HercegBosna.org

ZvonimirM · **Pridružen/a:** 16 ruj 2024, 11:34 **Postovi:** 227

DOS je napisao/la:

Čudna fatamorgana je ova ekonomija ili sam ja glupastolijen.

Skoro za svaku ekonomsku analizu, postoji kontrapunkt. Od Argentine i Mileia do Hrvatske tako da nisam siguran u pravo stanje ili bolje reći istinu.

Ja se vozeći kroz Hrvatsku pitam, kakve takve temelje ima (gospodarske) ili joj uvijek visi mač nad glavom?
Što želim reći: čime smo nabildali standard? Je li to određena grana privrede, neke druge usluge pored turizma), stabilizacija tržišta i poslovanja općenito koje se zapravo strukturom nije mijenjalo zadnjih 20 godina, ali je dobilo neke benefite EU otvorim granicama?

Što je motor(i) Hrvatske kad se oduzme turizam?

Statistika Komisije EU-a o prerađivačkoj industriji, objavljena u siječnju 2025.. Nažalost su navedeni podatci iz 2022. godine. U međuvremenu se položaj Hrvatske relativno poboljšao, ponajprije zbog pada proizvodnje u prerađivačkoj industriji drugdje.
Niže stavljam poveznicu na dokument. Obratite pažnju na metriku. Imate dva indikatora: udio u zaposlenima i dodanu vrijednost.
Dok broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj (drugdje nije ništa bolje) stagnira ili blago pada (gubimo radnu snagu u niskoplaćenim industrijama konfekcije, tekstila i kožoprerade), dotle je u ove protekle tri godine znatno porasla dodana vrijednost.

https://ec.europa.eu/eurostat/statistic ... /10086.pdf

Sastav BDP-a po sektorima: kliknuti na "statistiku u nizu"

https://podaci.dzs.hr/2025/hr/97201

Bobovac

Vidimo da je Hrvatska u periodu 2001-2007 imala vrlo jak rast BDPa, veći nego danas. Nekih preko 5% godišnje. I onda je 2007/8. došla ta prokleta svjetska kriza. Da nije bilo toga, visok rast bi se vjerojatno nastavio u idućim godinama te bi Hrvatska ulazak u EU dočekala sa bitno većim standardom i plaćama i egzodus iz 2014-2018 bi bio mnogo manji (zapravo tada bi bili na današnjoj razini.).
Em ti američke banke i njihove malverzacije!

Ronaldinho · **Pridružen/a:** 26 sij 2010, 11:13 **Postovi:** 734

Bobovac je napisao/la:

Vidimo da je Hrvatska u periodu 2001-2007 imala vrlo jak rast BDPa, veći nego danas. Nekih preko 5% godišnje. I onda je 2007/8. došla ta prokleta svjetska kriza. Da nije bilo toga, visok rast bi se vjerojatno nastavio u idućim godinama te bi Hrvatska ulazak u EU dočekala sa bitno većim standardom i plaćama i egzodus iz 2014-2018 bi bio mnogo manji (zapravo tada bi bili na današnjoj razini.).
Em ti američke banke i njihove malverzacije!

Uz jednu veliku razliku što je tada Hrvatska imala ogroman dvostruki deficit (platne bilance i proračuna). U sličnom fiskalnom položaju se danas nalazi Rumunjska. Zbog te ogromne ekspanzije koja se temeljila na potrošnji i zaduživanju upali smo u krizu iz koje smo se tek 2015-16 izvukli.

ZvonimirM · **Pridružen/a:** 16 ruj 2024, 11:34 **Postovi:** 227

I. HRVATSKA PLAĆE:

1. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2025. iznosila je 1.456 eura, u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno viša za 10,1%, a realno za 5,7%.

2. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za rujan 2025. iznosila je 2.025 eura, u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno viša za 10,7%, a realno za 6,2%.

3.Medijalna neto plaća za rujan 2025. iznosila je 1.260 eura, što je u odnosu na kolovoz 2025. više za 1,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 11,6%.

4. Medijalna bruto plaća za rujan 2025. iznosila je 1.718 eura, što je u odnosu na kolovoz 2025. više za 1,1%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 12,3%.

