HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 29 ožu 2024, 03:38.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 84 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Ikavica u Podrinju
PostPostano: 17 svi 2021, 22:24 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 tra 2012, 18:37
Postovi: 3926
Lokacija: Τριβαλλοί
Lutorčina je napisao/la:
Kod nas u bosanskom Podrinju stanovnici obično kažu razumim mjesto razumijem ili razumiš mjesto razumiješ. Možda ima još poneka riječ koju sam čuo od Podrinjaca možda vidila mjesto vidjela. U okolini Sarajeva kažu isto sikira a po neko i šekira. Za provrila nisam čuo da tu riječ govore. U mom kraju obično gutaju samo glasnike pa obično kažu provrla,Zenca,vol'la mjesto volila ili voljela. :D


Tipično za većinu srpskih govora zapadno od Drine, ijekavica + jotacija + natruha ikavice + gubljenje glasa H + skidanje samoglasnika + 4 akcenta + jasna razlika Č i Ć , Dž i Đ te generalno "tvrđi" govor.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ikavica u Podrinju
PostPostano: 16 lis 2021, 04:15 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 07:55
Postovi: 242
Lucho je napisao/la:
Hrvate sam izbacio iz računice. 1941. bilo 577k Srba, a 1948. bilo 841k. Znači nekih 30-35% doseljenici iz dinarskih krajeva.

Sad najviše je Srba bilo 2002. Tada je bilo 1,3 miliona. Računaj da su starosedeoci u najgorem slučaju stagnirali u broju (verovatno su nešto porasli) to ti je opet oko 45%.
Može da bude malo više od pola za dinarce, ali 70% teško :zubati

Sve je to u redu, ali praviš kardinalnu grešku što u Dinarce računaš samo koloniste nakon WW2 i kasnije doseljenike iz prekodrinskih krajeva. Kralj Aleksandar Karađorđević je 1920-ih i 1930-ih naseljavao u Vojvodinu (najviše u Banat) porodice srpskih dobrovoljaca iz prekodrinskih krajeva koji su iz Amerike u kojoj su bili radnici ili iseljenici dolazili da se bore u srpskoj vojsci protiv AU, bilo je u i Srba prekodrinaca koji su prebjegli iz AU u srpsku vojsku (čitava sela u sjevernom Banatu su naseljena porodicama tih kolonista "Solunaca") https://banija.rs/banija/19742-kolonizacija-srpskih-dobrovoljaca-sa-banije-u-banat-i-backu-1920-1941.html
Drugo, doseljavanja Srba iz dinarskih krajeva u Vojvodinu je bilo još u osmansko i habzburško doba. Znatan dio Srba starosjedilaca Vojvodine ima dinarsko porijeklo. Ti stari dinarski doseljenici iz osmanskog i austrijskog perioda su zaslužni za novoštokavizaciju u Vojvodini. Oni su se najviše doseljavali u Srem, pa u Bačku, a najmanje u Banat. U Sremu većina Srba starosjedilaca ima dinarsko porijeklo. U periodu od oko 1750. do oko 1900. u Srem se doselilo puno Srba iz sjeverne Dalmacije, Bosanske Krajine, Like i sa Korduna/Banije. Npr. selo Surduk kod Stare Pazove su stvorili srpski doseljenici iz sjeverne Dalmacije i Like 1770-ih, i danas u Surduku dominiraju sjevernodalmatinska i lička prezimena. Veći dio života sam proveo u Sremu i većina Sremaca sa poteza Ruma-Zemun sa kojima sa pričao a koji su znali nešto o svom daljem porijeklu su mi rekli da su im preci došli iz krajiških krajeva (najčešće Lika i sjeverna Dalmacija).
O doseljavanju Srba iz sjeverne Dalmacije u Srem 1774. godine (pri početku ispod slike sa Dabarskim poljem) https://www.poreklo.rs/2019/01/10/poreklo-prezimena-jajic-jaic/
Još jedan od opisa Seoba iz Dalmacije u Srem dao je Savo Nakićenović pominje seobu Srba iz Dalmacije u Srem 1774.
Godine 1774. pri Providuru Boldiu, bila je velika glad u Dalmaciji , oko 1000 porodica se iselilo u Bosnu i u Srijem. Sa onim u Srijem iselio se neki Pana Smuđa iz Pađena, za kojim bijaše u drugom braku Marija rodna sestra igumana krupskog, Save Bjedova, koji već četiri ljeta nije mogo čuti za sestru i zeta, jesu li živi. Iguman ovaj davao je svog konja i 12 cekina za trošak i 88 cekina, kad se povrati iz Srijema, što ponuka Gerasima Zelića, da iz Plaškog ode u Srijem i tamo dozna, da ima dalmatinskih Srba, naseljenih po Srijemu i to po Mitrovici, Golubincima, Surduku, Petrincima, i blizu Karlovaca. To mu je kazao iguman Kuvšedinski, Jeftimije Koturović iz Kolašca iz Dalmacije. Zelić je od ovog naroda našao ih dosta, a najprije u Golubincima, pak onda u Surduku, Petrincima itd. Kako su se zvali ovi iseljenici, nije poznato, a i narod ne pamti.
Kao što rekoh dobar dio Srba starosjedilaca Vojvodine ima dalje dinarsko porijeklo, daleko od toga da su oni starinom isključivo iz moravsko-vardarske zone. Npr. srpske plemićke porodice iz Vojvodine Stratimirovići, Miloradovići, Dunđerski i banatski grofovi Jagodići su imali dinarsko porijeklo. Stratimirovići, Miloradovići i Dunđerski su došli iz Hercegovine u 17-om vijeku (Dunđerski pod drugim prezimenom sa Gacka), a Jagodići iz sjeverne Dalmacije u 18-om vijeku. Miloradovići su se iz Vojvodine iselili u Rusiju sredinom 18-og vijeka i tamo dosegli visoke fukncije u ruskoj carskoj vojsci.
https://en.wikipedia.org/wiki/Stefan_St ... ppointment


