Pričaš napamet. Dva engleska novinara su radili istragu i našli su da su ta predgrađa Atene vrlo malo bazena imali, a većina kuća uzeli novac iz fondova za bazene. Što znači laganje, kriminal i krađa EU novca.

I u tom laganju su im pomagali zemljaci u grčkim državnim institucijama. To je mafija, i nema nikakve veze sa EU, već čisto sa karakterom Grka.

Uloženo skoro 12 milijardi eura
Velika Britanija od Olimpijskih igara nije zaradila ništa

Olimpijske igre u Londonu su svečano zatvorene, a sada je vrijeme da se sravnaju računi

Direktorica Udruženja turističkih radnika UKinbound Mary Rance kazala je da Olimpijada, koja je poreske obveznike koštala 14,5 milijardi dolara, nije uspjela utjecati na poboljšanje stanja u turizmu.

"Ako gledamo s pozitivne strane, Olimpijada je bila katalizator za velika ulaganja u infrastrukturu u Londonu, no sve upućuje na to da se broj turista nije povećao. Naime, procjenjuje se da je broj pao i to za 30 posto", kazala je Rance novinarima AFP-a.

Iako se očekivalo da će Igre biti ključni poticaj britanskoj ekonomiji, prve brojke pokazuju da se to nije desilo. "Hoteli su bili prisiljeni sniziti cijene, jer nisu mogli popuniti kapacitete", kaže Rance.

Neistina o zaduženosti
Doista mislite da je zaduženost u toj priči bila sporedna?

- Da. Jer, kao prvo, cijela ta priča o ogromnoj zaduženosti zemalja u velikoj je mjeri faktografski pogrešna. Netočna. Španjolska i Irska, primjerice, imale su velike viškove u državnoj blagajni i nizak javni dug, a danas su u teškoj krizi iz koje se teško nazire izlazak. Uostalom, pogledajte šire na SAD ili Europsku Uniju u cjelini. Nije bilo dramatično velikih deficita. Kada je kriza prvi put udarila, taj udar nije bio ni u čemu izravno povezan s javnim dugom. To je jednostavno pogrešna tvrdnja. Deficiti su narasli kao rezultat ekonomske krize, nakon što je ona stigla. Zato mislim da je priča bila potpuno različita.

Zašto onda većina političara štednju ističe kao glavno oružje u borbi protiv krize?

- Mislim da se pravi odgovor nalazi u kombinaciji više oružja, više ekonomskih mjera. Postojeći pristup je prije svega intuitivan. Kada stvari krenu naopako, ljudi reagiraju instinktivno. Intuicija im govori da ‘u teškim vremenima vlada mora stegnuti remen’, iako je pravi put zapravo točno obrnut. I tu ne smijemo smetnuti s uma da je u mnogo slučajeva riječ o smišljenoj politici, u namjeri da se pod krinkom štednje zapravo zagrize u (prije svega europsku) tradiciju države blagostanja i da je se odgurne kao neprikladnu. Nisam siguran da je to dobra ideja, ali znam da je to bila vrlo česta politička agenda. Kada je riječ o široj javnosti, riječ je uglavnom o instinktivnoj reakciji na krizu, o potrebi da se solidariziramo, da zajednički podijelimo teret krize. To je vrlo snažan impuls koji je čak i političarima koji se s time ne slažu vrlo teško odbaciti.

Ako se svi žrtvujemo, nitko ništa ne kupuje, dolazi do zastoja...

- Točno. Ako vi štedite svoj prihod tako da ništa ne kupujete od mene, uništavate moj prihod i mi tonući zajednički produbljujemo krizu.

Da je situaciju u Europskoj uniji više nego ozbiljna govori i podatak njemačke središnje banke, koja se sprema na masovno povlačenje državnih zlatnih rezervi iz inozemstva. Nagađa se kako to čini kako bi se pripremila za eskalaciju svjetske gospodarske krize do koje bi neminovno doveo britansko napuštanje Europske unije.

Bank of England ostaje bez njemačkog zlata

Britanski Telegraph navodi sadržaj povjerljivog izvješća, prema kojem je Njemačka već povukla dvije trećine svojih golemih rezervi zlata iz trezora Bank of England nedugo nakon uvođenja eura, prije više od deset godina, a to se sprema učiniti opet.

Iz Bundesbanke je najavljeno kako će se 200 milijardi dolara vrijedne zlatne rezerve povući i iz Pariza i New Yorka. Kritičari vjeruju da bi taj potez mogao izazvati lančanu reakciju kod centralnih banaka u drugim zemljama.

Biće rata 1913 – 2013.

Zašto je prećutano Junkerovo saopštenje iz Davosa – da li zato što je poredio 1913. i 2013, upozoravajući na opasnost da krv ponovo poteče.

