Nije nego 785 KM iznosi okoprilike 3000 kuna.

Podatci o prosječnim plaćama su vrlo varljivi jer se javlja paradoks da općine s više zaposlenih u privatnom sektoru, a time i realno razvijenije općine, imaju lošije plaće!

Podatci o prosječnim plaćama su vrlo varljivi jer se javlja paradoks da općine s više zaposlenih u privatnom sektoru, a time i realno razvijenije općine, imaju lošije plaće!
Objašnjenje je jednostavno, svi u privatnom sektoru su prijavljeni na mimimalac, a primaju puno više! Ja sam prijavljen na 452 km, a primam nekoliko pura više!
Grahovo 804, široki 573!

Zaba1111 pazi što pišeš po forumu, policija u zadnje vrijeme "češlja" ovakva mjesta, a IP adresa se lako otkrije. Govori hipotetski, nikako u prvom licu.

Podatci o prosječnim plaćama su vrlo varljivi jer se javlja paradoks da općine s više zaposlenih u privatnom sektoru, a time i realno razvijenije općine, imaju lošije plaće!
Objašnjenje je jednostavno, svi u privatnom sektoru su prijavljeni na mimimalac, a primaju puno više! Ja sam prijavljen na 452 km, a primam nekoliko pura više!
Grahovo 804, široki 573!

7. DIJASPORA GUBI INTERES ZA ULAGANJE I DOZNAKE U BiH

Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH), nivo doznaka, odnosno novca koji bh. dijaspora šalje porodicama i prijateljima u našu zemlju iznosio je u prvom polugodištu 1,09 milijardi maraka.
A, u prvih šest mjeseci 2008. iznos pošiljki bio je 1,19 milijardi KM, pa se vidi pad od 8,6 posto.

Vanjski sektor

Upravo ovog su se najviše plašili ekonomski strucnjaci u BiH na pocetku globalne recesije, jer doznake dijaspore cine skoro 20 posto bruto domaceg proizvoda (BDP) naše zemlje.

Procjene do kraja 2009. još su crnje. Kako su nam kazali u CBBH, nivo doznaka mogao bi biti smanjen za 18 do 20 posto, a razlog tome je ekonomska nestabilnost u državama u kojima radi bh. dijaspora.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Izudin Kešetovic kaže za "Avaz" da je smanjenje deviznog priliva iz inozemstva vrlo opasno za sveukupnu ekonomiju BiH, jer je platno bilansna pozicija negativna, a doznake su pokrivale jedan dio tog minusa.

- Posljedice smanjenog priliva novca su pad životnog standarda i rast siromaštva i manja potrošnja. Kada je u pitanju finansijski i vanjski sektor, manje doznaka uzrokuje usporen rast deviznih rezervi, teže servisiranje vanjskom dugu, te manju kreditnu sposobnost gradana - kaže Kešetovic.

Licna potrošnja

Novcane doznake od dijaspore vrlo rijetko se ulažu direktno u privredu, jer se novac šalje iskljucivo za licnu potrošnju.

- Ipak, veca potrošnja doprinosi i razvoju privrede, te povecanju proizvodnje. Medutim, veliki problem naše zemlje je što ovdje preovladavaju strani prodajni centri i proizvodi, pa taj novac opet odlazi izvan BiH - upozorava Kešetovic.

Dva nacina slanja novca

U CBBH kažu da novac iz inozemstva u BiH stiže na dva nacina. Prvi je posredstvom komercijalnih banaka i "Western Uniona", koji pružaju uvid u veoma precizne podatke. Drugi kanal je neformalni, posredstvom prijatelja ili na neke druge nacine, pa se ne može znati koliko novca iz dijaspore u BiH ude na taj nacin.

-----

KOMENTAR: Ocigledna izdaja i istjerivanje dijaspore iz BiH pocinje da daje “rezultate”. U ranijim Glasnicima smo pisali o tome koliko su vlasti otezale procedure vadjenja bh. isprava. Na primjer, svako se mora prijaviiti da upise svoj JMBG u novu CIPS-ovu datoteku, umjesto da su vlasti samo kopirale bivse opstinske kartoteke u novu jedinstvenu CIPS ovu datoteku. Zatim, pocelo je i otimanje nekretnina Bosnjaka u RS sa novim zakonom o porezu na nekretnne u RS. (O tome se govori detaljnije u slijedecem clanku, prenesenom iz Avaza.)

Ovo gore nabrojano, I jos mnogo toga, se dozivljava u dijaspori kao priprema za novi talas etnickog ciscenja Bosnjaka, prekidanje svih veza Bih sa dijastorom, da bi finalni korak, istjerivanje bh. dijaspore iz bh. drzavljanstva predvidjen za 2012, bio sto uspjesniji.