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ikavica u Podrinju
PostPostano: 16 lis 2021, 13:45 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 07:55
Postovi: 242
Ikavica se do prije 70-80 godina govorila u Azbukovici i dijelu Rađevine u zapadnoj Srbiji odnosno Podrinju http://zsrbija.blogspot.com/2016/01/ikavica.html

Postoji više teorija o porijeklu tih ikavaca iz Podrinja. Najvjerovatnije se radi o potomcima doseljenika sa područja iz Završja i Dalmacije u prvoj polovini 17-og vijeka.
O tome je pisao Ljubomir Pavlović u svojoj knjizi "Sokolska nahija", evo šta kaže:
Prvi doseljenici iz prve polovine 17. veka su iz zapadnih krajeva Bosne i Hercegovine pa čak i iz Dalmacije i njenih ostrva, došli su prvo u Osat, pa su se preko Osata podigli u oblasna rudarska sela, ušli u stare rudare i njima se izmešali. Oni su spremniji i organizovaniji rudari te su ih stari rudari lepo dočekali... Ovi rodovi znaju da su od dalekog zapada, da su od mora i da nemaju ničeg zajedničkog sa onima ispod sebe. I po poslovima i po mestu življenja odvajali su se od poznije doseljenih; ovi su ih iz nepoznavanja i razlika u govoru uvek smatrali da nisu što su oni... Ovi su se rodovi naselili oko rudnika, namnožili se i povećali, pa vremenom postali stočari i zemljoradnici... Svi govore čistim zapadnim dijalektom (novoštokavski ikavski). Ovaj se dijalekt uporno održava... Kod ovih (ijekavskih doseljenika i istočne Hercegovine i Crne Gore) su oni od daleka zapada, nečisti i druge vere, pa i ako su se pokrstili opet se ne mogu nikad sa njima izjednačiti.

Ikavci u tom kraju su stariji od ijekavaca koji su se doselili u 18-om i 19-om vijeku iz istočne Hercegovine i Crne Gore.
Ljubomir Pavlović smatra da su se ikavci doselili u 17-om vijeku u periodu kad je bila velika potražnja za olovom u dalmatinskim gradovima. Kao katolici ovi doseljenici su se veoma brzo stopili sa starim rudarskim saskim rodovima, nametnuvši im svoj zapadni ikavski dijalekt. Pavlović primjećuje da iako su ijekavski doseljenici dominirali područjem pogotovo u vrijeme ustanaka, ikavci su bili mnogo snalažljiviji u mirnodopskim uslovima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ikavica u Podrinju
PostPostano: 17 lis 2021, 23:13 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 07:55
Postovi: 242
U zapadnoj Srbiji ima ikavskih toponima čak i van Podrinja, neki od tih toponima su naknadno ijekavizirani ili ekavizirani a neki su ostali ikavski do danas kao npr. selo Prilipac kod Požege užičke https://en.wikipedia.org/wiki/Prilipac


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ikavica u Podrinju
PostPostano: 25 lis 2021, 01:03 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 07:55
Postovi: 242
Lingvista i filolog Miloš Moskovljević je 1963. napisao naučni rad IKAVSKI GOVOR U SR SRBIJI koji se odnosi na ikavske i polu-ikavske govore Podrinja, ikavski upliv u govoru valjevske Podgorine, i u manjoj mjeri na ikavski suprstrat u okviru šumadijsko-vojvođanskog dijalekta

Na strani 502-503 Moskovljević zaključuje: Prema iznetom materijalu prikupljenom na terenu i prema dosadašnjem izlaganju, mislim da se može zaključiti da današnji ikavski govor u Podrinju nisu doneli nikakvi doseljenici iz Dalmacije, Hercegovine i Bosne, već je on ostatak ikavskog narečja, nastalog od samog početka izgovora jata kao i u severozapadnoj Srbiji i Vojvodini. Preostali ikavizmi van Podrinja pokazuju teritoriju na kojoj se on nekad govorio.

