Makar sam već stavio video i slike od Lynxa, ali mi se dopada Jurin način prezentacije pa stavljam još jedan

Imaš na netu sve

https://hdzi.hr/wpnew/wp-content/upload ... n-2020.pdf

https://www.hzinfra.hr/wp-content/uploa ... a-A.1..pdf

https://www.fiuman.hr/predstavljen-proj ... o-matulja/

Ovaj električni Lynx ima i starijeg brata dizelaša



A osim ta dva vozila Rasco proizvodi i višenamjenski Muvo s mogučnošču nošenja 19 različitih priključaka/nadogradnji. Njega su jedno vrijeme proizvodili u Njemačkoj u joint venture firmi s njemačkim Holderom . Sada je opet vračena proizvodnja u Hrvatsku jer je firmu koja ga je proizvodila zajedno s Rascom kupio Kärcher koji nije zainteresiran za daljnju proizvodnju.

Još jedan visoko sofisticirani proizvod s oznakom "Made in Croatia"

Deutz Fahr C9306 , proizveden u Županji u firmi "Deutz Fahr Žetelice" bivši Đuro Đaković Žetelice

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.
Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih.

Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.
Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.
Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

https://regionalni.com/toplinom-iz-dubi ... taklenike/

Ova zadnja bušotina ( Lunjkovec) je nekih 300 metara od moje kuće a bušena je ako se ne varam 1975 godine i od tada su stalno veliki planovi s njom ali do sada nikad ništa od nje. Što se tiče Bukotermala to je bila Čačićeva ideja a kako je on izgubio izbore za Župana tko zna koji su sada planovi s njom. Dovođeni su raznorazni ulagači ali dosad ništa od toga tako da dok ne vidim bagere ne vjerujem ništa. BTW Zbog te diobe između županija jer jedna bušotina Lunjkovec (VŽ županija) a druga Kutnjak (KC-KŽ županija) koje su dio istog geotermalnog polja a međusobno su udaljene cca 4 km uvijek nastale komplikacije jer svaka županija bi zbog rente htjela iskorištavanje na svojem području.

Ovo je članak o "ulaganju" turaka od prije dvije godine ali zbog gluposti oko diobe su odustali. Njima je bio plan da proizvodnja bude u Kutnjaku ( općina Legrad KC-KŽ županija) a utisna bušotina bude u Lunjkovcu ( općina Mali Bukovec , VŽ županija) nakon čega se sve raspalo.

https://www.ekovjesnik.hr/clanak/2104/m ... -hrvatskoj

Gradit će se most za Pašman – Bit će dug poput Pelješkog, ali pet puta jeftiniji

https://morski.hr/2021/10/29/gradit-ce- ... jeftiniji/

Na temelju razmatranja svih kriterija odabrana je opcija izgradnje grednog mosta duljine 2203,5 m. Most s procijenjenim iznosom investicije od 452 milijuna kuna ima predviđena dva dijela: Most kopno – otok Ričul te Most otok Ričul – Pašman, a planirano trajanje gradnje bilo bi 3 godine.
Financijskom analizom studije utvrđena je potreba za sufinanciranjem projekta dok njezina ekonomska analiza ukazuje na pozitivan utjecaj projekta na otok Pašman.

Infobip primio investiciju od 500 milijuna dolara i preuzeo još jednu američku kompaniju sa sjedištem u Chicagu



Bilježe novo financiranje od 500 milijuna američkih dolara.

Vodnjanski Infobip, globalna cloud komunikacijska platforma i vodeća IT kompanija u regiji, sklopio je kupoprodajni ugovor o preuzimanju američke kompanije Peerless Network, globalnog pružatelja VoIP (Voice over IP) usluga sa sjedištem u Chicagu. Zaključenje transakcije očekuje se sljedeće godine nakon zaprimanja uobičajenih regulatornih odobrenja. Vrijednost akvizicije povjerljiva je informacija, a plaćanje je izvršeno kombinacijom novca i dionica Infobipa. Uprava Peerless Networka ujedno će uložiti dijelove svojih vlasničkih udjela u Peerless Networku u Infobip.

Ovim preuzimanjem Infobip osigurava značajnu prisutnost u segmentu glasovne komunikacije preko interneta na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, dok ujedno klijenti Peerless Networka na raspolaganju imaju mogućnost korištenja široke lepeze Infobipovih CPaaS proizvoda.

Osnovan 2008., Peerless Network s vlastitom voice mrežom nacionalne rasprostranjenosti pouzdani je izbor niza Fortune 500 kompanija. Već više od deset godina tvrtka pruža najagilnija, najisplativija te implementacijski najjednostavnija glasovna rješenja te vrhunsku korisničku uslugu kako bi se zadovoljile work-from-anywhere potrebe poslovnih subjekata. Peerless pokriva 93% populacije u SAD-u, ima više od 4500 interkonekcija u 49 američkih država, s prometom od devet milijardi mjesečnih minuta u preko 200 tržišta.

Novo Infobipovo preuzimanje nastavlja se na trenutne investicije i raniju akviziciju američke tvrtke OpenMarket s kraja prošle godine u iznosu od približno 300 milijuna američkih dolara. Infobip je u prvom kvartalu ove godine zabilježio rast prihoda od 55 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je posljedica kontinuiranog organskog rasta i kontribucije preuzimanja OpenMarketa. Vodnjanska IT kompanija preuzela je ove godine još i hrvatsku Shift franšizu, kao i vodećeg svjetskog pružatelja SMS firewall usluge, irski Anam Technologies.

