BiH prva u regionu po broju nezaposlenih mladih ljudi

Nezaposlenost među mladima u Bosni i Hercegovini iznosi 57,9 posto i najviša je u regionu, navodi se u Redovnom ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu zemalja SEE6, koji je danas predstavljen u Uredu Svjetske banke za BiH.

"Stopa nezaposlenosti je zabrinjavajuća, jer mnogo mladih napušta zemlju u potrazi za poslom, a najviše idu u Evropu. Bosna i Hercegovina se nalazi u samom vrhu svjetske liste po nezaposlenosti", rekao je Abebe Adugna, glavni ekonomist SB-a za BiH, Kosovo i Albaniju.

Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) zahtijevaju brže rješavanje njihovog teškog materijalnog statusa, u protivnom, bit će prisiljeni na masovne demonstracije.

To je saopćeno danas u Sarajevu nakon sjednice na kojoj je Izvršni odbor Saveza penzionera/umirovljenika u FBiH razmotrio neka društveno-ekonomska pitanja, posebno njihov uticaj na penzioni sistem i status penzionera.

Izvršni odbor je u ime 385.000 penzionera FBiH izrazio punu podršku zahtjevima istaknutim na aktuelnim protestnim okupljanjima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini povodom neusvajanja zakona o jedinstvenom matičnom broju građana, kao i povodom općeg nezadovoljstva radom i neaktivnošću aktuelne vlasti, saopćeno je.

Hasić: Federalnom budžetu prijeti kolaps

Ekonomska situacija u Federaciji BiH /FBiH/ je alarmantna, a federalni budžet će već na jesen imati velikih problema u obezbjeđivanju sredstava i održavanju makroekonomske stabilnosti, kako fiskalne, tako i monetarne, izjavio je ekonomski analitičar Duljko Hasić.


Ističući da će naredne godine ukupni dug koji FBiH mora vratiti dostići oko milijardu maraka, Hasić je upozorio da sredstava u budžetu nema, niti se, u ionako složenoj političkoj strukturi u ovom entitetu, ne čine nikakvi pomaci, rezovi, niti racionalizacija u trošenju sredstava.

On je istakao da je do sada vladao lažni optimizam političara koji su tvrdili da nema krize, da je situacija povoljna, a kada je nestalo novca u budžeta upozoravaju da je situacija alarmantna i da će doći do kolapsa, a ekonomija FBiH pretrpjeti ogormne štete koje mogu izazvati velike posljedice.

Međutim, kaže Hasić, ukoliko se napravi rezime za šest mjeseci prošle i ove godine primjetna je vidljiva dubioza i ponor u koji je gurnuta domaća ekonomija, pogotovu u FBiH.

"Sa ekonomskom krizom ona se pogoršavala iz godine u godinu i došlo je do situacije da je izgubljeno više desetina radnih mjesta. Nažalost, nije izgubljeno u administraciji ili budžetskih korisnika, već prvenstveno u proizvodnji", naveo je ekonomski analitičar u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Karakteristično je, upozorio je on, da uprkos nečinjenju na poboljšanju situacije međunarodne finansijske institucije i dalje finansiraju ne samo Federaciju, nego i BiH odobravajući velike kredite i na taj način povlače ovaj entitet u veliko dužničko ropstvo.

Prema njegovim riječima, umjesto da rade na štednji i racionalizaciji, vlasti se zadužuju i žive prvenstveno na kreditu.

"Potpuno 'okrenute glave' odgovorni ljudi u FBiH posmatraju situaciju, a to može dovesti do potresa u ovom dosta krhkom ekonomskom, ali i političkom stanju", upozorio je Hasić.

On je podvukao da se moraju napraviti rezovi i smanjiti javna potrošnja, kako bi se počelo praviti bilo šta pozitivno.

"Ogromna zaduženja vezana su za trezorske zapise, za izdate obveznice, po osnovu ino-duga, ali i po osnovu unutrašnjeg duga", naveo je Hasić.

On je konstatovao da BiH mora omogućiti privrednim subjektima bolji poslovni ambijent i priliku da se ulaže u zemlju.