Na nedavno održanom Svetskom ekonomskom forumu u Davosu američki investitor Džordž Soros Slobodan Janković bio je jedini koji je upozorio na to da svetskoj ekonomiji, a posebno Evropi, prete akutna opasnost od rata valuta – koji će Evropa izgubiti. Ovaj kontroverzni finansijski moćnik ostao bi usamljen da pre njega još crnja predviđanja nije izrekao doskorašnji šef zone evra, Luksemburžanin Žan-Klod Junker.

U govoru na novogodišnjem prijemu za luksemburške novinare, Junker se tog 7. januara oprostio od pomenute ključne funkcije u odbrani zajedničke evropske valute, a taj rastanak obeležile su dve stvari – mračne prognoze i neverovatna činjenica da su evropski mediji ovo izuzetno važno izlaganje potpuno prećutali. Niko nije objavio ni slovo iz te besede i Junker se tiho povukao 21. januara. Zašto su ga tako ispratili?

Najverovatnije zbog slojevitog poređenja ove 2013. sa 1913. godinom koje se zasigurno nije dopalo nikome od evropskih lidera koji u Briselu i na domaćem terenu pričaju drugačije priče – o tome da je kriza na izmaku ili čak da je prošla. To godi uhu publike (birača) jer teški ekonomski problemi, pretnje da će banke propasti, evro najuren, a bespomoćni žitelji Starog kontinenta preko noći postati osiromašena svetina nameću pitanje kuda su ih vodili i gde su ih doveli njihovi političari i ekonomisti.

Šta je zapravo rekao Junker? Ovaj omiljeni Evropljanin, odlikovan čitavom galerijom ordenja, dobitnik prestižne Karlove nagrade za svoje evropske zasluge, pokušao je da se na rastanku pozove na istorijsko poređenje prilika koje su vladale 1913. i onih u ovoj 2013. godine – upozoravajući pri tom na opasnost da krv ponovo poteče.

Pre tačno jednog veka, globalizacija je daleko odmakla, a prekinuo je Prvi svetski rat koji je izbio naredne godine. Potom je, kao i posle Drugog svetskog rata, zavladao hladni rat. Te 1913. godine ljudi su mislili kako je „mir zauvek osiguran“, kazao je Junker. U literaturi tog doba vladalo je neograničeno poverenje u mir i niko nije nagovestio da će naredne godine buknuti veliki rat. Luksemburžanin tvrdi da postoje brojne paralele između godina koje se završavaju brojkom 13, a deli ih celo jedno stoleće.

Autor komentara na jednom ozbiljnom tematskom nemačkom sajtu, koji se studiozno bavi uzrocima i posledicama važnih događaja, pita se da li Žan-Klod Junker zna nešto što mi ne znamo kad ovako govori o stanju „uoči rata“. To što zloslutno najavljuje najcrnji scenario možda ima veze sa dužničkom i ekonomskom krizom i s tim da su problemi te vrste do sada rešavani – ratom. Kome verovati ako ne vrhovnom šefu zone evra kad se radi o monetarnim i dužničkim problemima?

Podseća se i na izjavu bivšeg guvernera američke nacionalne banke Pola Vokera o uzročno-posledičnoj vezi između visoke zaduženosti i ratova.

Ali, pošto ovakve stvari ne vole da čuju ni političari ni narod, usledila je „uspavanka“ na Svetkom ekonomskom forumu u Davosu na kojem je većina govornika izbegavala suočavanje s neprijatnom stvarnošću.

Skrajnute su muke stanovnika zemalja evropskog juga, ali i naraslo nepoverenje građana unutar Evropske unije u centralističku upravu u Briselu. Umesto otvaranja očiju isprepadanom stanovništvu, političari su zajedno sa menadžerima i vodećim medijskim kućama uveravali mase da je – najgore u krizi evra prošlo.

Da nije tako svedoče podaci o paničnoj kupovini zlata i srebra, pa je Amerikancima čak ponestalo srebra na tržištu. To poništava priču o prohujaloj krizi.

Pomalo zabrinjavajući ishod za sve europske štediše, ako se razmisli o presedanu koji je napravljen na Cipru. Ovo je prvi put u Eurozoni da su štediše (depoziti) uključeni u trošak saniranja banki. Kao uvjet za pomoć od EK, ciparske banke (zakonski nametnuto od države) će od depozita na računima sa iznosima manjim od 100.000 EUR uzeti 6.75%, a 9.9% sa računa sa iznosima većim od 100.000 EUR. Ovo se dogodilo, iako su iznosi ispod 100.000 EUR do sada imali državnu garanciju.

Opasan presedan za drugdje u Europi, iako svi navode da je Cipar kao izuzetak.