Prošlog je mjeseca Infobip osigurao kreditno financiranje u iznosu od 500 milijuna američkih dolara. Financijski savjetnik u transakciji bio je Morgan Stanley, a glavni investitori su, između ostalih, kreditni fondovi pod upravljanjem Ares Management Corporationa i fondovi pod upravljanjem BlackRocka. Novo financiranje svrstava Infobip u ekskluzivnu skupinu renomiranih tehnoloških tvrtki visokog rasta i velike vrijednosti, a koje su koristile sličan oblik financiranja. To je Infobipova druga runda vanjskog financiranja, nakon značajnog strateškog ulaganja društva za kapitalna ulaganja One Equity Partners (OEP) u visini od ukupno 300 milijuna eura iz druge polovice prošle godine.

„Preuzimanjem Peerless Networka ubrzavamo našu međunarodnu strategiju za nekoliko godina. Ovo je vrlo pozitivna stvar za Infobip gledajući s financijske, strateške i operativne strane. Omogućuje nam još jači rast poslovanja u Sjedinjenim Američkim Državama, što je u skladu i sa strategijom Peerless Networka. Peerless će značajno osnažiti voice ponudu Infobipovog CPaaS portfelja, a naši trenutni i budući korisnici imat će pristup sveobuhvatnom i najpotpunijem paketu SaaS-enabled CPaaS softverskog rješenja dostupnog na tržištu“, poručio je Silvio Kutić, glavni izvršni direktor i suvlasnik Infobipa. „Zajedno ćemo ponuditi tvrtkama i ljudima diljem svijeta naše usluge kroz uistinu globalnu mrežu potpomognutu lokalnim timovima. Naravno, cilj je pružanje najboljeg korisničkog iskustva na tržištu. Pred nama je uzbudljivo razdoblje i velike se stvari pred Infobipom tek počinju događati“.

Objedinjena komplementarna rješenja obiju tvrtki moći će obraditi više od 30 milijardi mjesečnih korisničkih interakcija kroz cijeli spektar komunikacijskih kanala, u više od 190 zemalja diljem svijeta.

„Jako smo uzbuđeni zbog svih mogućnosti koje donosi kombinacija Infobipa i Peerlessa. Omogućuje nam skalabilno širenje naših usluga, mogućnosti i ponude prema korisnicima. Kombinirajući našu vodeću na tržištu voice ponudu i Infobipove globalne mogućnosti razmjene poruka stvaramo snažne temelje za zauzimanje pozicije lidera u brzorastućem tržištu cloud komunikacija. Ovo preuzimanje će, između ostaloga, omogućiti Peerless Networku da pruži sveobuhvatnu podršku svojim korisnicima koji imaju poslovne potrebe izvan granica SAD-a“, izjavio je Jahn Barnicle, glavni izvršni direktor Peerless Networka.

Osnovane samo u nekoliko godina razmaka tijekom sredine 2000-ih, obje su kompanije ostvarile strelovit rast i inovativne su u svojim odnosima prema tržištu koji se temelje na kulturi u kojoj zaposlenici i kompanija dijele slične vrijednosti, a u kojoj je bitna odrednica uključenost zaposlenika na svim razinama.

U procesu preuzimanja poreznu i financijsku podršku Infobipu pružio je Ernst & Young (EY). Pravni savjetnik vodnjanskoj IT kompaniji bio je Latham & Watkins LLP, a financijski Regions Securities. Financijski savjetnik Peerless Networku bio je Moelis & Company LLC, a pravni DLA Piper.

https://www.poslovni.hr/domace/infobip- ... gu-4311346

Jednoj industriji u Hrvatkoj toliko fali radnika da posao nude već i srednjoškolcima



Potreba za radnicima je tolika da ne mogu dočekati da ljudi završe fakultet.

Hrvatskoj sve više nedostaje radnika u svim sektorima, no posebno je to vidljivo u onom najpropulzivijem. Tvrtke ne mogu pronaći dovoljno informatičara pa neke nude posao i studentima, a ima ponuda čak i srednjoškolcima. Obećavaju im dodatnu edukaciju i priliku za napredovanje.

Ako neki dio gospodarstva odolijeva pandemijskim pritiscima, onda je to sektor informatičkih tehnologija. Dapače, najbolji među njima u krizi prepoznaju šansu te – i dalje zapošljavaju. Ako imaju koga. Ericsson Nikola Tesla lani je zaposlio 200-tinjak, ove godine do 1. rujna već 347 uglavnom mladih stručnjaka. No, plan je bio još mnogo ambiciozniji.

“Željeli smo 600, nismo uspjeli, plan je 500 novih stručnjaka do kraja godine”, rekla je Gordana Kovačević, predsjednica naše najveće ICT Tvrtke, Ericsson Nikola Tesla u nedjelju u TNT-u.

Potreba za radnicima je tolika da ne mogu dočekati da ljudi završe fakultet, piše N1.

“To je nama izuzetno spor proces, zato nudimo i studentima da se pridruže našim timovima, educiramo ih dodatno, uspostavljamo izvrsne odnose s fakultetima, jer ta brzina promjena koja se događa je nevjerojatna”, kaže Kovačević.

“Mladim ljudima jako je zanimljivo da pokrenu svoju kompaniju”

I potražnja je nevjerojatna. Tesla trenutno traži 500-tinjak godišnje, a ukupni potencijal hrvatskog tržišta je svega oko 1500 STEM-ovaca svih boja. Temu je komentirao i Željko Krizmanić, koordinator Bird Incubatora:

“Kompanije sad već neko vrijeme regrutiraju, ne samo one koji izlaze s fakulteta, već i one koji su još uvijek na fakultetu, treća ili četvrta godina i već ih na neki način pokušavaju zarobiti kod sebe”.

