Hoće li se ti koji su otišli vratiti i raditi u toj tvornici?

Najtragičnije je to što si u pravu. Bukvalno ništa ne valja. Nedostatak investicija -iseljavanje naših ljudi. Investicije - dolazak tuđina. Nema rješenja.

Za divno čudo, ti slavonci se vraćaju više nego drugi Hrvati. Postavio sam video na temu povratak Hrvata. Vrtići puni okolo Županje, koja je prije par godina bila sablasno prazna.

Uskoro na hrvatskim željeznicama novi baterijski motorni vlakovi.





HŽ Putnički prijevoz u prosincu 2022. potpisao je ugovor za kupoprodaju baterijskih vlakova i šest stabilnih energetskih priključaka u sklopu projekta ‘Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu’ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Sada doznajemo da su u zadnjem kvartalu ove godine i u prvom kvartalu 2025. planirane probne vožnje novih baterijskih vlakova na neelektrificiranim prugama u RH.

Naime, spomenutim se projektom realizira nabava baterijskog elektromotornog (BEMV) i baterijskog motornog vlaka (BMV), oba proizvela tvrtka Končar – Električna vozila, te šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje baterija koji će biti postavljeni u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula.


HŽ Putnički prijevoz u prosincu 2022. potpisao je ugovor za kupoprodaju baterijskih vlakova i šest stabilnih energetskih priključaka u sklopu projekta ‘Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu’ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Sada doznajemo da su u zadnjem kvartalu ove godine i u prvom kvartalu 2025. planirane probne vožnje novih baterijskih vlakova na neelektrificiranim prugama u RH.

Naime, spomenutim se projektom realizira nabava baterijskog elektromotornog (BEMV) i baterijskog motornog vlaka (BMV), oba proizvela tvrtka Končar – Električna vozila, te šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje baterija koji će biti postavljeni u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula.

‘Unaprijedit će se kvaliteta prijevoza’

“Nabavom baterijskih vlakova omogućuje se organizacija željezničkoga putničkog prijevoza na neelektrificiranim prugama na ekološki prihvatljiv način suvremenim vozilima koja za svoj pogon koriste električnu energiju. Uvođenjem baterijskih vlakova u promet unaprijedit će se kvaliteta prijevozne usluge, pouzdanost i raspoloživost vozila, uz niže operativne troškove. Primjenom zelenih tehnologija u željezničkom prometu podiže se razina energetske učinkovitosti prometnog sustava te doprinosi smanjenju buke i emisije stakleničkih plinova iz prometa”, otkrili su iz HŽPP-a .

Naglašavaju kako se ovim projektom nastavlja modernizacija voznog parka HŽ Putničkog prijevoza u cilju poboljšanja lokalne i regionalne povezanosti i mobilnosti, čime će se osigurati učinkovitiji i konkurentniji željeznički putnički prijevoz koji će ujedno doprinijeti održivosti prometnog sustava u Republici Hrvatskoj.

Uz to, dodaju, u sklopu zajma Europske investicije banke nabavlja još 4 baterijska i 4 elektrobaterijska vlaka koji će biti isporučeni u 2027. godini. Također, iz zajma EIB-a financirat će se i stabilni energetski priključci u kolodvorima Lupoglav i Velika.

Tehničke značajke baterijskih vlakova

Baterijski vlakovi bit će niskopodne kompozicije opremljene rampama za ulazak i izlazak osoba u invalidskim kolicima, prostorom za bicikle i toaletima prilagođenim ulasku osoba u invalidskim kolicima, a kompletan putnički prostor bit će pod videonadzorom. U prostoru za putnike bit će postavljeni monitori za prikaz videosadržaja. Uz vizualne i audionajave kolodvora i stajališta, putnicima u vlaku bit će omogućen besplatan pristup internetu (WiFi).

U prometu je moguće funkcionalno spajanje baterijskih vlakova s niskopodnim vlakovima nove generacije, čime će biti osiguran veći kapacitet.