Evo link Moskovljevićevog rada, pa koga zanima i ko zna Ćirilicu neka pročita https://dais.sanu.ac.rs/bitstream/handle/123456789/5482/moskovljevic.ikavski.govor.1963.pdf?sequence=1&isAllowed=y


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ikavica u Podrinju
PostPostano: 25 lis 2021, 03:53 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 07:55
Postovi: 242
Pan je napisao/la:
Lingvista i filolog Miloš Moskovljević je 1963. napisao naučni rad IKAVSKI GOVOR U SR SRBIJI koji se odnosi na ikavske i polu-ikavske govore Podrinja, ikavski upliv u govoru valjevske Podgorine, i u manjoj mjeri na ikavski suprstrat u okviru šumadijsko-vojvođanskog dijalekta

Na strani 502-503 Moskovljević zaključuje: Prema iznetom materijalu prikupljenom na terenu i prema dosadašnjem izlaganju, mislim da se može zaključiti da današnji ikavski govor u Podrinju nisu doneli nikakvi doseljenici iz Dalmacije, Hercegovine i Bosne, već je on ostatak ikavskog narečja, nastalog od samog početka izgovora jata kao i u severozapadnoj Srbiji i Vojvodini. Preostali ikavizmi van Podrinja pokazuju teritoriju na kojoj se on nekad govorio.

Evo link Moskovljevićevog rada, pa koga zanima i ko zna Ćirilicu neka pročita https://dais.sanu.ac.rs/bitstream/handle/123456789/5482/moskovljevic.ikavski.govor.1963.pdf?sequence=1&isAllowed=y

Moskovljević je obišao više desetina sela u Podrinju i valjevskoj Podgorini. Većinu tih sela je krajem 19-og vijeka obišao njemački filolog Herman Hirt i zabilježio ikavizme u njima, pa je Moskovljević uporedio stanje ikavizma iz Hirtovog vremena sa stanjem prilikom njegovog terenskog istraživanja, i zapazio je da je ikavizam slabiji nego u doba Hirtovog istraživanja. Što je logično, jer je period 1960-ih kad Moskovljević radio istraživanje (i nešto ranije) period masovnog školovanja, migracija iz sela i gradove, prodora medija i u rarulne sredine itd. što je sve uticalo na prodor standardne ekavice u ruralne krajeve čiji govor je Moskovljević obrađivao.

Primjer nekoliko sela koje je Moskovljević obradio (nisam na ikavizme stavljao oznake za akcentuaciju kao u originalnom radu, jer ih nema na tastaturi). Za ostala sela pogledajte sami ako vas zanima, nije Ćirilica nesavladiva. :001_smile

Gornja Bukovica s Leovićem (Azbukovica): biži, brig, briza, dvi, dite, gori, dica, dotiraj, zapovidim, izidelica, izmiri (izmeri), istiraj, kudilja, kudiljište, lani, misto, mišina, Milinko, Mladin, mriža, namisnik, nedilja, Nediljko, Nediljkovići, nidi (nigde), niki, ovudi, otiro, plivu, povismo, poslin, potiro, pri, prid, prida se, pribila, presikli, primišta, priči, rižu, sadila, siju, ne smim, smite, smista, Srićko, (h)tila, ne (h)tide, tiskoba, triba, ne triba, umim, umitna, Cvita, Cvitojević.
Hirt je zabeležio u Leoviću: virujem, vi ne ite (jedete), misec, mliko, naprimir, opini, rika, srida, triba; u Gornjoj i Donjoj Bukovici: bida, bižati, bilu, na brigu, briza.

Drlače (Azbukovica). Stanovnici su ijekavci doseljeni iz Pive. Ipak sam čuo ove ikavizme: bižao, di ćeš, ditići, zrila, kudilja, nedilja, Nediljko, pri, priziva se, Prisedo, ne smimo, Trišnica, Stina.
U Hirtovo vreme u ovom mestu se govorilo mnogo više ikavski, što pokazuju ovi njegovi primeri: brizak (ali: breza), brizovina, bundiva, vidio, vinčati, vira, vitar, vištica, vrića, gnizdo, dvi, di, divojka, did, dica, donio, dotira, živiti, žlib, zabileži, zavirio, zazri, zapivamo, zrilo, idi (jedi), i (jede), kudilja, lia (leja), lib, lito, linjost, lipši, isa, liska, mliko, mlikar, mina, mira, misto, naprid, nikako, nimučki (nemački?), nisam, na obima rukama, nikoliko dana, odivamo se, odilili smo, ozlidio, pina, opiniti, pliva, kad pito (petao) zapiva, podcipa, posli, poslidio, potira, pri zore, priko Drine ne smi, prikjuče, prima (prema), prisidnik, prisinoć, pristati (prestati), prisutra, razastriti, razumim, ridko, riđi, riže, rika, svitujem, svića, svudi, sijati, slime, ne smim, smim li, ne smimo, snig, snižan, Srićko, u stinama, stinjak, tirati, time (teme), triba, tio sam, trpit se ne može, trišnja, Cvita, cina, crivo.