U lovu su ne samo oni najveći, već i brojni startupovi. A tu su i oni koji odmah po izlasku s fakulteta sanjaju stvoriti svoje vlastito poduzetničko čudo.

“Isto tako, vrlo je zanimljivo mladim ljudima da sami pokrenu svoju kompaniju, zato što je bilo jako puno uspješnih primjera u zadnje vrijeme, poput Nanobita, Infinuma, Rimca, kompanije koje nisu postojale prije 12 godina, a sad su evaluirane na preko milijardu dolara, tako da jako puno raste ta startup kultura. Čak i oni već danas traže, ja znam nekoliko startupova u Bird incubatoru, koji traže stručnjake, i teško ih pronalaze”, kaže Krizmanić.
“Treba prilagoditi školske programe”

Kovačević, pak, kaže kako država treba školske programe prilagoditi novim tehnologijama i industrijama budućnosti, inače će najsposobniji biti stalna meta stranih lovaca na glave.

“Zapravo cijela Europa ima manjak stručnjaka s ICT vještinama, ako se ne dogodi nešto potpuno drugačije, u smislu izobrazbe, stvaranja novih znanja i prekvalifikacija, jedni drugima će nasilno uzimati stručnjake, na način da stvaraju uvjete rada, što mislim da nije dobro”, veli.

Imperativ je promoviranje STEM-a još od osnovne škole te stipendiranje domaćih talenata još od srednjih škola, poručuje Kovačević. Možda jedini način da perspektivne hrvatske tvrtke za sebe vežu one najbolje.

O mladima je govorio i stručnjak za IT sigurnost, Alen Delić:

“Ono što jest problem mladima je što oni nisu lojalni, a kad nisu lojalni, dolazi do brzog preokreta, a onda naravno da i izvan hrvatske traže različite modele koji njima odgovaraju. Bojim se da je vrijeme formalnih obaveza prošlo, mislim da to više ne funkcionira, danas postoje različiti modeli, od toga koju kavu mladi piju na poslu, do nekih drugih stvari da bi ih se zadržalo. Dakle, ICT-jevci nisu nogometaši? Definitivno nisu nogometaši”.

Kovačević je u TNT-u u Ericsson NT pozvala sve stručnjake, ali i one koji su tek u srednjoj školi:

“Da, evo, ovo je poziv svim stručnjacima koji žele raditi u ictu u internacionalnoj kompaniji na uzuzetno atraktivni projektima da nam se pridruže, ali isto tako smo spremni i srednjoškolce primiti u kompaniju i kroz naše akademije uložiti dodatna financijska sredstva, dodatno investirati u ubrzani razvoj novih digitalnih vještina”.

https://www.poslovni.hr/hrvatska/jednoj ... ma-4311282

Rimac Grupa imat će preko 1.300 zaposlenika na različitim lokacijama



Bugatti Rimac kombinira jedinstvenost dvaju automobilskih i tehnoloških pionira.

Rimac Automobili od utorka službeno udružuju snage s Bugatti Automobilima pod nedavno najavljenom tvrtkom Bugatti Rimac, koja postaje dio Rimac Grupe, priopćili su u utorak iz tvrtke Rimac Automobili.

Osnivanje nove tvrtke koja ujedinjuje dvije marke podupire proizvođač sportskih automobila Porsche i jedan od najvećih proizvođača automobila na svijetu te dosadašnji vlasnik Bugattija – Volkswagen.

Rimac Grupa bit će najveći dioničar Bugatti Rimca s 55 posto udjela. Mate Rimac će zadržati svoj udio u Rimac Grupi na 35 posto, Porsche je na 22 posto, Hyundai Motor Group na 11 posto i ostali ulagači na 32 posto. Razvoj i proizvodnja baterijskih sustava, pogonskih sklopova i ostalih komponenti za električna vozila visokih performansi bit će odvojen u novu cjelinu – Rimac Technology, koja će biti u stopostotnom vlasništvu Rimac Grupe.

“Bugatti Rimac kombinira jedinstvenost dvaju automobilskih i tehnoloških pionira. Poduzetnički pristup i tehnička stručnost Rimac Automobila te inovacije u sferi električnih vozila visokih performansi, zajedno sa Bugattijevim 112-godišnjim nasljeđem u dizajnu i inženjeringu te proizvodnji nekih od najpoznatijih svjetskih hiperautomobila, sada su spojeni u vodećoj tvrtki za hiperautomobile. Porsche će imati ulogu strateškog partnera te imenuje dva člana nadzornog odbora: Olivera Blumea, Predsjednika Porsche AG-a i Lutza Meschkea, zamjenika Predsjednika i financijskog direktora Porsche AG-a”, navodi se u priopćenju.

Kao izvršni direktor Rimac Grupe, Mate Rimac vodit će i Bugatti Rimac i novu diviziju, Rimac Technology.

Globalno sjedište Bugatti Rimac kompanije nalazi se u dosadašnjem sjedištu Rimac Automobila, ali će s vremenom prijeći u nedavno najavljeni Rimac Campus u Svetoj Nedelji, vrijedan više od 200 milijuna eura, koji će također biti dom Rimac Technologya.

Budući da je gradnja započela, zajedničko istraživanje i razvoj budućih hiperautomobila Rimac Automobili i Bugatti u konačnici će se odvijati u Rimac Campusu – koji bi trebao biti otvoren 2023. godine.

