Znači oko 1.100 km po građanu godišnje, iliti 4.500 po prosječnoj obitelji. Uz one koji rade, i one koji rade na crno, tih 375km mjesečno po obitelji, izgleda objašnjava "čudo bh. kućanskog budžeta". Bilo bi dobro kada bi razdvojili strane penzije (sve je to davno zarađeno, a uskoro primatelji idu pod zemlju) od dotacija.

Narodna banka Srbije ima malo drugačije podatke od procena Svetske banke. Prema njima, u poslednjih pet godina, od 2004. do 2008. godine, po osnovu doznaka u Srbiju je ušlo oko 9,9 milijardi evra. Od toga preko deviznih računa fizičkih lica registrovan je priliv od 3,2 milijarde dinara, dok je 6,7 milijardi evra registrovano preko devizne štednje građana i kupovine deviza. Po podacima NBS, neformalnim kanalima u Srbiju ulazi duplo više deviza nego preko računa. Taj novac završi ili razmenjen u menjačnicama ili na deviznoj štednji.

Nedavno pročitah kako je golem dio tih "doznaka" zapravo oplođivanje love naše dijaspore gdje oni drže depozite u BiH bankama oročene na veću kamatnu stopu u odnosu na onu koju mogu dobit vani.

E, a onda vraćanje tih sredstava vani nakon oplođivanja statističari još obrade kao izvoz.



http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=11851

Kod nas ljudi uobičajeno lupaju gluposti bez pokrića, hvala Bogu u doba interneta ih lako obrukaš i ne daš im ni kulturnu odstupnicu.

Evo gledajući novac oročen na 1 godinu:

https://raiffeisenbank.ba/bhs/menu/view/93#a4

http://euro.deposits.org/

BH ima samo mali premijum u odnosu na Deutsche Bank (i općenito Njemačku, gdje cijela Eurozona drži svoje depozite, a to je tek slučaj u zadnjih nekoliko godina), i nikakav u odnosu na Austriju.

Sa obzirom na manje konkurencije u BiH, vjerujem da im je kamata niža nego u Austriji kod Raifffeisena, a sa obzirom da je KM fiksirana za EUR, banke nemaju nikakvog razloga da se natječu za KM depozite, kada sva sredstva mogu osigurati kod ECB.

Nije ovo štednja, to su neke glupe teorije, ali je moguće da se u tim doznakama osim penzija krije i kupnja nekretnina, namještaja i sl, što je onda više indirektna a ne direktna dotacija.

Ma znam ja da je ovo tvoj teren ali negdje mora bit kvaka. Je li možda trik u osiguranju depozita? A i podrijetlo imovine se baš ne gleda.

BiH dogurala do javnog duga od skoro 44% BDP-a, s BDP per capita od 30% prosjeka EU.

http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo ... P&grp=0&a=

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/ta ... e=tec00114

Our empirical results suggest that the short-run impact of debt on GDP growth is positive and highly statistically signicant, but decreases to around zero and loses signicance beyond public debt-to-GDP ratios of around 67%. This result is robust throughout most of our specications, in the dynamic and non-dynamic threshold models alike. For high debt-to-GDP ratios (above 95%), additional debt has a negative impact on economic activity. Furthermore, we can show that the long-term interest rate is subject to increased pressure when the public debt-to-GDP ratio is above 70%

Ekonomski analitičari upozoravaju: BiH je pred kolapsom!

Bosna i Hercegovina je pred kolapsom! Na to dramatično upozoravaju relevantni ekonomski analitičari iz te zemlje, ukazujući da su na naplatu stigle sve godine nerada i "života na kredit", ali i permanentne političke krize u BiH. No, na opasan trend posljednjih sedmica krajnje ozbiljno ukazuje i situacija na terenu, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

Ekonomski analitičari upozoravaju: BiH je pred kolapsom!
Naime, 15 dana je kasnila isplata plaća korisnicima federalnog budžeta, uposlenicima federalnih organa uprave. Također, kako agencija Anadolija saznaje, u pojedinim državnim i federalnim organima i javnim preduzećima već je najavljeno smanjenje plaća.

Isto tako, nekim organizacijama i ustanovama koje se finansiraju i iz, primjerice, budžeta Kantona Sarajevo kasne plaće, a radnicima mjesecima nisu uplaćeni doprinosi. Zbog nemogućnosti da plate račune pojedinim preduzećima, ustanovama i organizacijama prijeti isključivanje, telefona, struje, vode.