"Do sada su vrata zatvorena, a prilike za ulaganje u okruženju su daleko povoljnije. Sa ulaskom Hrvatske u EU postavlja se pitanje kako dalje, s obzirom da dosta naših roba poslije 1. jula neće moći preći granicu", dodao je Hasić. /kraj/db

Generalni direktor "Željeznica FBiH" (ŽFBiH) Nedžad Osmanagić podnio je jučer ostavku na ovu funkciju, saznaje "Dnevni avaz".

Brod koji tone, kako su to neki radnici prokomentirali, osim Osmanagića napušta i Šemsudin Zahirović, izvršni direktor ŽFBiH za ekonomske poslove.

Milionski vrijednu opremu proglašavaju neispravnom
"BH Telecom": Uprava sakriva tragove kriminala

Uprava "BH Telecoma" formirala je nedavno komisiju koja bi u narednih nekoliko dana trebala isprazniti sve magacine u svim direkcijama ove kompanije kako bi višak opreme bio proglašen rashodovanom robom, saznaje "Dnevni avaz".

Sakrili tragove

No, prema našim saznanjima, komisija je formirana kako bi bili sakriveni tragovi mnogih štetnih ugovora koji su u posljednjih nekoliko godina potpisivani u ovoj državnoj kompaniji, a koji su iznosili na stotine hiljada maraka. O tim štetnim ugovorima „Avaz" je u posljednjih nekoliko godina iscrpno izvještavao javnost, a, kako smo to i dokumentirali, kumovalo im je stranačko upravljanje „BH Telecomom" od dijela Stranke demokratske akcije.

Izvor blizak Upravi ove firme tvrdi da se u "BH Telecomu" posljednjim potezima, odnosno formiranjem komisije, ustvari pokušavaju riješiti nove opreme koja je kupljena prije nekoliko godina, a nikada nije iskorištena.

To je, tvrdi naš sagovornik, klasično pranje para.

- Imamo velike centrale koje nikada nisu iskorištene. Samo jedna košta milion maraka. Dvije su u rezervi, a jednu su instalirali u Vogošći. Suština je da će tu opremu proglasiti rashodovanom, iako je skoro nova. Na taj način otvaraju put novim nabavkama i štimanju novih tendera, putem kojih se obrću pare. Nove stvari bacaju, pa zatim opet nanovo kupuju - kaže naš sagovornik.

Privatni interesi

On pojašnjava da u "BH Telecomu" godišnje bude potpisano na stotine štetnih ugovora.

- Sva ta oprema godinama leži u skladištima. Najveći je kriminal kada kupuju određene stvari, a ne može se procijeniti cijena. To su većinom softveri koji nemaju svoju klasičnu vrijednost, te terminalna oprema. U pitanju su milionski iznosi - kaže sagovornik "Avaza".

Vrijednost firme smanjena za 3,7 milijardi maraka

Zbog, između ostalog, i potpisivanja štetnih ugovora, tržišna vrijednost državnog kapitala u "BH Telecomu", prema dostupnim podacima iz Sarajevske berze (SASE), u samo šest godina smanjena je za čak 3,7 milijardi maraka!

Državni kapital ove kompanije iznosio je 4,8 milijardi KM u aprilu 2007., kada su dionice "BH Telecoma" imale najvišu vrijednost. No, u prva tri mjeseca ove godine kapital kompanije zabilježio je najnižu vrijednost te iznosi samo 1,16 milijardi KM!

Javni dug BiH premašio 10 milijardi KM

javni dug do 31. 12. 2012. godine iznosio oko 10,4 milijardi KM, od čega je vanjski dug oko 7,1 milijarde ili 68,15 posto, a unutarnji dug oko 3,3 milijarde KM ili 31,85 posto.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva financija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine u kojoj se navodi da je javni dug do 31. 12. 2012. godine iznosio oko 10,4 milijardi KM, od čega je vanjski dug oko 7,1 milijarde ili 68,15 posto, a unutrašnji dug oko 3,3 milijarde KM ili 31,85 posto.

U ukupnom iznosu javne zaduženosti Federacija BiH sudjeluje s 57,74 posto, Republika Srpska 41,50 posto, Brčko Distrikt s 0,49 posto i institucije BiH s 0,27 posto. U ukupnom iznosu unutarnje zaduženosti Federacija BiH sudjeluje s 46,83 posto, Republika Srpska s 51,97 posto, a Brčko Distrikt s 1,20 posto.

Najveća zaduženost u iznosu od 70 posto u strukturi vanjskog duga je prema međunarodnim financijskim institucijama.