Bugatti Rimac u sklopu nove kompanije počinje poslovati s 435 zaposlenika, od kojih će 300 imati sjedište u Svetoj Nedelji, a 135 u Molsheimu u Francuskoj. Osim toga, 180 ljudi na lokaciji Bugatti Engineeringa u Wolfsburgu podržat će novu tvrtku, od kojih će dio biti integriran u Bugatti Rimac ured u Njemačkoj. Rimac Technology će imati preko 900 zaposlenika. Rimac Grupa time će se sastojati od preko 1.300 zaposlenika na različitim lokacijama.

Rimac Automobili i Bugatti nastavit će raditi kao zasebni brendovi i proizvođači, zadržavajući svoje proizvodne pogone u Zagrebu i Molsheimu, kao i distribucijske kanale.

Rimac Technology će nastaviti s inovacijama, razvijajući sustave i tehnologije vozila za mnoge globalne proizvođače automobila, s primjenom tehnologije i u budućim modelima Bugatti i Rimac.

Komentirajući prvi dan poslovanja Bugatti Rimac kompanije, Mate Rimac, je istaknuo kako mu je čast što će voditi novu kompaniju koja ujedinjuje snage dva brenda i započeti ono što će bez sumnje biti uspješno, revolucionarno i uzbudljivo novo poglavlje za sve uključene.

“Teško je naći bolju kombinaciju od Rimca i Bugattija. Ono što svaka strana donosi na stol u smislu tehničke stručnosti, znanja i povijesti razvoja automobila čini savršen recept. Agilnost i inovativnost Rimac Automobila savršena su nadopuna Bugattijevoj povijesti u dizajnu i proizvodnji hiperautomobila koje postavljaju nove standarde. Već smo krenuli razvijati nove modele koje jedva čekamo predstaviti javnosti, u pravo vrijeme”, istaknuo je Rimac.

Zamjenik predsjednika Izvršnog odbora i član uprave za financije i IT u Porsche AG Lutz Meschke ističe kako je pronađena prava mješavina iskustva i znanja, inovativne snage i timskog duha za menadžment nove kompanije, dok predsjednik Uprave Porschea Oliver Blume to spajanje vidi kao savršeno rješenje za sve uključene.

“Zajedno stvaramo automobilsku tvrtku visokih performansi. Uspjeli smo pozicionirati tradicionalni brend Bugatti s njegovom karizmom za budućnost na način koji stvara vrijednost. Bugatti utjelovljuje fascinaciju i strast, a Rimac ima veliku inovativnu snagu i tehnološko znanje”, naveo je Blume.

Spajanje Rimac Automobila s poznatim automobilskim brandom Bugatti Automobiles objavljeno je 5. srpnja ove godine.

“S Neverom smo dokazali da možemo razvijati i proizvoditi izvanredne hiperautomobile, koji nisu samo brzi, već također uzbudljivi i kvalitetni. Bugatti, s više od stoljeća iskustva u inženjerskoj izvrsnosti, također posjeduje jedno od najistaknutijih naslijeđa među automobilskim tvrtkama u povijesti”, kazao je tada Mate Rimac.

https://www.poslovni.hr/kompanije/rimac ... ma-4311315

Ističe da ne smatra da smo izašli iz krize, već da smo na pomolu ozbiljnije krize kao 2007. godine. No, dobra je stvar što su tvrtke otpornije na krizu.

"Hrvatsko gospodarstvo i tvrtke, one dobre, još su otpornije na krizu. Hrvatska danas kao rijetko koja zemlja ima dva jednoroga, dva startupa koji vrijede više od milijarde dolara, Infobip i Rimac. U tom smislu hrvatsko gospodarstvo uz tradicionalne industrije poput Končara, Tesle, AD Plastike stoji bolje danas nego prije 15 godina. Postoji čitav niz poduzetnika koji nemaju akumulaciju prethodnih godina, koji su izloženi. Možemo očekivati veći mortalitet firmi u ovoj krizi, ali i veći broj startupova", rekao je.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/ted ... i_ostalo_d

Hrvatska na mapi jednoroga svijeta: Danska, Finska i Italija imaju 0, a mi odnedavno čak 2!

Od preko 500 "jednoroga" rasprostranjenih po svijetu, Hrvatska se na svjetskoj listi odlično drži! Dva jednoroga (ako niste pratili, Rimac je jednorog!) nisu malo za tako malu zemlju - pogotovo kad se stave u kontekst okruženja, ekonomskih pokazatelja i infrastrukture.

Nedavno sam objavio rezultate svog malog istraživanja u vezi prisustva jednoroga u svijetu poslovanja, tehnologije i startupa. Te mitske figure privatne su firme čija je valuacija dosegla, odnosno prebacila, milijardu dolara. Kroz tu veću analizu na engleskom, gdje analiziram statuse po državama, regijama i industrijama, otkrio sam tako dosta zanimljivih podataka o svjetskim jednorozima… Primjerice, ogroman nesrazmjer između Amerike i Kine, s jedne strane, i ostatka svijeta s druge strane, kao i odnose između broja investitora i samih jednoroga.

Otkrio sam i da neke regije, a i neke pojedine države (planski ili ne), odskaču od ostalih. Tako je na primjer Švedska dominantna u bogatoj Skandinaviji dok Indonezija prednjači u brzorastućoj jugoistočnoj Aziji. Kumulativni pobjednik u svim analizama bi vjerojatno bio sveprisutni Izrael koji ima 8 jednoroga i čak 13 investitora u iste.

Upravo su me te neke specifičnosti na razini pojedinih država ponukale da provjerim i kakva je situacija s Hrvatskom. Kad se približimo našoj regiji, istočnoj i jugoistočnoj Europi, svjesni naših prednosti, poput jeftinijeg talenta, ali i infrastrukturnih problema, poput manjka investicija, vidimo da neke zemlje ipak malo odskaču u ovoj nekonvencionalnoj ekonomskoj kategoriji – brojevima jednoroga.