Baterijski elektromotorni vlak (BEMV) koristit će se za prijevoz putnika na neelektrificiranoj i elektrificiranoj mreži željezničkih pruga u RH. Na neelektrificiranoj pružnoj mreži za pogon će koristiti baterije, a na elektrificiranoj mreži klasičan sustav napajanja pomoću pantografa. Baterije će se moći puniti iz kontaktne mreže ili pomoću stabilnih energetskih priključaka.

Baterijski motorni vlakovi (BMV) koristit će se za prijevoz putnika na neelektrificiranoj mreži željezničkih pruga u RH. Za pogon će koristiti baterije koje se pune isključivo pomoću stabilnih energetskih priključaka.

Ja poznam čovjeka koji je izvana imao razgovor za posao, za tu firmu ali je odbio posao. Uvjeti su dobri, sigurno će mnoge povući nazad.

Yutarnji ponovno jaše na hb.orgu

https://www.facebook.com/reel/574455075319436

Popis stadiona koji će se graditi u RH.

Končar u 2024. godini ostvario konsolidirane prihode od preko milijardu eura i 163,3 milijuna eura dobiti

https://lidermedia.hr/tvrtke-i-trzista/ ... iti-161717

Končar je postao firmetina, perjanica insutrijske proizvodnje.

KODT je (ponovno) izbacio impresivno financijsko izvješće.

Prihodi: +33% u odnosu na prvi kvartal lani
EBITDA: +74%
Neto dobit:+76%
EBITDA marža porasla s 27 na 36%.
Backlog porastao na 930 milijuna eura.

p.s. Za one koji pitaju gdje nam je industrija („Đe su fabrike?“): KODT je samo u prva 3 mjeseca ove godine izvezao transformatora u vrijednosti od preko – 100 milijuna eura. U cijeloj godini to će biti (uskoro) blizu pola milijarde eura. Jedna firma, pola milijarde eura od izvoza – transformatora. Boli glava. Uz ogromnu dobit, ne zaboravimo. Ovakvo što nije zabilježeno ni u "najslavnijim danima" YU industrije.

p.p.s. Na slici je izvedba dionice KODT u zadnjih 5 godina. Usporedite slobodno s izvedbom najboljih svjetskih dionica, od Nvidije do Tesle. Čak i Bitcoina.

Ina Grupa u prvom tromjesečju povećala neto dobit za gotovo 200 posto


Ukupna kapitalna ulaganja, pak, iznosila su 33 milijuna eura i nešto su niža u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine

Ina Grupa u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovala je s neto dobiti od 35,4 milijuna eura ili čak 197 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, izvijestili su u ponedjeljak iz te naftne kompanije.

Neto prihod od prodaje dosegnuo je u tom razdoblju 916,3 milijuna eura, što je povećanje od 14 posto, dok je CCS EBITDA-u bez jednokratnih stavki bila 88 milijuna eura ili 38 posto veća, navode iz Ine.

Ukupna kapitalna ulaganja, pak, iznosila su 33 milijuna eura i nešto su niža u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine, u skladu s nižim ulaganjima u djelatnosti Rafinerija i marketinga. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka dosegnuo je 94 posto dovršenosti, izvijestili su iz Ine. Neto dug je iznosio 596 milijuna eura uz omjer duga i kapitala od 27 posto.

Snažan rast prihoda i dobiti Dalekovoda

Grupa ima knjigu ugovora vrijednu 425 milijuna eura, 10 milijuna više u odnosu na kraj 2024.

Grupa Dalekovod u prva tri mjeseca je ostvarila poslovne prihode od 55,4 milijuna eura i veći su za 51 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine dok su poslovni prihodi Društva iznosili 37,4 milijuna eura i veći su za 55 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. EBITDA na razini Grupe iznosi četiri milijuna eura, što predstavlja povećanje od 1,3 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine uglavnom kao rezultat povećane aktivnosti i poboljšane efikasnosti i profitabilnosti poslovanja gotovo svih segmenata Grupe.
Neto dobit Grupe Dalekovod u prvom kvartalu iznosila je gotovo tri milijuna eura i bila je skoro trostruko iznad one u istom lanjskom razdoblju.

https://www.poslovni.hr/domace/snazan-r ... da-4481561

To je to, to je pravi put.