Može se reći da je ovo i bačena rukavica u lice Rusima, sa obzirom da upravo ruski milijarderi čine ogroman dio ciparskih depozita. Vjerojatno će pogoditi i neke srpske tajkune ili kriminalce.

Cyprus Developments A message from KPMG Cyprus

Dear Associates,

As you may be aware, the government of Cyprus and the Eurogroup finally reached an agreement in the early hours of Monday 25 March, for the bailout of the country’s banking sector. The agreement opens the way for Cyprus to sign a Memorandum of Understanding with the Troika (committee led by the European Commission, European Central Bank (‘ECB’) and International Monetary Fund) so as to make the necessary structural and other reforms required to reduce the public debt and improve efficiency within the system.

Although the agreement was widely condemned by experts internationally as being very onerous, particularly as the root cause of the problem was the haircut agreed by the Eurogroup on Greek government bonds in early 2012 (to which the two largest Cyprus banks were heavily exposed), the Cyprus government is confident that the bailout will allow the Cyprus economy to return to growth in the medium and long term.

The main terms of the agreement concern the two largest banks of the island as follows:

• All deposit holders of both Bank of Cyprus, the island’s largest bank, and Laiki Bank, the second largest bank, with balances of up to €100.000 will be fully safeguarded in accordance with the Deposit Guarantee Scheme (Directive 94/14/EC as amended by 2009/14/EC)

• Laiki Bank is to be ‘resolved’ by being separated into a ‘good’ and ‘bad’ bank. All non-performing loans as well as deposits that are not guaranteed (i.e. those above €100.000) will be transferred to this ‘bad’ bank which will carry out its course until it is eventually wound-up. Consequently, depositors with balances over €100.000 will not receive the full value of their deposits, although at this time the extent of the ‘haircut’ they will undertake is not known. The ‘good’ bank will receive all performing loans and deposits up to €100.000 and its operations will be transferred to the Bank of Cyprus where it will continue to operate as normal;

• Bank of Cyprus will be restructured, with large deposit holders (those with balances over €100.000) participating in the recapitalization of the bank by receiving shares in the bank in return for a percentage of their deposits to such an extent (expected to be in the region of 30% - 40%) that will result in a core tier 1 ratio for Bank of Cyprus of 9%;

• The Cyprus government will receive €10 billion which will be used to restructure the Government debt and proceed with implementing a program of structural changes including a privatization program and efficiency drive.

The ECB’s subsequent commitment to allow the Bank of Cyprus to continue to use the Emergency Liquidity Assistance mechanism whilst it implements its restructuring program should provide the bank the time it needs to implement the restructuring measures. This will bring much needed stability back to the market and will eliminate the uncertainty that has existed for some time.

KPMG is committed to working closely with all our clients that may have been affected by the above developments so as to overcome any problems that may have arisen. Special arrangements have been made to ensure that we are up-to-date on all developments and our clients’ needs are continuously presented to Government officials and decision makers. We encourage any clients that have been affected or that simply wish to discuss any matters in light of the above developments to contact one of our Partners or staff who are available to support in any way they can.

The aim of the Eurogroup is for Cyprus to reduce the size of its banking sector, and it is clear that the above measures will achieve this end. Nevertheless, the Cyprus government wishes to send a clear signal that the financial services sector and international business remain the top priority given the importance of this sector to the economy. Only very few measures expected to be applied with the signing of the Memorandum of Understanding will affect the international business sector, the most important of which being the expected increase of corporation tax from 10% to 12,5% and the introduction of a special 10% solidarity fee on passive interest earned from banks in Cyprus (that will be in place for a limited period).

The 2,5% increase in the corporate tax rate is still very competitive compared to other jurisdictions and is not expected to negatively affect international business in Cyprus in any significant way. Cyprus will still have one of the most friendly tax systems in Europe with no taxation imposed on the sale of shares, full participation exemption on dividend income, no withholding tax on dividends, interest and royalties, no thin cap rules, no exit charges, effective tax on royalty income of 2,5%, interest income being taxed only on a thin margin and so many other benefits including the very beneficial shipping regime.

The 10% solidarity fee, if finally introduced, will effectively reduce the current rate of return on deposits but the interest rate on deposits even after this tax is imposed, will remain one of the highest and most attractive among banks in Europe.
The government has committed to ensuring Cyprus remains the most attractive jurisdiction in Europe for international business and the efficiency drive that will be implemented by the new government is expected to further enhance this competitive edge.

Ovo što se događa u EU je uvertira za ulazak u pravi fašizam. Ako već nismo tamo.
Prvo im odneseš novac koji teško zaradiš na čuvanje u banke. Sad tamo stoje naoružani vojnici sa automatima i ne daju ti dignuti tvoj novac.