Posebno je zato bitno obratiti pažnju na Hrvatsku koja u toj kategoriji stoji jako dobro, ne samo na regionalnom i europskom nivou, nego po nekim parametrima i na globalnom.

Riješimo prvo koliko zapravo dominiraju SAD i Kina…

Pravi mali hladni rat se vodi između Amerike i Kine. Od ukupnih 532 jednoroga na svijetu velika većina, odnosno 72% su iz dvije najveće ekonomije na svijetu, s time da Amerikanci imaju ipak duplo više takvih kompanija nego njihovi azijski konkurenti. Taj hladni rat ipak ne bi trebali shvaćati kroz klasičnu hladnoratovsku paradigmu ili naoružanje – ipak tu ima puno investitora jedne zemlje u kompanije iz druge te puno kompanija djeluje na različitim tržištima.



Deset veličanstvenih

Deset najvećih jednoroga na svijetu imaju svi procijenjenu vrijednosti na preko 10 milijardi dolara s time da je najvrjednija među njima ByteDance, kineska firma koja stoji iza popularne aplikacije TikTok te vrijedi 140 milijardi dolara.

Koliko brzo se stvari mijenjaju u svijetu startupa i jednoroga pokazuje vam činjenica da se samo u posljednjih nekoliko tjedana ova top 10 ljestvica bitno promijenila. Stripe je skočio s 35 milijardi na ogromnih 95; Klarna je jedini europski jednorog u top 10 s novom valuacijom od 31 milijardi dolara; valja napomenuti i UiPath izvorno rumunjska firma koja sada ima sjedište u New Yorku pa se vodi kao američka te su upravo prošli tjedan izašli na burzu i digli još 1.3 milijarde dolara; iz istog razloga je i američki Roblox pred par tjedana nestao s ove liste.

Između uspjeha i infrastrukture

Hrvatska, zbog Infobipa i Rimca (koji je neslužbeno već jednorog bio nakon posljednje investicije, a onda i potvrđen kroz Next Innovation EU apel) stoji jako dobro. Dva jednoroga na nekih 4 milijuna ljudi uopće nije loše. Dakle ako podijelimo broj takvih kompanija s brojem stanovnika vidimo da se Hrvatska nalazi na vrlo visokom 7. mjestu.

Prvi je Luxemburg s jednim jednorogom, a prate ga Izrael, SAD, Estonija i dva važna Azijska poslovna centra – Singapur i Hong Kong. Mnogo snažnije europske ekonomije poput Francuske, Švedske i Njemačke se nalaze podosta niže na toj ljestvici. Visoko na ovoj listi se odnedavno nalazi i Austrija čija je kompanija BitPanda nedavno postala jednorog. Ovakva metrika naravno favorizira manje nacije, ali i to je još jedan indikator.



Uzmimo dodatno u obzir i jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja – bruto domaći proizvod (BDP) mjeren metodom pariteta kupovne moći (PPP). Hrvatska se, s dva jednoroga, po tom mjerilu nalazi odmah iza Izraela i Estonije. Sigurno nije prvi puta da je Hrvatska treća u svijetu, ali zasigurno jest kad je u pitanju neki ekonomski pokazatelj, makar i neortodoksni poput broja jednoroga po BDP-u.

Tako je hrvatsko treće mjesto za tri mjesta bolje od SAD-a i devet mjesta bolje od Kine, dvije ekonomske velesile za koje smo gore vidjeli da imaju preko dvije trećine svih jednoroga u svijetu. Još jednom valja napomenuti da ovakva klasifikacija favorizira zemlje koje imaju jednoroge, ali su manjeg ukupnog BDP-a, no neovisno o tome, i dalje je indikativno.



Da ne zamaram previše s grafovima i kombinacijama, zadnje ostaje spojiti BDP i broj stanovnika, odnosno broj jednoroga po BDP-u po stanovniku.

Tu vidimo da dominantno prednjače dvije najjače ekonomije, ali i jedna nadolazeća – Indija. Kina dominira sa skoro 750 jednoroga za svakih 100 tisuća dolara BDP-a po stanovniku. Sjedinjene Države i Indija imaju otprilike upola manje, a ostatak svijeta sveukupno ima manje od same Indije.

Međutim ako se fokusiramo na taj ostatak svijeta vidimo da Hrvatska opet stoji jako dobro pozicionirana na 15. mjestu između Japana i Hong Konga (koji je zapravo dio Kine, ali smo ga izdvojili kao financijski i poslovni centar).

Na ljestvici se ispod Hrvatske nalaze i puno ekonomski jače i infrastrukturno potkovanije zemlje poput Švedske, Australije, Nizozemske, Singapura, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Belgije.



Prvi, drugi… treći jednorog?

Iz gore navedenih podataka vidimo da Hrvatska, po broju jednoroga kao nekom pokazatelju, stoji iznimno dobro dok puno zemalja nema nijednog. Zemlje poput Poljske, Češke, Slovačke, ali i Danske, Norveške (Kahoot?) i Finske pa čak Italije i Rusije nemaju jednoroge!

U našem susjedstvu, odnosno bivšoj državi, također nema jednoroga, a moramo napomenuti da u Hrvatskoj još ima jako puno uspješnih firmi u tehnološkom sektoru – od Nanobita koji se prodao za 148 milijuna dolara pa sve do firmi kao što su Photomath, Microblink, Orqa, Agrivi, Robotiq.ai, Oradian, STEMI, Own.Solutions i Gideon Brothers, koji svi uglavnom uspješno plove startup vodama. Tu su naravno i jako uspješne agencije poput Infinuma, Degordiana, Q-a i Fivea.