Maersk prebacuje svoj kontejnerski promet iz Trsta u Rijeku
https://www.fiuman.hr/maersk-prebacuje- ... -u-rijeku/

Investitori sve češće gledaju prema Rijeci gdje se upravo gradi nova ulazna točka europske trgovine
Prof.dr.sc. Borna Debelić: Riječka luka, uz prugu, otvara prostor za osnaživanje domaće industrijske proizvodnje i poljoprivrede.

S novim Rijeka Gateway kontejnerskim terminalom i dugo očekivanom dvokolosiječnom nizinskom prugom, Rijeka se transformira u novo ulazno čvorište europske trgovine i buduće logističko središte srednje i jugoistočne Europe. Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih zahvata u suvremenoj Hrvatskoj koji bi, prema dostupnim procjenama, mogao generirati lanac vrijednosti veći od tri milijarde eura godišnje. Za poslovnu zajednicu, investitore i poduzetnike, to nisu samo brojke. Riječ je o početku stvaranja nove gospodarske dinamike – one koja može iz temelja promijeniti ne samo Rijeku, već i čitav niz područja kroz koja će prolaziti modernizirani prometni pravac.

Ako se realizira optimistični scenarij iz studije Ekonomski učinci riječke luke, izrađene u suradnji Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Pomorskog fakulteta u Rijeci, luka bi do 2040. godine mogla doseći čak 3,3 milijarde eura godišnje ekonomske aktivnosti i stvoriti više od 8.500 radnih mjesta. U središtu tog potencijala stoje dva ključna projekta: Rijeka Gateway terminal, čiji se početak rada očekuje u rujnu 2025., i dvokolosiječna nizinska pruga čije je dovršenje ciljano za 2032. godinu.

Gateway za novo doba
Rijeka Gateway, novi kontejnerski terminal u izgradnji, zajednički je projekt tvrtki APM Terminals (dio Maersk grupe) i hrvatske logističke tvrtke ENNA Logic, koja posluje u sastavu ENNA grupe. Uz to, ključnu ulogu u prijevozu tereta koji će dolaziti na novi terminal imat će ENNA Transport, prvi hrvatski privatni cargo željeznički prijevoznik koji uspješno širi svoje poslovanje u Hrvatskoj i regiji. Prva faza investicije vrijedna je 200 milijuna eura, dok će cijeli projekt, uključujući drugu fazu, dosegnuti vrijednost od 380 milijuna eura. Terminal će imati dubinu pristaništa od 20 metara, modernu opremu i izravnu vezu s autocestom te budućom prugom.

S kapacitetom u prvoj fazi 650 tisuća TEU, u drugoj fazi milijun, Rijeka se strateški pozicionira kao ozbiljan konkurent ostalim sjevernojadranskim lukama, poput Trsta i Kopra. Ipak, kako ističe prof.dr.sc. Borna Debelić, suautor spomenute studije, prava transformacija dogodit će se u lancu vrijednosti koji luka pokreće.

“U kratkom roku zasigurno promet i logistika imaju najveći potencijal kapitalizacije. U srednjem roku tu su i gospodarske djelatnosti iz tercijarnog sektora vezane uz promet roba, poput trgovine. A uz kvalitetne javne politike, riječki pravac mogao bi postati i okosnica za snažniji razvoj prerađivačke industrije”, naglašava prof. Debelić. Luka Rijeka, kaže, ima potencijal postati ne samo prometno, nego i industrijsko središte koje koristi sinergiju sirovina, znanja i logistike.

Pruga kao poslovni multiplikator
Ako Rijeka Gateway donosi volumen, pruga donosi brzinu i učinkovitost. Sadašnja jednokolosiječna pruga Rijeka–Zagreb ujedno je i usko grlo TEN-T koridora. Njena nadogradnja u dvokolosiječnu, visoko kapacitetnu i elektrificiranu prugu omogućit će ne samo povećanje prometa, već i pouzdanost i konkurentnost riječkog prometnog pravca.
Industrijski preporod
Pitanje koje se sve češće postavlja jest može li razvoj riječke luke i nizinske pruge potaknuti i širi industrijski uzlet od Rijeke prema Zagrebu? Za Debelića, odgovor je potvrdan.

