Taj plivajući kurs, kako ga ti nazva, možda može imati efekta u nekim drugim ekonomijama.
Za Bih, skoro pa ništa. Ljudi ne rade, ne proizvode i to je prvi problem ekonomije.

Ukupan spoljni dug Republike Srbije je na kraju 2011. godine iznosio 24,1 milijardu evra i u odnosu na kraj 2010. godine je povećan za 338,9 miliona evra, ili 1,4%. Struktura duga je tokom godine izmenjena u pravcu povećanja učešća javnog spoljnog duga u ukupnom dugu za 6,5 procentnih poena.

U četvrtom tromesečju 2011. ukupan spoljni dug Republike Srbije povećan je za 265,1 milion evra, ili 1,1%. U okviru toga, dug javnog sektora je povećan za 339,9 miliona evra, ili 3,3%, dok je dug privatnog sektora smanjen za 74,8 miliona evra, ili 0,6%. Po osnovu deprecijacije evra u odnosu na ostale valute zastupljene u strukturi spoljnog duga, ukupan dug je povećan za 194,4 miliona evra.

Struktura ukupnog spoljnog duga po ročnosti prema originalnom dospeću poboljšana je tokom četvrtog tromesečja – smanjeno je učešće kratkoročnog duga sa 3,6% na kraju septembra na 2,7% na kraju decembra, kao rezultat smanjenja kratkoročnog duga banaka.

Učešće spoljnog duga u procenjenom BDP-u, kao osnovni indikator eksterne solventnosti, na kraju četvrtog tromesečja je iznosilo 74,5%, što je u odnosu na kraj trećeg tromesečja manje za 1,5 procentnih poena i ispod je nivoa visoke zaduženosti od 80%, prema kriterijumu Svetske banke.

Učešće spoljnog duga privatnog sektora u procenjenom BDP-u iznosilo je 41,2% na kraju decembra i za 1,6 procentnih poena je manje nego na kraju trećeg tromesečja. Odnos spoljnog duga na kraju četvrtog tromesečja i 12-mesečnog izvoza robe i usluga uvećanog za inostrane doznake povećan je u odnosu na kraj trećeg tromesečja za 3,1 procentni poen i iznosi 168,0%, što je u granicama održivosti prema kriterijumu Svetske banke (do 220%)

Mi se malo staromodno odnosimo prema kreditnom zaduženju. Valjda nasljeđe iz Juge kada je vanjski dug bio krivac za sve.

Ako pogledamo listu zaduženosti država u odnosu na BDP, (znači srazmjerno razvijensoti i ekonomskoj snazi) od Hrvatske je više zadužen Novi Zeland, Finska, Portugal, Austrija, Švedska, Australija, Švicarska, Belgija itd. Za 30% je manje zadužena u odnosu na prosjek zemalja EU. Dok su najmanje zadužene Bocvana, Namibija, Uganda, Etiopija.
Jednostavno, što je zemlja razvijenija i što je uvezanije u svjetsko tržište to kroz nju više cirkulira kapital koji se u jednom dijelu očitava kao dug iako to zapravo i nije. Ne kažem sada da je HR neka ekstra razvijena zemlja i da nije malo previše zadužena, i da u slučaju nekih još većih ekonomskih potresa to može jako negativno djelovati na financijsku stabilnost, ali je to ipak mnogo drugačije nego što se misli.

Jednostavno, ako uzmeš nekoga tko ima plaću od npr 2000 eura mjesečno, koji ima dobro auto i kuću i vikendicu, a na drugoj strani nekoga tko živi u garsonjeri i ima 300 eura mjesečnu plaću, za očekivati je da ovaj prvi bude više zadužen. Uostalom i same banke nisu lude da daju novac neoprezno i bez jasnih jamstava da će to biti vraćeno.

Drugo, pogledajmo samu strukturu Hrvatskog vanjskog duga. Iznosi nekih 45 milijardi eura (za usporedbu Srbija ima nekih 24 milijarde). To dakako izgleda puno.
Ali dug same države je svega oko 5 milijardi eura. U vanjski dug se uračunavaju i izravna strana ulaganja jer za njih jamči država (koja u HR iznose 7,5 milijardi eura), zatim vanjska dugovanja banaka - 10 milijardi (Unicredit banka uzme kredit npr iz Njemačke, država jamči za povrat pa se računa kao njen dug iako su šanse da će baš država taj dug vraćati čisto teorijske), te vanjski dug ostalih sektora (poduzeća, građani i dr.) s 21 milijarde eura (znači kada kod neki građanin uzme kredit za stan ili auto, i to je vanjski dug, kada god neka privatna firma uzme kredit za razvoj i to sve spada u državni dug).