To sve cini da se dijaspora “hladi”, a od toga ce najvecu stetu imati Bosnjaci u BiH. Neprijateljima je upravo to i cilj, a Bosnjaci u BiH tako gube jednog odanog saveznika koji je svaki dan ekonomski sve jaci, obrazovaniji i uticajniji u drzavama imigracije. Sve je to priprema za jos teze napade na Bosnu i Hercegovinu, a prorijedjeni Bosnjaci u BiH izgleda nisu svjesni opsanosti.

Oni koji direktno ne dobijaju novac iz dijaspore nisu svjesni da njihov biznis ima posla jer neki koji su dobili novac iz dijaspore imaju bolju kupovnu moc, sto se prenosi sa kompanije na kompaniju i povecava kupovnu moc i obrt novca u cijeloj BiH privredi.

M. B.

Mi smo ti dobili sve pohvale od svih inspekcija, kažu porezni neki dan:Ma nemamo vas što ni gledati, vidimo da su svi prijavljeni i da se uplaćuje na vrijeme!
Sve oni znaju i s tim su prezadovoljni jer mnoge i državne ustanove uplaćuju minimalac, a privatne rijetko prijavljuje sve zaposlene!

U prvih deset mjeseci izvoz BiH je iznosio 2,331 mlrd Eura, a uvoz 5,236 mlrd Eura. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosio 44,5%. Rezultat je bolji nego u 2008. godini kada je pokrivenost iznosila katastrofalnih 41,2%.

Evidentno je, da su pale dotacije dijaspore iz inozemstva i zaduženja, koja su najviše pumpala uvoz.

Prosječna neto plaća isplaćena za rujan 2009. godine iznosi 785,00 KM.

Ako si mislio na inodoznake ili jednostrane transfere, s njima se financira deficit platne bilance i oni ne povećavaju minus i u ovom slučaju bez obzira što predstavljaju uvoz pozitivno utječu na tekući račun platne bilance BiH. Odnosno njihovo smanjene bi trebalo utjecati na povećanje deficita, ali u ovom slučaju deficit je smanjen, prema tome one su ili neznatno smanjene, pa je nešto drugo utjecalo(možda smanjenje uvoza) na deficit ili su inodoznake povećane(mada je to malo vjerojatno) ili kako ti kažeš smanjila se zaduženja.

Zar ne bi tako trebalo biti lideru?

Pazi, moraš znati da bilanca plaćanja ima dva glavna računa - tekući i kapitalni račun. Na tekućem je podračun roba (uvoz-izvoz), podračun usluga, dohodci i transferi.

Na kapitalnom su prvenstveno FDI, portfelj investicije i zaduženja.

U BiH je currency board na snazi. CBBiH je samim tim dosta ograničena u monetarnoj politici.

Deficit u robnoj razmjeni se mora odnekud financirati, odnosno uvoz se s nečim moraš platiti, jer konstatno iz BiH na osnovu razlike uvoza i izvoza izlaze milijarde i milijarde Eura.

Prošle godine izašlo 4,9 mlrd Eura, a pretprošle godine izašlo iz BiH 4,07 mlrd Eura na ime robne razmjene.

Dakle imaš relativno stabilnu novčanu masu sa stalnim ali vrlo laganim porastom, otkud bi se financirao uvoz?

Smanjuju li se transferi i zaduženja, uvoz mora pasti, jer se jednostavno nema čime platiti.

U BiH bez posla ostalo 73.000 radnika


SARAJEVO - Agencija za rad i zapošljavanje BiH objavila je najnovije podatke prema kojima je za posljednju godinu dana zbog recesije otkaze s posla dobilo 73.000 radnika.


"U posljednja tri mjeseca prošle godine posao je izgubilo blizu 16.000 radnika, a u ovoj godini bez radnih mesta ostalo je 57.000 stalno zaposlenih radnika", izjavila je sarajevskim medijima glasnogovornica ove agencije Sanela Zeljković.


Predsjednici sindikata su upozorili da je broj otpuštenih radnika s posla znatno veći jer ovi službeni podaci ne sadrže podatke o broju otpuštenih radnika koji su radili na crno.


Trenutna stopa registrirane nezaposlenosti u BiH iznosi 42,1 posto s tendencijom rasta iz mjeseca u mjesec. Prema podacima zavoda iz službi za zapošljavanje u BiH je na evidencijama prijavljeno 502.301 nezaposlena osoba.

U prvih deset mjeseci izvoz BiH je iznosio 2,331 mlrd Eura, a uvoz 5,236 mlrd Eura. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosio 44,5%. Rezultat je bolji nego u 2008. godini kada je pokrivenost iznosila katastrofalnih 41,2%.

Evidentno je, da su pale dotacije dijaspore iz inozemstva i zaduženja, koja su najviše pumpala uvoz.

Prosječna neto plaća isplaćena za rujan 2009. godine iznosi 785,00 KM.