“Za Hrvatsku je nužno razvijati sve tri gospodarske grane – od poljoprivrede, preko industrije, do usluga. Preduga dominacija tercijarnog sektora nije omogućila puni razvoj nacionalnih potencijala. Riječka luka, uz prugu, otvara prostor za osnaživanje domaće industrijske proizvodnje i poljoprivrede. Luka nikada nije sama sebi svrha – njen rast potiče rast gospodarstva koje opslužuje, i obrnuto”, kaže prof. Debelić. Prema njegovim riječima, upravo ta međupovezanost čini riječki projekt ne samo logističkom, već i gospodarskom prekretnicom: “Riječ je o razvoju koji ide ‘ruku pod ruku’. Rast luke pozitivno utječe na reindustrijalizaciju, a snažnija industrija generira novu prometnu potražnju.”

Sinergija stvara vrijednost
Do 2040. čak i u osnovnom scenariju, riječka luka može generirati 2,5 milijardi eura godišnje ukupne proizvodnje. U optimističnom scenariju – čak 3,3 milijarde. No, riječ nije samo o prihodima same luke, već o učincima na cijeli niz sektora – od špedicije i prometa, do IT usluga, trgovine i ugostiteljstva.

“Logistička industrija je otporna – radila je i u pandemiji i u ratnim uvjetima. Ona je temelj stabilnosti i rasta”, podsjeća prof. Debelić. Dodaje da multiplikativni učinci koje donosi riječki pravac mogu i trebaju biti strateški alat za redefiniranje hrvatskog gospodarstva u pravcu stabilnosti, otpornosti i dugoročnog rasta. Za Hrvatsku, čija ekonomija još uvijek uvelike ovisi o turizmu i sezonalnosti, riječki prometni pravac nudi alternativu – održiv model temeljen na trgovini, industriji i povezivanju s europskim gospodarstvom.

https://www.poslovni.hr/kompanije/inves ... ne-4490767

Karabaja radi, Zaggeb gradi!

Bangladeš, Uzbekistan, Egipat - to sve treba blokirati.
Dodaj još Filipinaca, Makedonaca, Srba šta god..

Muslimane zaobilaziti u širokom luku, samo ove naše lokalne iz BiH može.

Blokirati sve koji ne dođu sa predznanjem hrvatskog jezika.

Blokirati i ove iz BiH. Kod nas zarađuju, šalju kući i troše tamo, a svakako mrze naš narod i Hrvatsku. Time pomažemo njihov ostanak u BiH i još uz to naš narod ima bolji pogled prema njima nego što jesu zbog ovih iz 3.zemalja. Zamisli da cca 20-22k manje Bošnji ima posao. Gdje će oni, ako nece u Sloveniju, Njemačku ili Švedsku. Jednim udarcem 3 problema riješimo. Isto tako treba i Neumu i sličnim mjestima. 1 radnik kad odseli većinom na kraju bar 1 ili 2 za sobom povuče.

Bolje da su u Hrvatskoj nego u BiH. A i lakše se ispalit dalje u EU.

Pa svakako su u BiH. I dalje su tamo prijavljeni, glasaju, obitelji tamo hrane, školuju, ulažu u kuće i stalno posjećuju. Lagano Slovenci, Njemci i ostale zemlje svakako nekih 50k viza daju. Većina će se njih preusmjeriti tamo. A ovdje u RH još se više grupiraju, idu u džamije i šire svoj narativ i onda Hrvati na njih blagonaklono gledaju naspram Indijaca, Turaka i ostalih, a ova još veća gamad. Dam se kladiti da među njima ima i pripadnika abih.

Loklani iz BIH te mrze vise nego svi ovi skupa

Njemačka firma gradi proizvodni pogon u Osijeku. Gradonačelnik obišao radove





Osijek ide prema visokotehnološkoj industrijalizaciji.