Postenje (Azbukovica). Naseljeno došljacima ijekavcima, ali se u njihovom govoru čuva još dosta ikavizama, kao što su: biži, biži (i H), vidio (i H), ne virujem, dvi divojke, ditići, kolivka, kudilja, misečina, mliko, mlio, devet miseci, Mladin, Milinko, nedilja, ponediljnik, ostinjak, popriko, Postinje, pri (pre), priko brda, razumili, sadino, samliveno, svitnjak, sijali, smili, smistio iz Sriđa, stina, stinama, ne umiš, Cvitin, cviće, crišnja.
Hirt je zapisao i ove primere: vitrenjača, di, divojka, drinjak, i (jedi), liba, libac, lip, mlikar, posik, u rici, sime, ne smimo, nisu tili, triba, umite li, Cvita. U Alugama, zaseoku Postinja, zapisao je i ove reči: mliko, smimo, nedilja, prilaz, biži, razvivati, vitrinjača.

Savkovići (Azbukovica). Ovo je planinsko selo, na visini od preko 1000 m, blizu Medvednika. Ukoliko se ne govori ikavski, govori se ekavski , daleko više nego ijekavski, možda pod uticajem književnog jezika. Prema uveravanjima starijih ljudi, ranije se govorilo još čistije ikavski. Ovde sam zapisao i najviše ikavizama, i to: biži, bijade, biše, do Blagovisti, brig, za brigom, vinčavo, virovati, vridi, vrića, dvi, di si, divojka, dikoji, dica, ditetu, doli, doniše, dotiraju, zadrimo, zasida, zasili, zvirinski, zvirka, zrilo, zaplinim, izili, izmiriću, izniše, izgoriše, isprid, istiramo, koliba, lani, livaj vodu, Milinko, misi, Mladin, namistili, naprid, natira, nedilju, Nediljko, nika svojta, nikoliko ljudi, odiven, odniše, Ozrin-brdo, odnili, odsiko, otiraše, otira, otsica, otsiče, pisak, pobiže, poništo, popriko, posvidoči, Postinje, potira, prid, pretira, pri, privari, prida, pribroji, privari, privezo, prigledala, priđete (pređete), potlin, priko tarabe, priko ramena, prikrene, prikrsti, prikuče, prilazi, primištati, primišćali, priorali, pripovitka, prisad (rastilo), do Prisedi, prisudi, prisutra, prišo (prešao), razviju, rastiraše, uz riku, sidoše, sidnemo, sili, sikirica, sime, da se siti, ne smiš , ne smidoše, ne smidu, smili, sino, smista, usrid, srića, Srićko, Stipan, Stipanov, tira, ubadikoji, umim, umri (aor), ucina, (h)tio, (h)tila, ne (h)tidoše.
Savkovići su selo ne samo koje je najbolje sačuvalo ikavski govor, nego su njegovi ikavizmi i najčistiji, tj. nisam zabeležio nijedam primer sa zatvorenim e mesto i od starog jata, niti mešanje i i e.

Crvica (Užičko Podrinje): biži, bižati, gori, dvi, doli, kudilja, lani, lija (leja), livo, Mladin, naričje, nedilja, Nediljko, ponediljnik, Pliskovo, pobiže, da se prida, privezem (prevezem), privariti, priko razvijati, prišlo, razvijača (vetrenjača), ne smim, srića, Srićko, ustriba.

Lelić (Valjevska Podgorina). Zapisao sam ove ikavizme: biži, divojko, ditić, kudilja, nedilja.
Da se u ovom selu nekad govorilo ikavski, vidi se iz ove anegdote. Prepirale se na stočnoj pijaci dve žene iz ovog sela oko toga čije je tele lepše. Jedna veli: "Lipše moje tele!" Druga joj odvraća: "Jok drugo, lipše moje"! Na to im dovikne treća žena iz drugog nekog sela: "Lipsali vam obema, kad ste toliko zagalamile."

Rajković (Valjevska Podgorina). Ovo selo je dosta daleko od prave Podgorine, sa ekavskim izgovorom u donjem delu, a ijekavskim u gornjem, ali sam ipak našao ove ikavizme: biži, oj divojko, kudilja, liba, mišina.



Inače Lelić je rodno selo vladike Nikolaja Velimirovića.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ikavica u Podrinju
PostPostano: 25 lis 2021, 04:15 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 30 lip 2009, 17:35
Postovi: 10744
Pan je napisao/la:
Pan je napisao/la:
Lingvista i filolog Miloš Moskovljević je 1963. napisao naučni rad IKAVSKI GOVOR U SR SRBIJI koji se odnosi na ikavske i polu-ikavske govore Podrinja, ikavski upliv u govoru valjevske Podgorine, i u manjoj mjeri na ikavski suprstrat u okviru šumadijsko-vojvođanskog dijalekta

Na strani 502-503 Moskovljević zaključuje: Prema iznetom materijalu prikupljenom na terenu i prema dosadašnjem izlaganju, mislim da se može zaključiti da današnji ikavski govor u Podrinju nisu doneli nikakvi doseljenici iz Dalmacije, Hercegovine i Bosne, već je on ostatak ikavskog narečja, nastalog od samog početka izgovora jata kao i u severozapadnoj Srbiji i Vojvodini. Preostali ikavizmi van Podrinja pokazuju teritoriju na kojoj se on nekad govorio.

