Da i šta je to čudno, kršćanima nekada nije bilo ni dopušteno boraviti u gradu kao što je bio slučaj u Mostaru.
Zna se tko je služio osmanskoj upravi u gradovima, kršćani nisu ni imali šta raditi u njima.

Koliko sam svatijo covek pokusava dokazat da u Bosni nije bilo Hriscana vec samo Bosnjaka i Vlaji .Problemi nastaju kad krene dalje citat i sazna da su u Bosni ziveli samo Turci i Vlaje a da je Vlajo ime kojim su Sloveni nazivali one na koje su naisli .

Ma znam povijesno nego pitam sada da li Srbi kažu da su iz Sandžaka, kako sada nazivaju taj dio Srbije?

Jako inspirativan doprinos temi, gospodine Amidza

To je kasabica, a ne grad.
Grad su Srbi poceli da prave od 1929. godine kao glavni grad Vrbaske Banovine, pa u SFRJ kad industrijalizacija i urbanizacija dobija na jacem intenzitetu.

Mujo i urbanizam LOL

Citam temu, sve glupost do gluposti, i taman pomislim da dignem ruke kad dodjes ti i pokazes se glupljim od glupavih. Haj mi reci, zasto si toliko glup?

Sarajevo je prije pohoda Eugena Savojskog (kad je taj pohod bio proguglaj ne mogu ti sve u pakshu naspricati) imalo vise stanovnika od - hajd dobro Beograda (unazadili vas zli Turci), ali i Zagreba.

Bilo je - da budemo precizniji - drugi po velicini grad na Balkanu (ukoliko ne ubrajamo Istanbul), i to nakon Tesalonikija.


Je li hoces dokaz, fusnotu, citat, ili ti je ovo dovoljno da obrises sline (posto si mnogo zabalio) i da legnes?

Procvat je Sarajeva nastupio pod vladavinom Gazi Husrev-bega, namjesnika u Bosanskom sandzaku u nekoliko navrata izmedju 1521. i 1541. godine. Covjek izvanredne energije i filantrop, on je bio sin preobracenika s podrucja Trebinja iz Hercegovine.51* Podigao je lijepu dzamiju koja nosi njegovo ime ("Begova dzamija"), medresu (bogoslovnu skolu), knjiznicu, hamam, dva hana (prenocista) i vazan bezistan (natkrivena trznica na kojoj se prodaje tekstil). Bilo je uobicajeno da bogatasi daju zemlju na trajno upravljanje vlastima kako bi se namaknuli prihodi za ovakve ustanove (ne samo dzamije i skole nego i svratista, kupalista i mostove). Takav tip vjersko-dobrotvorne zaduzbine poznat pod imenom vakuf bijase od vitalne vaznosti za razvoj svih otomanskih gradova, a pomogao je i da se gradske ustanove isprepletu s islamskim institucijama. Gazi Husrev-begov vakuf bio je najbogatiji od sviju i ocuvao se sve do 20. stoljeca.59 Do godine 1530. stanovnistvo je u Sarajevu bilo posve muslimansko.Sirenje njegova utjecaja na okolno podrucje vidi se i po tome sto je 46 posto lokalne upravne oblasti bilo takodje muslimansko.60 Sarajevo se razvijalo uglavnom tako sto je privlacilo ljude iz okolnih sela. Mnoga od najstarijih imena ulica zapravo su imena bivsih obliznjih sela. Potkraj 16. stoljeca u gradu je vec bilo i nesto krscana, pa i kolonija dubrovackih trgovaca, te mala zidovska zajednica. Od 93 mahale (cetvrti, a u svakoj je od njih prebivalo vjerojatno manje od 40 porodica), dvije su bile krscanske a 91 muslimanska.

Bilo je i sest mostova, sest hamama, tri bezistana, nekoliko knjiznica, sest tekija, pet medresa, vise od 90 mekteba (narodnih skola) i preko stotinu dzamija. Stanovnici su uzivali kojekakve povlastice i bili postedjeni stanovitih nameta; neki historicari drze da je Sarajevo u to doba bilo pravi slobodni grad, ili grad--republika.61 U to se vrijeme u tom gradu dobro zivjelo, prema balkanskim mjerilima, ili uopce prema mjerilima toga doba.