Stoga treba shvatiti da širenje ekosustava u jednoj zemlji doprinosi drugima i oko nje jer to nije ona klasična konkurentska paradigma nego je stvar suradnje i zajedničkog rasta, isprepletenih tržišta i talenta. Svi jednorozi tako više nisu isključivo nečiji nego više ničiji, zapravo globalni.

Kad izgradnja jednoroga postane navika…

Vračajući se u realnost mimo tih mitskih jednoroga, ipak moramo shvatiti da stvoriti napredan ekosustav inovacije, digitalizacije i tehnologije je nešto čemu stremi vjerojatno svaka država u svijetu, a za to treba puno više od jednog, ili čak dva, jednoroga. Bilo bi dosta, čak i previše hrabro reći da je Hrvatska naprednija u tim područjima od jedne Danske ili Finske, ali imati jednoroga viška sigurno nije na odmet. Takve uspješne firme privlače ljude iz cijelog svijeta, a ako sve bude u redu – iz njih će se stvoriti deseci novih, manje i više uspješnih firmi u budućnosti, a za to treba biti spreman.

U ovoj ključnoj fazi nam u ovakvoj sredini s tinjajućim ekosustavom trebaju škole, fakulteti i bootcampovi koji izbacuju inženjere, dizajnere, podatkovne znanstvenike i product ownere. Takvim, a i ostalim sredinama, treba mnogo više venture kapitala i fokusiranih investitora s ekspertizom u različitim industrijama i različitim fazama razvoja, od runde poslovnih anđela pa sve do izlaska na burzu.

Trebaju nam i partneri u javnom i korporativnom sektoru koji razumiju potencijal i spremni su biti stvarno inovativniji. A sve je to naravno – teško i zahtijeva jako puno strukturiranog rada, infrastrukture i zajedničkog napora. Teško, ali ne i nemoguće. Naime, da mi je netko pred desetak godina rekao da će Hrvatska imati dva tehnološka jednoroga rekao bih – nemoguće.

https://www.netokracija.com/unicorn-jed ... ska-177282

https://croexpress.eu/u-hrvatskoj-grade-najvecu-svjetsku-tvornicu-drvenih-podnih-obloga/

OTVARAJU 600 NOVIH RADNIH MJESTA
U Hrvatskoj grade najveću svjetsku tvornicu drvenih podnih obloga



Nova tvornica gradi se na 330.000 četvornih metara površine, smještenih uz autocestu Zagreb-Split. Ukupna površina tvornice iznosi 100.000 m2, a ulaganja u zemljište, zgrade, instalacije i strojeve procjenjuju se na 200 milijuna eura u kapitalnim izdacima, uglavnom financiranih vlastitim kapitalom.
Woodura, tehnologija za proizvodnju podova koju je razvila tvrtka Välinge Innovation, postigla je uspjeh u prodaji, a potražnja za Bjelinovim učvršćenim drvenim podovima raste. Tvornica smještena u Vikenu, u švedskoj pokrajini Skåne, koja je puštena u rad prije samo dvije godine, dostići će svoj puni kapacitet već 2023. godine.

Vlasnik tvrtke, Pervanovo Invest AB, stoga ulaže 200 milijuna eura u novu, najsuvremenije opremljenu tvornicu u Hrvatskoj, koja će ujedno biti i najveća svjetska tvornica podnih obloga.

Ulaganje u pogon u Hrvatskoj
U listopadu 2020. Pervanovo Invest AB, matična tvrtka grupacije koja uključuje Välinge Innovation i Bjelin, donijela je odluku o ulaganju u visokotehnološki, potpuno integrirani i automatizirani pogon u Hrvatskoj za masovnu proizvodnju učvršćenih drvenih podova za globalno tržište.

Nova tvornica „Ogulin 2“ gradi se pored postojeće tvornice parketa, „Ogulin 1“. Kapacitet proizvodnje tvornice postupno će se povećavati od 2023. godine, a do trenutka kada „Ogulin 2“ u potpunosti uđe u pogon 2027. godine, bit će najveća svjetska tvornica drvenih podova sproizvodnim kapacitetom većim od 20 milijuna četvornih metara podnih obloga godišnje. Ukupni godišnji obujam proizvodnje podova u Vikenu i „Ogulinu 2“ tada će iznositi 30 milijuna četvornih metara.

Nova tvornica gradi se na 330.000 četvornih metara površine, smještenih uz autocestu Zagreb-Split. Ukupna površina tvornice iznosi 100.000 m2, a ulaganja u zemljište, zgrade, instalacije i strojeve procjenjuju se na 200 milijuna eura u kapitalnim izdacima, uglavnom financiranih vlastitim kapitalom.

U visokotehnološkoj i automatiziranoj tvornici „Ogulin 2“ podovi će se izrađivati od drvnog praha, ploča vlaknatica visoke gustoće te furnira. Sirovina potrebna za proizvodnju pretežno je dobivena od drvnog otpada iz Bjelinovih tvornica smještenih u Ogulinu, Bjelovaru i Otoku. Prešanje, profiliranje, završna obrada površinskog sloja i pakiranje podova odvija se u automatiziranim proizvodnim procesima koje je također razvila tvrtka Välinge Innovation.

Kako bi odgovarala ulaganjima u proizvodne kapacitete, grupacija će strateški ulagati i u organizaciju prodaje i oglašavanja u Europi, SAD-u i Aziji te na taj način ojačati svoje robne marke na globalnoj razini.