Ministarstvo financija i trezora dostavit će ovu informaciju Parlamentarnoj skupštini BiH.

Dug BiH 8,9 milijardi KM: Svako novorođenče odmah dužno 1800 maraka!
Objavljeno: 02.08.2013. - 09:52

Bosna i Hercegovina svakim danom sve više srlja prema ekonomskom kolapsu. Svaki građanin BiH, pa i svaka novorođena beba, dužan je 1800 maraka po osnovu duga države.



Autor: Svjetlana Žolja

Zaduženost po glavi stanovnika u BiH je 1800 maraka. Dug Republike Srpske je 4,6 milijarda, a Federacije 4,3 milijardi maraka. Međutim, gledano po broju stanovnika, gdje u Federaciji živi skoro duplo više stanovnika, gotovo je duplo zaduženija Republika Srpska.

U ovom iznosu sadržan je dug vlade, dug opština i gradova, fondova zdravstvenog i penzijskog osiguranja te banaka u vlasništvu privrede.

Ukupan dug od 4,6 milijardi maraka, koliko je RS zabilježila krajem 2012. godine predstavlja 53,7 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). Time je RS na korak do prezaduženosti čija je granica 60 odsto bruto društvenog proizvoda.

Činjenica da dug RS prelazi 50 odsto bruto društvenog proizvoda predstavlja omču oko vrata, ionako prezadužene ekonomije Republike Srpske. Ocjena je to stručnjaka.


Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za BUKU kaže da postoje dvije analize prema kojima se mjeri zaduženost neke zemlje. Prvo mjerenje, koje koristi Vlada RS, je Svjetske banke prema kojoj oni koji su zaduženi od 40 do 60 odsto iznosa u odnosu na BDP spadaju u srednje zadužene zemlje. Drugo, vezano za standarde EU, koji je usaglašen sa Madridskim sporazumom, da zaduženje ne može biti od 60 odsto BDP i tri odsto deficita koji je prihvatljiv na godišnjem nivou bilo koje članice EU.
"Prema Vladi RS mi smo srednje zadužena zemlja kao i zemlje u EU, ali postavlja se pitanje realnosti. Zemljama u EU taj nivo zaduženja je izdržljiviji, jer je njihov BDP u prosjeku između šest i deset hiljada eura, a našeg tri hiljade", kaže Pavlović.

Dok je za Vladu RS održivost duga na zadovoljavajućem nivou, za ekonomiste situacija je nije tako svijetla. Dug budžeta RS iznosi 3,1 milijardu. Izaći iz ove situacije je, ističu, teško posebno ako se uzmu u obzir gušenje privrede koja je ključna za vraćanje duga.

"Nijedan dug nije veliki ako imate privrednu aktivnost koja koristi ta sredstva i koja može da ih, praktično stvaranjem nove vrijednosti, redovno servisira. Međutim bojim se da privredna aktivnost jako posustaje. Ono što danas izgleda podnošljivo sutra, bojim se, neće biti. Novac se mora vratiti, a vraća se preko budžeta koji se direktno puni preko privrede. Ako nema privredne aktivnosti koja će na bazi novostvorene vrijednosti puniti budžete iz kojih to treba da se servisira, onda to ne može da uspije." ističe Pavlović.

Fondovi su dužni više od 280 miliona, a javna preduzeća i investicijsko razvojna banka RS gotovo 900 miliona maraka.

"Međunarodni monetarni fond ima razlišite sisteme finansiranja kako projekata i aranžmana koje i mi sada koristimo. To su aranžmani za prevazilaženje poteškoća i u takvim slučajevima dolaze stručnjaci koji postavljaju pravila ponašanja gdje gubite određeni dio svoga suvereniteta. Dobra strana je da vam na taj način pomažu a loša strana ograničava vas. Možda bi RS trebala razmišljati o intenzivnijem zapošljavanju radnika koji su nezapsleni i primaju pomoć iz budžeta, ali je to najčešće suprotno sa politikom MMF-a", zaključuje Pavlović.

Član ekonomskog odbora SDS-a Milica Lakić upozava da je ekonomska situacija u RS krajnje alarmantna, posebno ako se pogleda stanje ukupnog duga RS a učešće privrede svega 10,5 posto. Vlast u RS troši više nego zarađuje.