Evo link Moskovljevićevog rada, pa koga zanima i ko zna Ćirilicu neka pročita https://dais.sanu.ac.rs/bitstream/handle/123456789/5482/moskovljevic.ikavski.govor.1963.pdf?sequence=1&isAllowed=y

Moskovljević je obišao više desetina sela u Podrinju i valjevskoj Podgorini. Većinu tih sela je krajem 19-og vijeka obišao njemački filolog Herman Hirt i zabilježio ikavizme u njima, pa je Moskovljević uporedio stanje ikavizma iz Hirtovog vremena sa stanjem prilikom njegovog terenskog istraživanja, i zapazio je da je ikavizam slabiji nego ranije. Što je logično, jer je period 1960-ih kad Moskovljević radio istraživanje (i nešto ranije) period masovnog školovanja, migracija iz sela i gradove, prodor medija i u rarulne sredine itd. što je sve uticalo prodor standardne ekavice u ruralne krajeve čiji govor je Moskovljević obrađivao.

Evo primjerapar sela koje je Moskovljević obradio. Za ostale sela pogledajte samo, nije Ćirilica nesavladiva. :001_smile

Gornja Bukovica s Leovićem (Azbukovica): biži, brig, briza, dvi, dite, gori, dica, dotiraj, zapovidim, izidelica, izmiri (izmeri), istiraj, kudilja, kudiljište, lani, misto, mišina, Milinko, Mladin, mriža, namisnik, nedilja, Nediljko, Nediljkovići, nidi (nigde), niki, ovudi, otiro, plivu, povismo, poslin, potiro, pri, prid, prida se, pribila, presikli, primišta, priči, rižu, sadila, siju, ne smim, smite, smista, Srićko, (h)tila, ne (h)tide, tiskoba, triba, ne triba, umim, umitna, Cvita, Cvitojević.
Hirt je zabeležio u Leoviću: virujem, vi ne ite (jedete), misec, mliko, naprimir, opini, rika, srida, triba; u Gornjoj i Donjoj Bukovici: bida, bižati, bilu, na brigu, briza.

Drlače (Azbukovica). Stanovnici su ijekavci doseljeni iz Pive. Ipak sam čuo ove ikavizme: bižao, di ćeš, ditići, zrila, kudilja, nedilja, Nediljko, pri, priziva se, Prisedo, ne smimo, Trišnica, Stina.
U Hirtovo vreme u ovom mestu se govorilo mnogo više ikavski, što pokazuju ovi njegovi primeri: brizak (ali: breza), brizovina, bundiva, vidio, vinčati, vira, vitar, vištica, vrića, gnizdo, dvi, di, divojka, did, dica, donio, dotira, živiti, žlib, zabileži, zavirio, zazri, zapivamo, zrilo, idi (jedi), i (jede), kudilja, lia (leja), lib, lito, linjost, lipši, isa, liska, mliko, mlikar, mina, mira, misto, naprid, nikako, nimučki (nemački?), nisam, na obima rukama, nikoliko dana, odivamo se, odilili smo, ozlidio, pina, opiniti, pliva, kad pito (petao) zapiva, podcipa, posli, poslidio, potira, pri zore, priko Drine ne smi, prikjuče, prima (prema), prisidnik, prisinoć, pristati (prestati), prisutra, razastriti, razumim, ridko, riđi, riže, rika, svitujem, svića, svudi, sijati, slime, ne smim, smim li, ne smimo, snig, snižan, Srićko, u stinama, stinjak, tirati, time (teme), triba, tio sam, trpit se ne može, trišnja, Cvita, cina, crivo.

Postenje (Azbukovica). Naseljeno došljacima ijekavcima, ali se u njihovom govoru čuva još dosta ikavizama, kao što su: biži, biži (i H), vidio (i H), ne virujem, dvi divojke, ditići, kolivka, kudilja, misečina, mliko, mlio, devet miseci, Mladin, Milinko, nedilja, ponediljnik, ostinjak, popriko, Postinje, pri (pre), priko brda, razumili, sadino, samliveno, svitnjak, sijali, smili, smistio iz Sriđa, stina, stinama, ne umiš, Cvitin, cviće, crišnja.
Hirt je zapisao i ove primere: vitrenjača, di, divojka, drinjak, i (jedi), liba, libac, lip, mlikar, posik, u rici, sime, ne smimo, nisu tili, triba, umite li, Cvita. U Alugama, zaseoku Postinja, zapisao je i ove reči: mliko, smimo, nedilja, prilaz, biži, razvivati, vitrinjača.

