. lovu, Teva Plivi, Deutsche Telekom Hrvatskom telecomu, i te pozajmice se uredno evidentiraju kao vanjski dug.

Zanimljivo je da ukupni vanjski dug na prethodni način, BH statistika uopće ne evidentira.

Meni osobno su također zaduženja privatnog sektora puno manje zabrinjavajuća. Privatne kompanije idu na vanjska tržišta kapitala ili financijska tržišta i zadužuju se gdje im je jefrinije. Ako svoje korporativne obveznice ili komercijalne zapise mogu plasirati vani po boiljim uvjetima, to se ne može spriječiti i svakako bi se zadužile na domaćem tržištu. Općenito bi bilo bolje bez tih vanjskih zaduživanja, jer te čini ranjivim i potiče te da trošiš više nego zarađuješ.

Nego čudi me da nije primjećeno kako Slovenija ima niske izravne vanjske investicije:
2006. 200 milijuna Eura,
2007 300 milijuna Eura
2008. 300 milijuna Eura.

Ne znam čemu onda onakva pumpanja atmosfere za tim vanjskim ulaganjima u Hrvatskoj i BiH zadnjih deset/dvanaest godina, kad je Slovenija dosta oprezna prema stranom kapitalu.

Kompanija "Komiko" iz SAD zainteresovana je za izgradnju nove rafinerije nafte u Smederevu, rekao Petar Škundrić. U toku pripreme pravnog okvira za realizaciju projekta rafinerije. Završena radna verzija novog zakona o energetici.

U septembru Nacrt zakona o energetici

Ministar Petar Škundrić najavio je da će u septembru biti završen Nacrt novog zakona o energetici koji će omogućiti uvođenje berze električne energije. Završena je radna verzija Nacrta zakona, pa će uslediti konsultacije.

"Značajnih razlika u odnosu na postojeći Zakon o energetici nema", rekao je Škundrić i dodao da je taj zakon oko 90 odsto harmonizovan sa pravilima EU.

Škundrić je istakao da će u narednih sedam-osam dana biti doneta i uredba o korišćenju obnovljivih izvora energije, kojom će biti regulisane cene struje dobijene iz tih izvora.

Ministar energetike Petar Škundrić potvrdio je da su u toku pripreme pravnog okvira i sagledavanje realnih mogućnost za realizaciju projekta rafinerije nafte u Smederevu, u skladu sa Strategijom Srbije i međudržavnim sprazumom Srbije i Ruske Federacije.

Američka kompanija "Komiko" zainteresovana je za gradnju rafinerije nafte u Smederevu. Gradonačelnik Smedereva već je potpisao protokol o saradnji sa američkom kompanijom.

Škundrić je na sednici odbora SPS-a za energetiku naveo da ukoliko taj projekat u Smederevu bude realizovan, "postoji mogućnost za susrete predstavnika američke kompanije i Naftne kompanije Srbije, kako bi razgovarali o strateškom partnerstvu".

Napomenuvši da Vlada Srbije o tome još neće raspravljati, jer Ministarstvo energetike nije pokrenulo odgovarajuću proceduru, Škundrić je istakao da bi kapaciteti rafinerije u Smederevu bili skromni u odnosu na kapacitete NIS.

"Nama je prioritet NIS, to je i dalje srpsko preduzeće od čijeg će značaja i uspešnosti umnogome zavisiti normalno funkcionisanje mnogih segmenata u zemlji, kao i punjenje budžeta Srbije" rekao je ministar.

Škundrić je ukazao da je Srbija zainteresovana za uspešan rad, rekonstrukciju i dalji razvoj NIS, ali i za dalji razvoj u oblasti naftne privrede u Srbiji.

Naglasio je da će Ministarstvo energetike i Vlada preduzeti sve što je u toj oblasti od interesa za zemlju.

Ruski partner je ove godine izdvojio oko 118 miliona evra za rekonstrukciju NIS-a. Ukoliko bude potrebno, biće uloženo oko 200 miliona evra, a u naredne četri godine ukupno oko 550 miliona evra.

Čitam da po paritetu kupovne moći BDP per capita nekih EX YU država je slijedeći od prosjeka EU.

Hrvatska 63%
Crna Gora 46%
Srbija 37%
Makedonija 32,5%
BiH 30%


BiH je definitvno na dnu EX Jugoslavije. Mislim da je pitanje vremena u Europi, kad će je stići Ukrajina i Albanija, ako već nisu po PPP-u.

Bugarska40%,Albanija 25%