II. DISTRIBUCIJA NETO I BRUTO PLAĆA PREMA DECILIMA ZA RUJAN 2025.

// neto plaće, euro / bruto plaće, euro
Prvi decil // 823 /1.055
Drugi decil // 905 / 1.177
Treći decil // 1.008 / 1.338
Četvrti decil // 1.125 / 1.515
Peti decil (medijan) // 1.260 / 1.718
Šesti decil // 1. 416 / 1. 958
Sedmi decil // 1. 596 / 2. 220
Osmi decil // 1. 821 / 2. 555
Deveti decil // 2. 227 / 3. 183
Deseti decil // z / z

Napomena:
plaće su najviše u Gradu Zagrebu, a najniže u panonskim županijama Hrvatske.

HVO-110

ZvonimirM je napisao/la:

HRVATSKO RADNO TRŽIŠTE:

1. NE-EU STRANCI

DRŽAVLJANSTVO 2025-31-10 / 2024-31-10 // Promjena % / Promjena apsolutna

BOSNA I HERCEGOVINA 28.212 / 33.499 // -15,78 / -5.287
NEPAL 27.365 / 28.810 // -5,02 / -1.445
SRBIJA 22.097 / 25.549 // -13,51 / -3.452
FILIPINI 14.560 / 17.157 // -15,14 / -2.597
INDIJA 13.397 / 12.704 // 5,45 / 693
SJEVERNA MAKEDONIJA 10.900 / 11.999 // -9,16 / -1.099
KOSOVO 5.377 / 11.208 // -52,03 / -5.831
EGIPAT 4.801 / 6.987 // -31,29 / -2.186
UZBEKISTAN 4.769 / 5.779 // -17,48 / -1.010
BANGLADEŠ 2.885 / 5.414 // -46,71 / -2.529

UKUPNO TOP 10 DRŽAVLJANSTAVA 134.363 / 159.106 // -15,55 / -24.743
UKUPNO 149.166 / 176.904 // -15,68 / -27.738

II. Osiguranici na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje

30.X:2025. / 30.X. 2024. // relativna promjena u % / apsolutna promjena
1.753.125 / 1.724.665 // 1,65 / 28.460

III. Registrirano nezaposleni

30.X:2025. / 30.X. 2024. // relativna promjena u % / apsolutna promjena
77.825 / 86.269 // -9,79 / -8.444

RADNO TRŽIŠTE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Kriterij: Broj zaposlenih prema sjedištvu poslodavca

1. Općine u kojima je musliman načelnik:

Teritorij / 31.X.2024. / 31.X.2025. / Promjena u %

USŽ / 38.961 / 38.689 / -0,70
TŽ / 102.946 / 101.357 / -1,54
M-ZDŽ / 73.143 / 71.320 / -2,49
BPŽ / 6.878 / 6.728 / -2,18
M-ŽSB / 32.674 / 31.759 / -2,80
M-HNŽ / 8.467 / 8.172 / -3,48
SŽ / 171.094 / 172.154 / 0,62

Muslimani / 434.163 / 430.179 / -0,92

Napomene:
a) M-ZDŽ sve općine bez Vareša, Usore i Žepča
b) M-ŽSB: općine Bugojno, Travnik, Busovača, Fojnica, Jajce, Uskoplje i Donji Vakuf
c) M-HNŽ: općine Konjic i Jablanica

2. Općine u kojima je Hrvat načelnik (uključujući Odžak i DGG te cijeli Mostar):

Teritorij / 31.X.2024. / 31.X.2025. / Promjena u %

PŽ / 6.785 / 6.613 / -2,54
H-ZDŽ / 9.718 / 9.588 / -1,34
H-ŽSB / 17.360 / 17.238 / -0,70
H-HNŽ / 49.008 / 49.123 / 0,23
ZHŽ / 22.491 / 22.958 / 2,08
HBŽ / 11.645 / 11.499 / -1,25