Savkovići (Azbukovica). Ovo je planinsko selo, na visini od preko 1000 m, blizu Medvednika. Ukoliko se ne govori ikavski, govori se ekavski , daleko više nego ijekavski, možda pod uticajem književnog jezika. Prema uveravanjima starijih ljudi, ranije se govorilo još čistije ikavski. Ovde sam zapisao i najviše ikavizama, i to: biži, bijade, biše, do Blagovisti, brig, za brigom, vinčavo, virovati, vridi, vrića, dvi, di si, divojka, dikoji, dica, ditetu, doli, doniše, dotiraju, zadrimo, zasida, zasili, zvirinski, zvirka, zrilo, zaplinim, izili, izmiriću, izniše, izgoriše, isprid, istiramo, koliba, lani, livaj vodu, Milinko, misi, Mladin, namistili, naprid, natira, nedilju, Nediljko, nika svojta, nikoliko ljudi, odiven, odniše, Ozrin-brdo, odnili, odsiko, otiraše, otira, otsica, otsiče, pisak, pobiže, poništo, popriko, posvidoči, Postinje, potira, prid, pretira, pri, privari, prida, pribroji, privari, privezo, prigledala, priđete (pređete), potlin, priko tarabe, priko ramena, prikrene, prikrsti, prikuče, prilazi, primištati, primišćali, priorali, pripovitka, prisad (rastilo), do Prisedi, prisudi, prisutra, prišo (prešao), razviju, rastiraše, uz riku, sidoše, sidnemo, sili, sikirica, sime, da se siti, ne smiš , ne smidoše, ne smidu, smili, sino, smista, usrid, srića, Srićko, Stipan, Stipanov, tira, ubadikoji, umim, umri (aor), ucina, (h)tion, (h)tila, , ne (h)tidoše.
Savkovići su selo ne samo koje je najbolje sačuvalo ikavski govor, nego su njegovi ikavizmi i najčistiji, tj. nisam zabeležio nijedam primer sa zatvorenim e mesto i od starog jata, niti mešanje i i e.

Crvica (Užičko Podrinje): biži, bižati, gori, dvi, doli, kudilja, lani, lija (leja), livo, Mladin, naričje, nedilja, Nediljko, ponediljnik, Pliskovo, pobiže, da se prida, privezem (prevezem), privariti, priko razvijati, prišlo, razvijača (vetrenjača), ne smin, srića, Srićko, ustriba.

Lelić (Valjevska Podgorina). Zapisao sam ove ikavizme: biži, divojko, ditić, kudilja, nedilja.
Da se u ovom selu nekad govorilo ikavski, vidi se iz ove anegdote. Prepirale se na stočnoj pijaci dve žene iz ovog sela oko toga čije je tele lepše. Jedna veli: "Lipše moje tele!" Druga joj odvraća: "Jok drugo, lipše moje"! Na to im dovikne treća žena iz drugog nekog sela: "Lipsali vam obema, kad ste toliko zagalamile."

Rajković (Valjevska Podgorina). Ovo selo je dosta daleko od prave Podgorine, sa ekavskim izgovorom u donjem delu, a ijekavskim u gornjem, ali sam ipak našao ove ikavizme: biži, oj divojko, kudilja, liba, mišina.


Inače Lelić je rodno selo vladike Nikolaja Velimirovića.


Ja sam o ovome čitao još od ranije.
Zanimljivo je to kako je refleks jata zapravo i ranije se kretao,šetao,.. i nekad evoluirao sam od sebe a ne samo mešanjem stanovništva , jer malo bi bilo glupo razmišljati na način da je bog nekad u davnini tačno odredio ovima ikavicu , ovima ijekavicu a onima ekavicu , pa su je jedni drugima nametali vremenom.
Ja mislim da su neke zajednice prosto menjale refleks jata same od sebe bez većih migracija i mešanja.

Inače vladika Nikolaj je rođen u zaseoku Lelića koji se zove Bošnjaci , što može takođe govoriti o poreklu ikavice , ali i ne mora.

_________________
O turčine za nevolju kume
A ti vlaše silom pobratime


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ikavica u Podrinju
PostPostano: 25 lis 2021, 04:57 
Offline

Pridružen/a: 16 lip 2019, 07:55
Postovi: 242
joe enter je napisao/la:
Pan je napisao/la:
Moskovljević je obišao više desetina sela u Podrinju i valjevskoj Podgorini. Većinu tih sela je krajem 19-og vijeka obišao njemački filolog Herman Hirt i zabilježio ikavizme u njima, pa je Moskovljević uporedio stanje ikavizma iz Hirtovog vremena sa stanjem prilikom njegovog terenskog istraživanja, i zapazio je da je ikavizam slabiji nego ranije. Što je logično, jer je period 1960-ih kad Moskovljević radio istraživanje (i nešto ranije) period masovnog školovanja, migracija iz sela i gradove, prodor medija i u rarulne sredine itd. što je sve uticalo prodor standardne ekavice u ruralne krajeve čiji govor je Moskovljević obrađivao.