„ Jako sam zadovoljan što smo nakon deset godina visokih troškova razvoja spremni povećati proizvodnju na bazi drvnog praha i predstaviti slijedeću generaciju drvenih podova – učvršćeno drvo, čija je proizvodnja isplativa i ekološki prihvatljiva. Rezultat potvrđuje izuzetno pozitivan odgovor tržišta, povijesno jednak lansiranju troslojnog parketa 1945. godine od švedskih tvrtki Kährs i Tarkett.

Zbog tog uspjeha odvažili smo se da ovu revolucionarnu investiciju nastavimo u Hrvatskoj, gdje imamo pristup visokokvalitetnim hrastovim šumama u kombinaciji s kvalificiranim zaposlenicima “, rekao je Darko Pervan, izvršni direktor Pervanovo Investa AB.

„Oduševljeni smo što su naši vlasnici spremni na tako snažno ulaganje u tehnologiju Woodura®. Nadamo se da će uspjeh naše sestrinske tvrtke i našeg glavnog partnera Bjelina, koji promovira i prodaje podne obloge, potaknuti druge da se prijave za licencu za ovu inovativnu tehnologiju “, rekao je Niclas Håkansson, izvršni direktor Välinge Innovation.

„Ponosni smo što naš vlasnik Pervanovo Invest AB pokreće ovo veliko ulaganje u Hrvatsku i drago nam je što smo zajedno sa švedskim kolegama pokrenuli Woodura® tehnologiju tvrtke Välinge Innovation. Tijekom posljednje dvije godine sve su naše tvornice podignute na visoku tehnološku razinu, ali ovo novo ulaganje u tehnologiju u Ogulinu zaista je izvanredno.

Investicija će Bjelinu donijeti vodeću svjetsku poziciju, a rezultirat će i izravnim povećanjem radne snage u Hrvatskoj sa 600 novih zaposlenika, povećavajući je s postojećih 800 na 1.400. Inicijativa će stvoriti i nova radna mjesta u proizvodnim jedinicama u Bjelovaru i Otoku, gdje ćemo povećati proizvodnju vrhunskog furnira i prerađivati drvni otpad za proizvodnju u Ogulinu 2”, rekao je Stjepan Vojnić, izvršni direktor za Bjelin Hrvatska.

Osnovana 1993. godine, Välinge je začetnik modela podne obloge bez ljepila. Välinge ima 250 zaposlenika, 3200 patenata i globalnu mrežu licenci kod 250 tvrtki.

Bjelin je dio švedske tvrtke u obiteljskom vlasništvu, sa sjedištem u Vikenu, na jugu Švedske, te s najmodernijim proizvodnim pogonima u hrvatskim gradovima Bjelovar, Ogulin i Otok. Grupacija ima preko 1000 zaposlenih i promet od 1,3 milijarde SEK godišnje s prodajom na cjelokupnom europskom tržištu. Osnivači Bjelina su kasnih 1970-ih za Perstop izumili prvi laminat u svijetu. Nakon osnutka Bjelina 1990-ih godina predstavljena je vodeća inovacija „klik sistem za spajanje podova“.

.
Sorry pogrešio temu nervozan zbog dešavanja oko tkz korone

https://baustela.hr/novosti/pao-dogovor-rimac-ce-svetoj-nedelji-raditi-testnu-stazu-600-tisuca-metara-kvadratnih/

Jel se zna o kakvoj se ovo investiciji prica od strane hyundai, porcshe-a, itd.?
Jel se to misli na udjele u Rimac ili njihove zasebne investicije?

novi KBC Rijeka od iduće godine u funkciji.

ima ovakvih vijesti na sve stane: nova Pulska bolnica ovih dana dobila uporabnu dozvolu, kreću sa radom u siječnju..
https://www.youtube.com/watch?v=tnDPdfGFdzM

Ma kažem ja, ovo desetljeće će biti desetljeće Hrvatske, ima nas 4 milijuna, a EU će nas zatrpati sa 25 milijardi eura. Nećemo znati di ćemo s lovom. A di je još privatni sektor koji sada rastura.

120 km/h je sramotno malo.

To i trebao biti cijeli projekt. Izgrađeno je ovo s prednje strane i neki manji objekti otraga.

Jel pročitao netko gdje že biti lokacija te Nacionalne dječje bolnice? Od Sveučilišne prema Lučkom ili prema rotoru? Jesu rekli šta planiraju sa Sveučilišnom?

Pa dudu ti je sve napisao na ovoj stranici. Na Blatu, na lokaciji Sveučilišne.

STRATEŠKI PROJEKT
Slovenci će dijelove za BMW izrađivati u Šibeniku: ‘Ukupna vrijednost investicije je viša od 601 mil. kn`
Prvi nalet pandemije koronavirusa poremetio je planove za ulaganja, no to je bilo samo privremeno



Pod predsjedanjem premijera Andreja Plenkovića Vlada je na svojoj današnjoj sjednici planiranu izgradnju nove ljevaonice aluminijskih blokova tvrtke "Impol-TLM" u Šibeniku proglasila strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.

Time je prihvaćen prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata sa sjednice potkraj kolovoza prošle godine, a na temelju prethodne prijave investitora "Impol-TLM-a", kompanije u vlasništvu slovenskog "Impola", šestog po veličini izvoznika iz Dežele.

Toj očekivanoj odluci za projekt koji će koštati gotovo 183 milijuna kuna, lani u studenome prethodio je Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta između investitora i Tomislava Ćorića, ministra gospodarstva, uz prethodnu suglasnost Državnog odvjetništva, te Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Inače, izgradnja nove ljevaonice prva je od četiriju faza predviđenih "Impolovih" ulaganja u unaprjeđenje prerade aluminija u Šibeniku. Ukupna vrijednost investicije u narednim godinama procijenjena je na nešto više od 601 milijun kuna, piše Šibenski.hr.