Hrvati / 117.007 / 117.019 / 0,01

Analiza radnih tržišta Hrvatske i Federacije BiH:

a) Hrvatska: premda broj zaposlenih i dalje raste (X. 2025 / X.2024 = +1,65%), međugodišnja dinamika slabi i sada je niža nego porast stope BDP-a. Ta činjenica može ukazivati na povećanje produktivnosti postojeće radne snage, no, može biti i rani indikator za ocjenu poduzeća da konjunktura ulazi u fazu hlađenja.

b) Poslodavci u „muslimanskom dijelu“ Federacije BiH bilježe pad zaposlenosti od 0.92%. Jedino „muslimansko“ područje koje bilježi porast broja zaposlenih je Sarajevska županija (napomena: nije istovjetno broju radnih mjesta prema prebivalištu posloprimca), što se zbog koncentracije gospodarske moći (40,02%) nepovoljno odražava na cilj ravnomjernog regionalnog razvoja.
U ostatku „muslimanskih područja“ poduzeća bilježe pad broja zaposlenih od 5.044 radna mjesta odnosno 1,91%. To je signifikantan i zabrinjavajući podatak. Najizraženije smanjenje broja zaposlenih u „muslimanskim područjima“ bilježe općine Jablanica i Konjic u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, zbirnim padom od 3,48%, što će se negativno odraziti na migracijska kretanja, a posljedično i na prirodnu bilancu stanovništva.

c) U „hrvatskom dijelu“ Federacije BiH, poslodavci su u ukupnosti zadržali razinu zaposlenosti i ona bilježi vrlo blagi rast (+12 osoba). Međutim, izražene su regionalne razlike. Najlošija situacija je u Posavskoj županiji (-2,54%), dok u Zapadnohercegovačkoj županiji relativni porast novostvorenih radnih mjesta (+2,08%) nadilazi uvjerljivo čak i hrvatski republički prosjek.

d) Posavska županija: Najdrastičniji pad relativnog broja zaposlenih prema sjedištu poslodavca dogodio se u općini Odžak (-5,08%), dok je slabije izražen bio u Orašju (-1,21%) te je pozitivan u Domaljevcu (+1,07%).

e) U „hrvatskom dijelu“ Zeničko-dobojske županije drastičan pad zaposlenih dogodio se u Žepču (-5,22%), dok je u Usori zabilježen izrazito snažan rast (+6,09%), a vrlo dobar u Varešu (+3,07%).

f) U „hrvatskim dijelovima“ Županije Središnja Bosna rast broja zaposlenih zabilježen je u Dobretićima (+15,79%; u apsolutnom broju šest osoba) i Kiseljaku (+0,43%), dok je pad zabilježen u Novom Travniku (-0,28%), Kreševu (-0,31%; u apsolutnom broju četiri osobe) i značajnije u Vitezu (-1,85%), no ipak blago ispod pada županijskog prosjeka (-2,07%).

U „muslimanskim dijelovima“ pad broja zaposlenih zahvatio je sve općine. Najmanje u Jajcu (-0,20%) i Bugojnu (-0,54%), dok je blizu županijskog prosjeka zabilježen u Donjem Vakufu (-2,03%) i Busovači (-2,66%), a izražen je u Travniku (-3,35%) te drastičan u Fojnici (-5,86%) i Uskoplju (-6,64%).

g) U Hercegovačko-neretvanskoj županiji negativna odstupanja od županijskog prosjeka (-0,31%) izraženija su samo u Rami (-1,63%), Neumu (-2,08%) te drastičnije u Konjicu (-4,46%), dok su padovi u Čapljini (-1,06%), i Jablanici (-0,30%) umjereniji. Pozitivni saldo zapošljavanja imaju Ravno (0,56% odnosno jednu osobu), Brotnjo (+0,51%), Mostar (+0,48%) i Stolac (0,07% odnosno jednu oosobu).

h) U Herceg-bosanskoj županiji pozitivnu bilancu zapošljavanja ima jedino Tomislavgrad (+1,57%), dok sve ostale općine bilježe pad i to Livno (-1,38%), Drvar (-1,82%), Kupres (-2,02%), Glamoč (-7,34%) i Grahovo (-10,87%).

i) Zapadnohercegovačka županija jedina je u kojoj je rast broja zaposlenih zabilježen u svim općinama županije i to u Posušju (+0,59%), Grudama (+1,93%), Širokom Brijegu (+2,42%) i u Ljubuškom (+2,83%).

Ovo tek sad vidim.
Svaka čast.

neretvanin

U Srbiji pogotovo na siromašnom jugu Srbije masovno se gase Vučićeve radno intezivne "inostrane fabrike".

Čim su državne subvencije prestale uz rast minimalne plaće (sa 272 na 468 EUR u 5 godina)
zatvaraju se proizvodni pogoni. Očekuje se samo u ovoj godini 10 000 otkaza.

Danci gase Kentaur (radna odjeća) u Vranju 270 otkaza.
Benetton zatvorio u Nišu pogon, 950 otkaza.
Kineski Johnson Electric u Nišu 300 otkaza.
Njemački Leoni (automobilska industrija) 1900 otkaza u Malošištu kraj Niša.
Turci zatvorili Jeans u Leskovcu, 700 otkaza.
Korejska Jura, Leskovac 250 otkaza.
Njemački Flender, Subotica 350 otkaza.

Njemački Draxmaier u 206. gasi 2000 radnih mjesta u Zrenjaninu.
Još je tu dosta malih firma do 50 radnika.

Veliki je to udar na gospodarstvo jer gdje će ti manualni radnici naći posao?
Mislim da će Srbija teško prestići Hrvatsku još neko duže vrijeme u totalnom BDP-u...
Očekujem i pad srpskog izvoza...

neretvanin

Prognoze za 2025. su

Hrvatska +3,2%
Srbija +2%
BiH +2,5%

novosve · **Pridružen/a:** 16 stu 2025, 18:17 **Postovi:** 268

neretvanin je napisao/la:

Veliki je to udar na gospodarstvo jer gdje će ti manualni radnici naći posao?

Vjerojanto u Hrvatskoj :zubati

Šalu na stranu, živimo u vremenu kad je pad zaposlenosti možda i dobra stvar, prvo jer se radna snaga prirodno smanjuje zbog starenja stanovništva, a drugo jer je nema tko zamijeniti osim stranaca iz Azije.

Jedini tko će nayebati su penzioneri i zdravstveni sustav, tj. opet penzioneri.

I u Srbij ise kao i u Hrvatskoj javljaju nestašice radne snage zbog starenja stanovništva u nekim područjima, vjerojatno će ove manualce samo prebaciti tamo.

novosve · **Pridružen/a:** 16 stu 2025, 18:17 **Postovi:** 268

Bobovac je napisao/la:

Vidimo da je Hrvatska u periodu 2001-2007 imala vrlo jak rast BDPa, veći nego danas. Nekih preko 5% godišnje. I onda je 2007/8. došla ta prokleta svjetska kriza. Da nije bilo toga, visok rast bi se vjerojatno nastavio u idućim godinama te bi Hrvatska ulazak u EU dočekala sa bitno većim standardom i plaćama i egzodus iz 2014-2018 bi bio mnogo manji (zapravo tada bi bili na današnjoj razini.).
Em ti američke banke i njihove malverzacije!

Nisu nam oni krivi, nego činjenica da smo rast temeljili na vanjskom zaduživanju i potrošnji uvozne robe. A to je model koji čak u SADu koji ima globalnu vlautu postupno se ispuhuje.

Od 2015. rast se temelji na izvozu, turizmu, doznakama iz dijaspore i europskim fondovima. Imamo suficite, akumulaciju kapitala i stagnaciju ili pad dugova, posebno relativno gledano u odnosu na BDP.

Croato · **Pridružen/a:** 04 ruj 2022, 22:01 **Postovi:** 3050

ZvonimirM je napisao/la:

plaće su najviše u Gradu Zagrebu, a najniže u panonskim županijama Hrvatske.

Svaka čast za trud. Imaš li po županijama?

ZvonimirM · **Pridružen/a:** 16 ruj 2024, 11:34 **Postovi:** 227

Nova Željezara Zenica: Od ambicioznih planova do prijetnje stečajem u samo mjesec dana

Tako je Hamzić na sastanku jučer održanom u upravi Nove Željezare Zenica kazao da direktno zapošljavaju 1.900 ljudi, 12.000 indirektno angažovanih, generiše oko 2,5 posto BDP-a BiH i uplaćuje oko 32 miliona godišnje kroz PDV. Doprinosi prometu Željeznica FBiH s oko 30 posto, a Željeznicama RS oko 60 posto. Odnosno, sve su to informacije koje je i ArcelorMittal ranije predstavljao.

Izvor: https://www.klix.ba/biznis/privreda/nov ... /251127065

Stečaj Željezare Zenica potaknuo bi novi migracijski val iz Zeničko-dobojske županije u smjeru inozemstva i Sarajevske županije te bi se negativno odrazio i po prirodno kretanje stanovništva u područjima koja su Hrvati već ranije bili prisiljeni napustiti.
Alternativni pristup, dakle subvencioniranje tržišno ne održivih radnih mjesta, kratkoročno bi se manje radikalno odrazio na migracijska i prirodna kretanja stanovništva, no, dugoročno bi im učinak bio isti.

lider30

Ne može jedan gospodarski subjekt država dugoročno šlepati.
Hrvatska je pustila niz vodu brodogradnju, koja je bila još veći nacionalni interes od Željezare Zenica. Bolno jeste, ali ova Željezara nema budućnosti s trenutnim poslovnim modelom. Možda sa super jeftinom strujom (na račun svih ostalih) i nekom sirotinjom iz bijela svijeta da radi za 500 Eura mjesečno i bude zadovoljna.

ZvonimirM · **Pridružen/a:** 16 ruj 2024, 11:34 **Postovi:** 227

lider30 je napisao/la:

Ne može jedan gospodarski subjekt država dugoročno šlepati.
Hrvatska je pustila niz vodu brodogradnju, koja je bila još veći nacionalni interes od Željezare Zenica. Bolno jeste, ali ova Željezara nema budućnosti s trenutnim poslovnim modelom. Možda sa super jeftinom strujom (na račun svih ostalih) i nekom sirotinjom iz bijela svijeta da radi za 500 Eura mjesečno i bude zadovoljna.

Još ovoga ljeta dužnosnici SDA su u Zeničko-dobojskoj županiji najavljivali stvaranje giganta (grupacija Željezare Zenica) koji bi zapošljavao 5.500 ljudi. Da se zamisao ostvarila te pod uvjetom isplativosti pothvata, njegova tehnološkog, upravlljačkog i inovativnog predvodništa, posredna unosnost (detour profitability; Umwegrentabilität) pothvata u ZDŽ i šire rezultirala bi podržavanjem dodatnih oko 35 tisuća radnih mjesta u drugim gospodarskim granama, društvenim djelatnostima i javnoj upravi. Pod uvjetom da bi jedan takav koncern odašiljao pozitivne impulse svome okruženju, u ZDŽ bi ca. 110.000 bilo vezano na izravni ili neizravni način na učinak velebnog pothvata.
Zamislimo si što obratno kakav odjek ima ovaj poduzetnički promašaj, kako će se on odraziti na psihu stanovništva koja je svoje nade polagala u uspjeh tog projekta.
S obzirom na značaj pothvata, jasno je da postoji i politička odgovornost za njegov promašaj. Pitanje je jedino jesu li to birači u stanju razumijeti ili ne.

ZvonimirM · **Pridružen/a:** 16 ruj 2024, 11:34 **Postovi:** 227

ZvonimirM je napisao/la:

lider30 je napisao/la:

Ne može jedan gospodarski subjekt država dugoročno šlepati.
Hrvatska je pustila niz vodu brodogradnju, koja je bila još veći nacionalni interes od Željezare Zenica. Bolno jeste, ali ova Željezara nema budućnosti s trenutnim poslovnim modelom. Možda sa super jeftinom strujom (na račun svih ostalih) i nekom sirotinjom iz bijela svijeta da radi za 500 Eura mjesečno i bude zadovoljna.

Još ovoga ljeta dužnosnici SDA su u Zeničko-dobojskoj županiji najavljivali stvaranje giganta (grupacija Željezare Zenica) koji bi zapošljavao 5.500 ljudi. Da se zamisao ostvarila te pod uvjetom isplativosti pothvata, njegova tehnološkog, upravljačkog i inovativnog predvodništa, posredna unosnost (detour profitability; Umwegrentabilität) pothvata u ZDŽ i šire rezultirala bi podržavanjem dodatnih oko 35 tisuća radnih mjesta u drugim gospodarskim granama, društvenim djelatnostima i javnoj upravi. Pod uvjetom da bi jedan takav koncern odašiljao pozitivne impulse svome okruženju, u ZDŽ bi ca. 110.000 bilo vezano na izravni ili neizravni način na učinak velebnog pothvata.
Zamislimo si obratno kakav odjek ima ovaj poduzetnički promašaj, kako će se on odraziti na psihu stanovništva koje je svoje nade polagalo u uspjeh tog projekta.
S obzirom na značaj pothvata, jasno je da postoji i politička odgovornost za njegov promašaj. Pitanje je jedino jesu li to birači u stanju razumijeti ili ne.

sejdo.komsoglu · **Pridružen/a:** 27 ruj 2025, 11:55 **Postovi:** 316

Prop'o plan za 100 000 radnih mjesta.
Moramo gledati stvari pozitivno iz perspektive SDA, ta lokacija Željezare Zenica je super za jedan islamski centar.

dudu

Rashodi proračuna središnje države za 2026:

Hrvatska - 39.8 milijarde eura
Srbija - 23.4 milijarde eura
Slovenija - 17.7 milijarde eura
BiH - cca. 8 milijardi eura
Sj. Makedonija - 6.5 milijarde eura
Kosovo - 4 milijarde eura
Crna Gora - 3,8 milijarde eura

PCM

Realno preskupa nam je država

ZvonimirM · **Pridružen/a:** 16 ruj 2024, 11:34 **Postovi:** 227

Izgradnja strateškog dijaloga i partnerstava između Hrvatske i Sjedinjenih američkih država u središtu je posjeta hrvatskog ministra Gordana Grlića Radmana Washingtonu. Program je uključivao konstruktivne sastanke s Jarrodom Agenom, izvršnim direktorom Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju, a tako i na Capitol Hillu, s naglaskom na energetsku povezanost, sigurnost u jugoistočnoj Europi i ključne zakonodavne prioritete poput Ugovora o dvostrukom oporezivanju između SAD-a i Hrvatske.

Hrvatski je ministar također sudjelovao na sastanku s vodećim stručnjacima u The Heritage Foundationu, jednom od vodećih think tankova u Sjedinjenim Državama. Rasprave su se usredotočile na stabilnost na Zapadnom Balkanu, posebno na mehanizme podjele vlasti kako bi se osigurala puna ravnopravnost triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, energetiku i strateški potencijal Inicijative triju mora, potvrđujući ulogu Hrvatske kao pouzdanog i proaktivnog partnera.

Ministar je također sudjelovao u razmjeni mišljenja sa stručnjacima u The Foundation for Defense of Democracies, ne vladinoj zakladi za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, raspravljajući o globalnim sigurnosnim izazovima, uključujući hibridne prijetnje, kao i o obrani i energetici.

dudu

Fokus je bio posebno na podjelu općina u Srednjoj Bosni po mjeri Dragana Čovića.

ZvonimirM · **Pridružen/a:** 16 ruj 2024, 11:34 **Postovi:** 227

U Washingtonu se hrvatski ministar vanjskih poslova Grlić Radman sastao s predsjednikom Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, kongresmenom Brianom Mastom.

Razgovarali su o ulozi Hrvatske kao predanog saveznika u NATO-u i stupa energetske otpornosti kroz svoj LNG terminal te stabilnosti u jugoistočnoj Europi.

Posebna pozornost posvećena je Bosni i Hercegovini — potvrđujući podršku jednakosti njezina tri konstitutivna naroda i očuvanju sporazuma o podjeli vlasti kao ključa dugoročnog mira i funkcionalnosti.

________________________

Ministar Gordan Grlić Radman sastao se sa senatorom Ted Buddom kako bi razgovarali o jačanju uloge Hrvatske kao energetskog središta za srednju i jugoistočnu Europu.

Razmijenili su mišljenja o rastućem doprinosu Hrvatske europskoj energetskoj sigurnosti, s posebnim naglaskom na LNG terminal na otoku Krku, naftovod JANAF i Južnu plinsku interkonekciju - sve ključne komponente europskih napora za diversifikaciju energije.

Senator Budd izrazio je snažnu podršku produbljivanju suradnje SAD-a i Hrvatske u područjima kao što je sigurnost vezana uz dronove te ulaganju napora u ratifikaciju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

ZvonimirM · **Pridružen/a:** 16 ruj 2024, 11:34 **Postovi:** 227

Proizvodnja u Novoj željezari Zenica dovedena je u pitanje, a kompaniji prijeti čak i obustava rada zbog toga što Željeznice Federacije BiH odbijaju izvršiti transport uglja i koksa iz Koksare Lukavac.

U isto vrijeme, u teškoj situaciji je i sama Koksara Lukavac, koja se odnedavno nalazi u stečaju, čime je ugroženo nekoliko hiljada radnih mjesta u ovom industrijskom lancu. Iz obje kompanije, kao i iz Sindikata metalaca Federacije BiH, upućen je poziv nadležnima za hitnu reakciju.

Izvor: https://www.biznisinfo.ba/dva-bh-gigant ... u-plocama/

Stanje i konsekvencije:

1. Nova željezara Zenica zapošljavanje - prema medijskim izvješćima - ca. 1.900 ljudi.
2. Koksara Lukavac je 2024. godine zapošljavala nešto manje od 900 ljudi.

Pitanja:

Koliko radnih mjesta je stvarno ugroženo?
Koliko obitelji je pogođeno potencijalnom nezaposlenosti svoga člana?
Koliko ljudi će zbog nezaposlenosti i ne mogućnosti pronalaska alternativnog zaposlenja biti primorano napustiti svoj zavičaj?
Kako će se u konačnici odraziti migracijski gubitak stanovništva na odnose u lokalnoj zajednici te na županijskoj i federacijskoj razini?

horus · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 5140

Dokle će se financirati propale industrije?

Junak · **Pridružen/a:** 01 vel 2023, 12:08 **Postovi:** 257

ZvonimirM je napisao/la:

Proizvodnja u Novoj željezari Zenica dovedena je u pitanje, a kompaniji prijeti čak i obustava rada zbog toga što Željeznice Federacije BiH odbijaju izvršiti transport uglja i koksa iz Koksare Lukavac.

U isto vrijeme, u teškoj situaciji je i sama Koksara Lukavac, koja se odnedavno nalazi u stečaju, čime je ugroženo nekoliko hiljada radnih mjesta u ovom industrijskom lancu. Iz obje kompanije, kao i iz Sindikata metalaca Federacije BiH, upućen je poziv nadležnima za hitnu reakciju.

Izvor: https://www.biznisinfo.ba/dva-bh-gigant ... u-plocama/

Stanje i konsekvencije:

1. Nova željezara Zenica zapošljavanje - prema medijskim izvješćima - ca. 1.900 ljudi.
2. Koksara Lukavac je 2024. godine zapošljavala nešto manje od 900 ljudi.

Pitanja:

Koliko radnih mjesta je stvarno ugroženo?
Koliko obitelji je pogođeno potencijalnom nezaposlenosti svoga člana?
Koliko ljudi će zbog nezaposlenosti i ne mogućnosti pronalaska alternativnog zaposlenja biti primorano napustiti svoj zavičaj?
Kako će se u konačnici odraziti migracijski gubitak stanovništva na odnose u lokalnoj zajednici te na županijskoj i federacijskoj razini?

gle, najgore sto se moze dogoditi na nekoj mikrolokaciji su ogromne promjene, zamisli da odjednom 1900 ljudi u gradu kao Zenici trazi posao. To progutati tesko moze i grad 3-4 puta veci (konzervativno). Po meni, barem 1/(3-4) tu mora otici. A to je 2k ljudi, minimum. Jos posto je to Bosna, pffff, samo moze gore biti

HercegBosna.org

BiH vs. Hrvatska vs. Srbija - osnovni ekonomski pokazatelji...

Online