Evo primjerapar sela koje je Moskovljević obradio. Za ostale sela pogledajte samo, nije Ćirilica nesavladiva. :001_smile

Gornja Bukovica s Leovićem (Azbukovica): biži, brig, briza, dvi, dite, gori, dica, dotiraj, zapovidim, izidelica, izmiri (izmeri), istiraj, kudilja, kudiljište, lani, misto, mišina, Milinko, Mladin, mriža, namisnik, nedilja, Nediljko, Nediljkovići, nidi (nigde), niki, ovudi, otiro, plivu, povismo, poslin, potiro, pri, prid, prida se, pribila, presikli, primišta, priči, rižu, sadila, siju, ne smim, smite, smista, Srićko, (h)tila, ne (h)tide, tiskoba, triba, ne triba, umim, umitna, Cvita, Cvitojević.
Hirt je zabeležio u Leoviću: virujem, vi ne ite (jedete), misec, mliko, naprimir, opini, rika, srida, triba; u Gornjoj i Donjoj Bukovici: bida, bižati, bilu, na brigu, briza.

Drlače (Azbukovica). Stanovnici su ijekavci doseljeni iz Pive. Ipak sam čuo ove ikavizme: bižao, di ćeš, ditići, zrila, kudilja, nedilja, Nediljko, pri, priziva se, Prisedo, ne smimo, Trišnica, Stina.
U Hirtovo vreme u ovom mestu se govorilo mnogo više ikavski, što pokazuju ovi njegovi primeri: brizak (ali: breza), brizovina, bundiva, vidio, vinčati, vira, vitar, vištica, vrića, gnizdo, dvi, di, divojka, did, dica, donio, dotira, živiti, žlib, zabileži, zavirio, zazri, zapivamo, zrilo, idi (jedi), i (jede), kudilja, lia (leja), lib, lito, linjost, lipši, isa, liska, mliko, mlikar, mina, mira, misto, naprid, nikako, nimučki (nemački?), nisam, na obima rukama, nikoliko dana, odivamo se, odilili smo, ozlidio, pina, opiniti, pliva, kad pito (petao) zapiva, podcipa, posli, poslidio, potira, pri zore, priko Drine ne smi, prikjuče, prima (prema), prisidnik, prisinoć, pristati (prestati), prisutra, razastriti, razumim, ridko, riđi, riže, rika, svitujem, svića, svudi, sijati, slime, ne smim, smim li, ne smimo, snig, snižan, Srićko, u stinama, stinjak, tirati, time (teme), triba, tio sam, trpit se ne može, trišnja, Cvita, cina, crivo.

Postenje (Azbukovica). Naseljeno došljacima ijekavcima, ali se u njihovom govoru čuva još dosta ikavizama, kao što su: biži, biži (i H), vidio (i H), ne virujem, dvi divojke, ditići, kolivka, kudilja, misečina, mliko, mlio, devet miseci, Mladin, Milinko, nedilja, ponediljnik, ostinjak, popriko, Postinje, pri (pre), priko brda, razumili, sadino, samliveno, svitnjak, sijali, smili, smistio iz Sriđa, stina, stinama, ne umiš, Cvitin, cviće, crišnja.
Hirt je zapisao i ove primere: vitrenjača, di, divojka, drinjak, i (jedi), liba, libac, lip, mlikar, posik, u rici, sime, ne smimo, nisu tili, triba, umite li, Cvita. U Alugama, zaseoku Postinja, zapisao je i ove reči: mliko, smimo, nedilja, prilaz, biži, razvivati, vitrinjača.

Savkovići (Azbukovica). Ovo je planinsko selo, na visini od preko 1000 m, blizu Medvednika. Ukoliko se ne govori ikavski, govori se ekavski , daleko više nego ijekavski, možda pod uticajem književnog jezika. Prema uveravanjima starijih ljudi, ranije se govorilo još čistije ikavski. Ovde sam zapisao i najviše ikavizama, i to: biži, bijade, biše, do Blagovisti, brig, za brigom, vinčavo, virovati, vridi, vrića, dvi, di si, divojka, dikoji, dica, ditetu, doli, doniše, dotiraju, zadrimo, zasida, zasili, zvirinski, zvirka, zrilo, zaplinim, izili, izmiriću, izniše, izgoriše, isprid, istiramo, koliba, lani, livaj vodu, Milinko, misi, Mladin, namistili, naprid, natira, nedilju, Nediljko, nika svojta, nikoliko ljudi, odiven, odniše, Ozrin-brdo, odnili, odsiko, otiraše, otira, otsica, otsiče, pisak, pobiže, poništo, popriko, posvidoči, Postinje, potira, prid, pretira, pri, privari, prida, pribroji, privari, privezo, prigledala, priđete (pređete), potlin, priko tarabe, priko ramena, prikrene, prikrsti, prikuče, prilazi, primištati, primišćali, priorali, pripovitka, prisad (rastilo), do Prisedi, prisudi, prisutra, prišo (prešao), razviju, rastiraše, uz riku, sidoše, sidnemo, sili, sikirica, sime, da se siti, ne smiš , ne smidoše, ne smidu, smili, sino, smista, usrid, srića, Srićko, Stipan, Stipanov, tira, ubadikoji, umim, umri (aor), ucina, (h)tion, (h)tila, , ne (h)tidoše.
Savkovići su selo ne samo koje je najbolje sačuvalo ikavski govor, nego su njegovi ikavizmi i najčistiji, tj. nisam zabeležio nijedam primer sa zatvorenim e mesto i od starog jata, niti mešanje i i e.