Dakle, vanjski dug RH je 45 milijardi, od toga je 5 milijardi dug države a 40 milijardi su obveze za koje država jamči. Postoji realna mogućnosti da država bude doista morala sudjelovati u otplati dijela tog nedržavnog duga ali u iznosu od maksimalno nekoliko procenata od ukupne svote.

Dakle po ispravnoj metodologiji Hr dobro stoji.

Imaš li isto i za BiH. Da provjerimo je li ista metodologija.

Ali dug same države je svega oko 5 milijardi eura. U vanjski dug se uračunavaju i izravna strana ulaganja jer za njih jamči država (koja u HR iznose 7,5 milijardi eura), zatim vanjska dugovanja banaka - 10 milijardi (Unicredit banka uzme kredit npr iz Njemačke, država jamči za povrat pa se računa kao njen dug iako su šanse da će baš država taj dug vraćati čisto teorijske), te vanjski dug ostalih sektora (poduzeća, građani i dr.) s 21 milijarde eura (znači kada kod neki građanin uzme kredit za stan ili auto, i to je vanjski dug, kada god neka privatna firma uzme kredit za razvoj i to sve spada u državni dug).

Koliki je BDP BiH? I koliko je učešće FBiH a koliko RS?

Uvoz-izvoz?

Dok se dug iz proracuna da servisirati(bez prevelikih novih zaduzenja), zaduzenost i nije neki problem.Osim toga treba uzeti u obzir medjunarodni kamatni rejting jedne drzave.Nije isto vracati dug s kamatom od 4% ili npr. 12%.

Zato se toliko i drvi o kreditnom rejtingu. Tu je moć manipulacije svjetskim gospodarstvom i politikom upravo fenomenalna.

Privatne rating tvrtke od nekih 100-tinjak zaposlenih dobili preveliku moć, zar ne ?
I uvijek su nekako sve u USA gdje ližu guzice.

Privatne rating tvrtke od nekih 100-tinjak zaposlenih dobili preveliku moć, zar ne ?
I uvijek su nekako sve u USA gdje ližu guzice.

Mda, a Ameri su u kolovozu prošle godine popili prvi veliki državni downgrade, kada su izgubili svoj AAA rejting.

Da, samo koliko downgrade Amerike zbilja utječe na njenu poziciju?

Da, samo koliko downgrade Amerike zbilja utječe na njenu poziciju?

Dok se dug iz proracuna da servisirati(bez prevelikih novih zaduzenja), zaduzenost i nije neki problem.Osim toga treba uzeti u obzir medjunarodni kamatni rejting jedne drzave.Nije isto vracati dug s kamatom od 4% ili npr. 12%.

Mda, a Ameri su u kolovozu prošle godine popili prvi veliki državni downgrade, kada su izgubili svoj AAA rejting.

Odlučite se je li problem u rejting agencijama, ili u investitorima koji ipak najviše cijene US Treasuries u kriznim vremenima.

Odlučite se je li problem u rejting agencijama, ili u investitorima koji ipak najviše cijene US Treasuries u kriznim vremenima.

Oho, svašta ima na forumu.

Nego, nikako mi nije jasno po ovim podacima zašto se Bošnjaci ubiše od priče kako će RS da umre od gladi, kako je kod njih sva proizvodnja, resursi itd. Još posebno ako hrvatski delovi federacije stoje bolje od bošnjačkih....

Nema parcijalno. US Treasuries imaju zaleđe dolara i njegove uloge u svjetskoj ekonomiji (uzmimo primjer Kine), a i vojno zaleđe, ako baš hoćeš. S druge strane, ostale zemlje nemaju taj luksuz pa si agencije, radi očuvanja kakvog-takvog legitimiteta (što je nakon Lehman Brothersa oksimoron, ali ajde) mogu priuštiti i takve poteze.

Bravo, zato se sve češće gleda je li država ima primarni suficit ili deficit, a ovo "primarni" znači jesu li u plusu ili minusu prije servisiranja već postojećeg duga. Tu recimo "problematična" Italija stoji dobro jer imaju suficit, samo ih jebe već postojeći dug i kamate iznad 6%.

Odlučite se je li problem u rejting agencijama, ili u investitorima koji ipak najviše cijene US Treasuries u kriznim vremenima.

Sve je to povezano.Postoji i tkzv. "psihologija trzista" sto znaci ako napravis dobru promidzbu i par poreznih olaksica za investitore,moze se desiti da pohrle u tvoju zemlju sa investicijama a to ti moze donijeti i bolji rejting.Jasno da tu ima puno spekulacije i da se stosta da lazno prikazati i manipulirati!