"Raste javna potrošnja i akcenat ove vlade je na novim kreditnim zaduženjim. Procjena otplate ukupnog vanjskog duga RS po odobrenim sredstvima do 2051. godine, a procjena otplate unutrašnjeg do 2030. godine. Od 2008. do 2012. godine vidljivo je da dolazi do novih zaduženja RS-a, gdje je učešće novih dugova po ukupnom dugu sa 46 posto poraslo skoro na 73, a učešće javnih preduzeća i IRB-a s 17,10 na 33, 88 posto", pojasnila je Lukićeva.

Međutim, Vlada RS u saopštenju ističe da je za sada stanje zadovoljavajuće.

Posmatrajući makroekonomske pokazatelje i indikatore zaduženosti za period 2008.-2012. godine evidentno je da je održivost duga RS na zadovoljavajućem nivou - tvrdi Vlada RS u Informaciji o dugu RS na kraju 2012. godine.

Međutim, ponavlja se i stav da je potreban oprez kod daljih zaduživanja.

S druge strane, imajući u vidu moguću stagnaciju BDP-a i prihoda Budžeta RS u uslovima aktuelne svjetske ekonomske krize, kao i to da izmirenje dugoročnih obaveza (proisteklih iz međunarodnih ugovora, sporazuma o finansiranju, odluka o emisiji obveznica itd.) kao prioriteta, može u većem procentu angažovati budžetska sredstva, i dalje je potreban oprez pri budućem zaduživanju, u smislu ugovaranja novih zaduženja po povoljnijim uslovima, prilagođavanja rasporeda otplate obaveza visini očekivanih prihoda u narednim godinama, odabira prioritetnih projekata za koje bi se RS zadužila, izbora krajnjih korisnika koji su kreditno sposobni, te pronalaženja novih izvora finansiranja – navela je Vlada RS u ovoj informaciji.

Republika Srpska duplo je zaduženija kod komercijalnih banaka nego Federacija, dok su u Federaciji javna preduzeća zaduženija. Poslednje zaduženje od MMF-a rezultat je budžetskog deficita. Ekonomski stručnjaci savjetuju bolju kontrolu javnih rashoda, odnosno restruktuiranje tih troškova.

Opštine RS duguju 350 miliona maraka

Zaduženost opština i gradova Republike Srpske kod komercijalnih banaka i po osnovu emisija obveznica je oko 350 miliona maraka.

Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS propisano je da se jedinica lokalne samouprave može dugoročno zadužiti samo ako u periodu stvaranja duga ukupan iznos koji dospjeva za otplatu, po predloženom dugu i cjelokupnom dospjelom neizmirenom dugu, u bilo kojoj narednoj godini nije veći od 18 odsto iznosa njenih redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.
Deficit graskog budžeta grada Banjaluka iskazanog po godišnjem obračunu budžeta za 2012. godinu u iznosu od 8.741.746 KM.

Grad Banjaluka kreditima pokriva prošlogodišnje deficite

Odbornici Skupštine Grada Banjaluka usvojili su rebalans budžeta grada od 42 miliona maraka koji je za 2,1 odsto manji u odnosu na prvobitni budžet za 2013. godinu.
Na 12. sjednici gradskog parlamenta,usvojen je i prijedlog odluke o pokriću deficita po godišnjem obračunu budžeta za 2012. godinu.

"Razlog rebalansa budžeta između ostalog je deficit koji smo imali i način pokrića tog deficita, što smo morali sada da riješimo, kao i da dio pokrijemo kroz rebalans. Zato je rebalans sada bio nužan. Neke stavke poremetile su redovne tokove, a one su mogle u narednoj fazi da ugroze realizaciju usvojenih programa, kao što je plaćanje PDV-a za ranije izvedenu infrastrukturu na seoskom prostoru od blizu tri miliona KM, zatim dio sredstava po osnovu sudskih odluka za zemljište koje je eksproprisano i preuzeto, što sada stiže na naplatu i to u iznosu od preko milion maraka", rekao je Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke.

Iznos deficita od 200.000 KM u budžetu grada u ovoj godini biće izmiren smanjenjem tekuće budžetske potrošnje. Dio će biti pokriven i novim kreditnim zaduženjem grada od tri i pol miliona maraka. Preostali dio deficita iz 2012. godine biće pokriven u naredne tri budžetske godine smanjenjem javne budžetske potrošnje.