Crvica (Užičko Podrinje): biži, bižati, gori, dvi, doli, kudilja, lani, lija (leja), livo, Mladin, naričje, nedilja, Nediljko, ponediljnik, Pliskovo, pobiže, da se prida, privezem (prevezem), privariti, priko razvijati, prišlo, razvijača (vetrenjača), ne smin, srića, Srićko, ustriba.

Lelić (Valjevska Podgorina). Zapisao sam ove ikavizme: biži, divojko, ditić, kudilja, nedilja.
Da se u ovom selu nekad govorilo ikavski, vidi se iz ove anegdote. Prepirale se na stočnoj pijaci dve žene iz ovog sela oko toga čije je tele lepše. Jedna veli: "Lipše moje tele!" Druga joj odvraća: "Jok drugo, lipše moje"! Na to im dovikne treća žena iz drugog nekog sela: "Lipsali vam obema, kad ste toliko zagalamile."

Rajković (Valjevska Podgorina). Ovo selo je dosta daleko od prave Podgorine, sa ekavskim izgovorom u donjem delu, a ijekavskim u gornjem, ali sam ipak našao ove ikavizme: biži, oj divojko, kudilja, liba, mišina.


Inače Lelić je rodno selo vladike Nikolaja Velimirovića.


Ja sam o ovome čitao još od ranije.
Zanimljivo je to kako je refleks jata zapravo i ranije se kretao,šetao,.. i nekad evoluirao sam od sebe a ne samo mešanjem stanovništva , jer malo bi bilo glupo razmišljati na način da je bog nekad u davnini tačno odredio ovima ikavicu , ovima ijekavicu a onima ekavicu , pa su je jedni drugima nametali vremenom.
Ja mislim da su neke zajednice prosto menjale refleks jata same od sebe bez većih migracija i mešanja.

Inače vladika Nikolaj je rođen u zaseoku Lelića koji se zove Bošnjaci , što može takođe govoriti o poreklu ikavice , ali i ne mora.

Moskovljević u svom radu navodi da su kod Galipoljskih Srba zabilježeni neki ikavizmi u govoru https://en.wikipedia.org/wiki/Gallipoli_Serbs
Galipoljski Srbi su preseljeni na Galipolje od strane Turaka iz Jagodine i okoline, što znači da je ikavski uticaj nekad dopirao i do Pomoravlja.

Ikavskih toponima ima čak i u krajevim za koje ni u najluđim snovima ne bi rekli da je tamo ikad bilo ikavice iz današnjeg ugla gledanja:
- Biluša kod Prizrena https://www.planplus.rs/prizren/bilusa/ulice
-Sikirica kod Paraćina (blizu Jagodine oklen potiču Galipoljski Srbi koji su imali ikavizama kao što rekoh) http://www.worldpoi.com/serbia/pomoravski/paracin/sikirica.html
- Bilince kod Gnjilana https://mapcarta.com/es/13930926

Što se tiče ikavice i njenih ostataka u zapadnoj Srbiji po Moskovljeviću (a to je stav i Slobodana Remetića i još nekih lingvista) da se radi o starinačkom govoru zapadne Srbije, koju je prvo prekrila ijekavica koja je dolazila sa doseljenicima sa juga/jugozapada u osmansko doba, a kasnije se nakalemila ekavica koja se širila preko standarda. Remetić je napisao naučni rad Ikavizmi u govorima zapadne Srbije u kojem dokazuje da su to ostaci govora najstarijeg sloja stanovništva zapadne Srbije. Kod Požega užičke postoji selo Prilipac, kod Bajine Bašte selo Pridoli, a rijeka Bjelica koja protiče kroz Dragačevo se u nekim izvorima pominje kao Bilica.
Remetić, Moskovljević i Pavle Ivić su pri stavu i da je najstariji sloj vojvođanskog stanovništva bio ikavski (kao i u zapadnoj Srbiji), ali je ekaviziran zbog doseljavanja ekavaca sa juga/jugoistoka.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ikavica u Podrinju
PostPostano: 26 lis 2021, 20:26 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 tra 2012, 18:37
Postovi: 3926
Lokacija: Τριβαλλοί
Pan je napisao/la:
Galipoljski Srbi su preseljeni na Galipolje od strane Turaka iz Jagodine i okoline, što znači da je ikavski uticaj nekad dopirao i do Pomoravlja. https://mapcarta.com/es/13930926


"Galipoljci" govore nekim mixom ekavica-ikavica



Ovdje se čuje neka mješavina galipoljskog govora i standarda, kroz uši baš para taj "lipo" :001_smile


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 84 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 69 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO