U četvrtom Quartalu klijenti Credit Suisse povukli su 110,5 milijardi CHF.
Na kraju 2022. banka je još uvijek imala 1290 milijardi CHF depozita. Ovo spašavanje koje sad vidimo sa ca. 50 milijardi dovoljno je samo za nekoliko dana rada banke!

Požar je već počeo, pitanje je sad koliko će čega obuhvatit. Banka Santander npr. obustavlja potrošačke kredite za automobile do daljnjeg. Banka ING piše pojedinačnim klijentima (!!) i moli ih da ne podižu novac.

Uskoro može izbiti panika na tržištima iako ja osobno mislim da ce se ovo jos vuć neko vrijeme, ali to je sada naklapanje.
Sve ovosi od toga kolika je močvara u stvarnosti i tko se sve nalazi u njoj, mi to neznamo.
Danas ECB ima sjednicu uvezi kamatne stope, tu će past odluka u koji smijer će ići, ocčekuje se novo povećanje za 50 bodova.

ECB povecao referentnu kamatnu stopu za 0,5% - sad je 3,5%.

Dionice banaka se nisu bas toliko oporavile. Dapace, veliki igraci su za dodatnih jos 1 do 2 posto pali danas - Deutsche bank, General Societe, Intesa, Credit Agricole...

Bojim se da nisu neki dublji problemi.

Danas FRB dodatnih 33% od jucerasnje cijene - sa 33 USD per share na 20 USD per share.

U Hrvatskoj dionice banaka nisu pale, a Zabine su danas čak i porasle. Jebote tko bi rekao da tržište kapitala u Hrvatskoj tako dobro stoji u odnosu na puno razvijenije zemlje. Domaći investicijski Equity fondovi narasli ove godine skoro 10%!

Povećanje kamatne stope ide kontra stabilizacije financijskih tržišta, i dalje se bore s inflacijom.

Podizanje referentne kamatne stope je za banke veliki problem, imaju puno dugoročnih ECB i FED obveznica bez ikakvih ili sa minimalnim kamatama, dok sa druge strane zbog viših kamatnih stopa ljudi izvlače pare iz banaka i investiraju u nešto produktivnije da smanje gubitak kupovne moći. Dugoročni sistemski problem. Što su veće referentne kamatne stope, to će banke više pući.

Više kamatne stope-više povlačenja novaca iz banaka?
To je protivno logici.

Ne ne, više su referentne kamatne stope, banka nema odakle da na depozite da kamatne stope jer su joj sredstva zarobljena u dugoročnim obveznicama. Recimo banka ti daje 0.25% a sa druge strane ako direktno kupiš obveznice dobijaš 3.75 u EU i 4.5 u hamerici. Niko nije lud da mu pare propadaju, povući će ih i uložiti u nešto što donosi veće kamate.

Dakle americke banke se nakrcale novca od FED-a mnogo vise nego 2008. godine. Uzeli su zadnjih tjedan dana 165 Mrd USD od FED-a za likvidnost.
U 2008. godini je ovo trcanje FED-u po novac iznosilo 111 Mrd USD.

Fino je kad mozes nastampati pare. Euro nema bas ovoliku komociju za stampanje.

Credit Suisse opet u jakom padu. Samo danas dodatnih oko -11% - dosad.

Citam da je PwC dao pozitivno revizorsko misljenje bez rezervi na financijsko izvjesce nepunih 7 dana prije sloma na burzi od Credit Suisse Tako i Silicon Valley Bank und Signature Bank.

Big four revizora svake godine pomalo gubi ugled. Kod Wirecard EY nije primijetio isto nista cudno dok nije bilo skroz kasno.

Pa hameričke obveznice su očigleda piramidalna šema, nema šanse da sve te pozajmljene pare ikada budu vraćene, pa im i dalje daju AAA rating. To dovoljno govori o celom tom sektoru.

Ovo je zapravo točna analiza, Kina je zadnja država s potencijalom koja se mogla razviti. Još neki potencijal postoji u JI Aziji, a ostalo mrka kapa.

mogu se i drugi donekle razviti, ali nisu sposobni za više od tekstila i jeftine plastike (ono s čime su i Kinezi počeli)

ali to da će se recimo iphone ili laptopi praviti u Africi ili čak Indiji, i da to na nešto liči, sumnjam

European commercial real estate: the cracks are starting to show
https://www.ft.com/content/733a24d7-056 ... a9f566e9f7

Dolar od 28.09.2022 samo slabi. Izgubio je od tada preko 15% prema Euru, iako bi po svima paramerima trebao Amerikancima ici na ruku dogadjanja u Ukrajini..

bi da nema dedolarizacije.


ovko, to njima ne ide na ruku, jer pad dolara doprinosi inflaciji, zbog čega FED mora dizati kamate, a kad FED diže kamate nema štamaprije, a SAMO štamparija održava njihov rast BDPa.

dakle između su inflacije i recesije i dok ne postanu opet industrijska sila će tu i ostati.

Prije pola godine se najavljivala propast eura, pogotovo kad je skliznuo ispod vrijednosti dolara, sad ide red priče o propasti dolara.

Propašće obe prećjenjene PARAZITSKO ŠPEKULATIVNE valute.

I nije netka šteta....ovi procesi se samo UBRZAVAJU ratom.

propada i jedno i drugo, postaje bezvrijedan papir sa sve više nula. Svaki put kad čuješ da je kvadrat stana koji je još jučer bio 1500 eura, danas 3500 eura, to ti je znak propasti eura. Znači da je euro izgubio 70% vrijednosti. To što je neočekivan, dolar počeo propadati još brže (stabilizirala se cijena energenata na korist eura, a nezapadni svijet počeo dedeolarizaciju) ne znači da je europ prestao propadati.

no to je zapravo sudbina svih dekretnih valuta, jer se vlasti ne mogu nikako odrgnuti napasti da stvaraju novac ex nihilo kad im dođe ćeif.

Valute su prestale biti sredstvo ouvanja vrijednosti i svako ko ima novca odmah ga gleda pretvoriti u nešto drugo, da mu ne porpadne. Jer držati novac je gubiti novac. To je kao nekad držati jugodinare.

Najvažnije je u životu imati keš, ovo ostalo je šuplja, pogotovo kad se naziru krize, keš je onda svetinja.

Cijene nekretnina u EU su krenule padati, primjer Njemačke i Švedske, porast u Hrvatskoj je najveći u Europi prošle godine, mi smo posebna priča.

Ne slazem se. Novac stvarno puno gubi vrijednost i zadnjih 20 godina se to ubrzalo. Osamdesetih kad ti netko kaze netko ima milijun dolara, klepnes usima. Velike kolicine novca se na kes poziciji drze maksimalno nekoliko mjeseci.

Nekretnine imaju stepenasti rast, narastu u rkatko vrijeme pa onda nekoliko godina stagnacija ili eventualno lagana korekcija, pa onda opet rast, pa opet tako.

Ode dolar u 3 pičke krasne materine. Sjebaše ih Rusi il kinezi

Strašno svaki dan niži, totalno se mora mijenjati model poslovanja.

Koji su razlozi pada dolara?