Opozicija se ne slaže. Zoran Talić, odbornik PDP-a ističe za BUKU da se nebi trebalo upuštati u bilo kakva kratkoročna zaduženja jer u samom rebalansu budžeta nisu palnirali sredstva kojem će se otplaćivati taj kredit.

"Taj kredit mora se vratiti u roku od 12 mjeseci. Nije dostavljena ni jedna ponuda od strane banke, kao ni kreditni uslovi, već je grad sam odredio da kamatna stopa ne može biti veća od 13,7 i da obrada zahtjeva za kredit ne može biti od 0,25 odsto. Kad uzmete ove njihove uslove, dolazimo da će iznos kredita, na mjesečnom nivou, iznositi između 310 do 350 hiljada maraka, nepredviđenog ovim rebalansom budžeta i samim tim postavlja se pitanje njegovog otplaćivanja", kaže Talić.
Dodaje da je predložio da se deficit pokrije drugim sredstvima. Da se one stavke koje se odnose na troškove reprezentacije, smještaja, prevoza, odnosno sva lična potrošnja redukuje. Prema njegovim riječima uštedilo bi se oko dva miliona a da se ostatak da pronađe u samom budžetu. Jer, kaže, postavlja se pitanje mogućnosti otplaćivanja kredita.

Ipak, gradonačelnik Banjaluke je naglasio da su ovim rebalansom zagarantovana sredstva za dodjelu stipendija, izdvajanja za socijalnu sferu i boračku populaciju.

"Rebalansom će većina korisnika budžeta morati da se zadovolji, ipak, sa manje novca. Radnici u gradskoj upravi mogu da odahnu. Najavljenog smanjenja plata za sedam odsto, za njih neće biti. Budžet grada za 2013. godinu smanjujemo da bi pokrili ranije troškove, za koje niko neće odgovarati. Prošlogodišnje deficite u budžetu krpimo ovogodišnjim i time stvaramo još veće minuse i dugoročno zadužujemo grad" naglasio je prvi čovjek Banjaluke Slobodan Gavranović.

Sudeći prema ovim podacima iznesenim od strane stručne javnosti, cijela RS i BiH je na granici zaduženosti. Ukoliko se ne smanje nepotrebni troškovi, racionalnije počnu trošiti pare i ukoliko privreda ne oživi, stručnjaci apeluju da će RS i BiH ući samo u još veću krizu iz koje će teško moći da se oporavi.

Crni Zlatko, ne širi propagandu. Ćetnici umiru od gladi i izumiru od nejebice.

Kod BiH je super što je dugove lako sakriti. Dok sabereš sve nivoe, podatke, metodologije... nemaš pojma na čemu si.

Koliko onda dođe ukupan dug BiH, FBiH i RS?

Crni Zlatko, ne širi propagandu. Ćetnici umiru od gladi i izumiru od nejebice.

Kod BiH je super što je dugove lako sakriti. Dok sabereš sve nivoe, podatke, metodologije... nemaš pojma na čemu si.

Vidiš li kako je ljeto, svi Hrvati po moru, čak i Bibićko šteka... Pokoji Bošnjo, ili bolje reći Bošnjakinja, su isto malo usfalili, ali svi Srbi tu, cijelo ljeto, na forumu.

Nije egzaktna metoda ali ipak govori štošta...

Vidiš li kako je ljeto, svi Hrvati po moru, čak i Bibićko šteka... Pokoji Bošnjo, ili bolje reći Bošnjakinja, su isto malo usfalili, ali svi Srbi tu, cijelo ljeto, na forumu.

Nije egzaktna metoda ali ipak govori štošta...

Zaključak je jasan - Srbi em ljetuju, em imaju love za laptope, iPad, pametne mobitele i roaming usluge!

Ne samo da sam bio na moru , nego sam obišao cijelu Hrvatsku izuzev Istre i Rijeke i pritom zaradio para ko Džajić. Sve u dva tjedna , i more i kune u džepu

Pa, baš kad sam napisao post htio sam dopisat "osim Zlatka". Reko nema veze, javit će se on sam. Nezgodno mi te brojat u Srbe, ni njima se ne sviđa...

Tek će sad ekipa crknut od muke... Srbovanje se definitivno ne isplati...

velika većina ekipe ide na more u CG i Grčku

Ja ne idem.