Bogato Sarajevo u 17. stoljecu bijase jedno od balkanskih cuda, kudikamo najvazniji grad u unutrasnjosti zapadno od Soluna. Jedan je posjetilac zabiljezio 1628. godine da pojedini trgovci imaju zalihe robe u vrijednosti od 200 do 300 tisuca dukata.15 Sjajan opis Sarajeva sacuvan je u dnevniku neumornog turskog putopisca Evlije: McGowan, Economic Life in Ottoman Evrope, str. 90. Prvi broj cini se nevjerojatno nizak; mozda to samo znaci da se bosanska uprava jos nije bila oporavila od rata pa nije uspjela prikupiti sve podatke. Osim toga, tada se prvi put nisu brojile porodica nego svi odrasli muskarci.

Celebija, koji je posjetio taj grad 1660. godine i pribiljezio da Sarajevo ima 17.000 kuca (sto znaci vise od 80.000 stanovnika), 104 dzamije i carsiju sa 1080 ducana, u kojima se proda je roba iz Indije, Arabije, Perzije, Poljske i Ceske. Pa i sami su stanovnici ostavili na njega snazan dojam: "Buduci da je ovdje ugodno podneblje, ljudi su pretezno rumene puti. Na sve cetiri strane svijeta ima gorskih pasnjaka i obilje tekuce vode. Zbog toga su stanovnici krepki i zdravi. Ima cak vise od tisucu staraca... koji su dozivjeli sedamdesetu."16 Jedan francuski putnik koji je bio u Sarajevu svega dvije godine prije njega bijase podjednako odusevljen: "Ima vrlo lijepih ulica, krasnih i dobro sagradjenih kamenih i drvenih mostova, i 169 lijepih cesama," zabiljezio je izmedju ostaloga. "Grad je pun vrtova: vecina kuca ima svoje privatne vrtove, pune vocaka, posebno jabuka." Bio je ugodno iznenadjen i trznicom "sa bezbroj ljudi i svakojakom robom", i velikim tjednim konjskim sajmom - bosanskim specijalitetom.17

Sarajevu je trebalo dugo vremena da se oporavi od poharanosti iz 1697. godine. Bila su jos dva velika pozara, 1724. i 1788. godine.18 Drzi se da je 1807. broj stanovnika bio 60 000, manji od broja koji je naveo Celebija 1660. godine, ali jos uvijek impresivan ako se usporedi s brojem zitelja Beograda 1838. godine (12 963) ili Zagreba 1851. godine (14 000).19

Sta je vrijedno a sta ne, to ne odlucujes ni ti, a ni Blic, cinjenica je da je grad imao tri puta vise stanovnika od Zagreba (govorimo o periodu prije nego sto ga je Savojski spalio do temelja), uz svu propratnu infrastrukturu tog vremena. Toliko o urbanizaciji.

Ali u pravu si, nije bilo internet kafica.

[Nikad, ali nikad u ocjenjivanju odredjenih historijskih momenata gubiti iz vida vremenske kontekste. Pa tako ni u ocjenjivanju osmanskog perioda koji je bio najduzi u povijesti "nasih naroda i narodnosti".]

Iako je realan broj oko 50 000 stanovnika a i to je napuhano da toliki grad osvoji Savojski s 6500 vojniika i cijelog ga spali, mora je je onda bio vojkovođa kakvog svijet nije vidio ili su tadašnji Bošnjaci bili totalno nesposobni toliko ih a nisu mogli obraniti grad.

Gledaj malo izvan spaljenog Sarajeva.
Nije to bio jedini grad pod Osmanlijama.
I sto su napravili?

Vrlo malo.

Opet bošnjačka laž Zagreb po popisu 1857. ima 48.264 stanovnika.
A to Ćelebijino preuveličavanje i njegovu procijenu mogu samo vjerovati Bošnjaci kako toliki grad onda pade od 6.500 vojnika?
Toliki gubitak da se ni u 200 godina nije mogla doseći tolika brojka, da možeš misliti.

Gledaj malo izvan spaljenog Sarajeva.
Nije to bio jedini grad pod Osmanlijama.
I sto su napravili?

Vrlo malo.

Slobodno ti stavi na ćirilici ako ti draže, komični ste kao i vaspitački sistem kantona Saraystan koji se temelji na mitovima.
U 17. st. 80 000 i tek onda u 19. st. 60 000 mora da je Savojski koji ono po redu đemosajd napravio pa se Sarajlije nisu mogli oparaviti i razmožiti a znamo da im to dobro ide ni za 2 stoljeća.