Kako se navodi u obrazloženju Vladine odluke, koristi od ulaganja u novu ljevaonicu su smanjenje ovisnosti o vanjskim izvorima nabave blokova koji se zbog nedostatnih mogućnosti postojeće ljevaonice kupuju na tržištu, povećana dodana vrijednost, povećavanje kvalitete proizvoda, smanjenje potrošnje vode te dodatno zapošljavanje.

Po kriterijima bolje energetske iskorištenosti nije zanemarivo ni smanjeno onečišćenje okolišta pročišćavanjem otpadne tehnološke vode i dimnih plinova, a prema najsuvremenijim standardima provest će se i sigurnost zaposlenika.

Za realizaciju prve faze u narednih šest-sedam mjeseci investitor u suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja i Katastarskim uredom u Šibeniku treba ishoditi posebne uvjete za izdavanje lokacijske, potom i građevinske dozvole, a prije izdavanja okolišne dozvole slijede parcelacija zemljišta i izdavanje uporabne dozvole za novu ljevaonicu.

Ono što je premijer Plenković istaknuo na sjednici Vlade - da je izgradnja nove ljevaonice aluminija od velike važnosti za Šibenik i šibensko-kninsku županiju - potvrdili su u nekoliko navrata gradonačelnik Željko Burić i župan Marko Jelić, spremni staviti na raspolaganje svoje službe da se izgradnja nove ljevaonice odvija prema planu i otvori u drugoj polovici godine.

Za komentar nismo uspjeli dobiti nikog iz poslovodstva "Impol-TLM-a", ambiciozne tvrtke čiji je direktor Jure Čretnik, u rujnu 2020. objavio da će se nakon otvaranja nove valjaonice u Šibeniku izrađivati dijelovi za BMW i najfinije aluminijske folije: proizvodi iz Šibenika za ogled sa svijetom.

Prvi nalet pandemije koronavirusa poremetio je planove za ulaganja, no to je bilo samo privremeno, jasno je iz dobrih vijesti na relaciji Vlada – "Impol TLM".

https://novac.zabranjeni.url/novac/aktualn ... n-15142385

Najavljena gradnja pola milijarde kuna vrijednog projekta i otvaranje 800 novih radnih mjesta



RC Europe je korak bliže gradnji svog distributivno-logističkog centra u Hrvatskoj, nakon što je na sjednici Gradskog vijeća grada Samobora održanoj krajem prosinca 2021. godine usvojen novi Urbanistički plan uređenja, kao preduvjet za razvoj nove gospodarske zone Bobovica. Time je tvrtki RC Europe dana izravna podrška od strane grada Samobora i omogućeno da krene u pripremu dokumentacije za gradnju distributivno-logističkog centra pod nazivom „RC Zone Samobor“. Riječ je o ambicioznom projektu kojim je planirana izgradnja 83.000 m2 skladišnog prostora neto visine 12 m, pogodnog za logističku i proizvodnu djelatnost.
Centar projektiran prema najnovijim građevinskim i ekološkim standardima nalazit će se na izvrsnoj lokaciji koja osigurava dostupnost velikih europskih metropola, blizak pristup Sloveniji i izlaz za Samobor na autocesti A3. Procijenjena vrijednost projekta je pola milijarde kuna.

„Zahvalni smo gradu Samoboru na podršci u realizaciji ove investicije. Vjerujemo da će ona doprinijeti razvoju ovoga kraja i povećati standard građanima Samobora i okolice otvaranjem brojnih radnih mjesta i privlačenjem partnerskih investitorskih tvrtki. RC Europe već više od 16 godina sustavno posluje u brojnim zemljama jugoistočne Europe, očekujemo da ćemo i u Hrvatskoj ostvariti značajan uspjeh posebno jer se radi o projektu jedinstvenom za ovaj dio Europe koji povezuje Hrvatsku sa širim tržištem Europske unije“ – izjavio je Miloslav Hartman, suosnivač RC Europe Group.

Trenutni kapacitet skladišta predviđa oko 140.000 mjesta za palete koje će biti postavljene na 60 metara duge police. Također, planirani su i administrativni prostori na istočnom i zapadnom kraju zgrade koji su projektirani prema potrebama korisnika i sadržavat će administrativne urede, svlačionice, stambene prostore za suradnike i tehničke prostorije. Skladišna hala služit će za skladištenje prehrambenih i neprehrambenih proizvoda te njihovu distribuciju na različite destinacije, ovisno o potrebama kupaca. Posljednja predviđanja pokazuju da će projekt stvoriti do 800 novih radnih mjesta za skladišne radnike.

Završetak izgradnje planiran je za 2023./2024. Ovaj projekt će u potpunosti razvijati investitor RC Europe, češka razvojno-investicijska tvrtka koja je aktivna na tržištu od 2005. godine. Nakon značajnog iskustva u građevinarstvu, ušli su u segment logistike, a s obzirom na velik broj uspješno završenih projekata, ne samo u Češkoj, već i u Rumunjskoj i Srbiji, proširenje portfelja RC Europe u Hrvatskoj logičan je nastavak dosadašnjih aktivnosti Grupe.

RC Europe već je započeo razgovore s potencijalnim zakupcima i tvrtkama zainteresiranima za suradnju na projektu “RC Zone Samobor”.



https://www.poslovni.hr/hrvatska/foto-n ... ltimedia=5