Tako je sarajevskom kantonalnom preduzeću Vodovod i kanalizacija (VIK) već je ove sedmice isključena struja zbog dugovanja prema Elektrodistribuciji. Prosvjetari u Kantonu Sarajevo najavljuju štrajk, mogući su i njihovi protesti. Gotovo svake sedmice pred Vladom FBiH protestiraju radnici. No, protesti se održavaju širom BiH. Za sada su ti protesti uglavnom mirni i nisu masovni. Međutim, ukoliko se prilike ne budu promijenile, mnogi se boje i upozoravaju da bi u skorijoj budućnosti moglo biti i drugačije.

O ozbiljnosti situacije mnogo govori i činjenica da federalni ministar finansija Ante Krajina na pitanje o tome kako održati finansijsku stabilnost u FBiH odgovara narodnom izrekom "novi dan, nova nafaka".

On nije odbacio mogućnost kašnjenja penzija, kao i ponovno kašnjenje plata u federalnim organima u skorijoj budućnosti, ukazujući na tešku situaciju i apelirajući na ozbiljnost svih.

"Normalno da sve ovo zabrinjava normalnog i odgovornog čovjeka...", kazao je Krajina.

A ne tako davno se F. Topić hvalio kako "nismo dužni". Ovi naši (Sanader & Co.) su hapali ali je nešto i ostalo i vidi se (AC npr.), u BiH i Srbiji se izgleda hapa ali slabo toga ostaje iza skakavaca.

Mogao bi malo pogledati , odnosno upoznati se sa trenutnim putnim projektima u Srbiji , Republici Srpskoj koji se rade i koji se pripremaju.

Točan je samo jedan dio konstatacije , u Federaciji se samo hapa i ništa ne ostane iza skakavaca. Federacija je u rasulu ko i Srbija između 2000-2005 i nije sposobna napraviti niti jedan ozbiljni infrastrukturni projekt.

Točno, u Srbiji se gradi dosta više nego u BiH, no zaduženost BiH je dosta manja...
No, obje države su u lošijoj poziciji od Hrvatske, autoceste su završene, a zaduženost je manja od vaše...

Isplata aprilskih penzija neće početi petog u mjesecu, kao što je do sada bila praksa, već u utorak, 7. maja, a razlog tome je nedostatak sredstava u Fondu PIO/MIO FBiH, zbog čega će 307.000 penzionera novac primiti sa zakašnjenjem od tri dana.

Tvrdi to predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH Omer Omerefendić, dodajući da će i ubuduće penzije kasniti, "do nekih boljih vremena". Podsjetio je da se to dešava jer Zavodu nedostaje 35 miliona KM, zbog čega svakog mjeseca novac za isplatu za tekući mjesec moraju zahvatiti od prihoda za naredni.

Agencija za privatizaciju u FBiH objavila je javni poziv za prodaju poslovne zgrade "Šipad-Export Importa" u Titovoj ulici u Sarajevu putem javne aukcije.

Javna aukcija

Aukcija će se održati 14. maja, a rok za dostavljanje prijava za učešće na aukciji istječe u ponedjeljak, 6. maja.

Poslovna zgrada sastoji se od tri sprata i prizemlja sa podrumom, ukupne površine od 1.449,19 kvadratnih metara. Tu je i dvorište, ukupne površine od 429 kvadratnih metara, a početna prodajna cijena je 6.197.725 KM.

Vlada FBiH dala je još 10. aprila saglasnost za prodaju poslovne zgrade "Šipad-Export Importa", a prethodno je odluku o prodaji poslovne zgrade donio Nadzorni odbor kompanije kako bi se prevazišli problemi konstantne nelikvidnosti i nemogućnosti izmirivanja prispjelih obaveza prema radnicima i povjeriocima.

Šuhret Fazlić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH, rekao je za "Avaz" da je Agencije već ranije pokušavala prodati početni kapital firme, ali da nije bilo zvaničnih ponuda.

Nema kupaca

- Sada idemo sa prodajom imovine "Šipad-Export Importa" kroz malu privatizaciju. Prvo krećemo sa prodajom poslovne zgrade. No, nisam siguran da ćemo uspjeti i u tome, jer nema zainteresiranih kupaca. Početnu cijenu u iznosu od 6,2 miliona KM odredio je NO firme. Vidjet ćemo hoće li se iko javiti - rekao je Fazlić, naglasivši da državni kapital u firmi iznosi 67 posto.

Zanimljivo je da je kapital kompanije "Šipad-Export Import" 2007. godine iznosio 11,4 miliona KM, a danas tek nešto više od milion KM, podaci su Sarajevske berze.

Jedini izlaz

Radnici prodaju imovine vide kao jedini izlaz iz trenutne situacije. Nadaju se da će se novcem od prodaje poslovne zgrade namiriti njihova, ali i potraživanja povjerilaca, koja iznose stotine hiljada maraka.