Otvoren put prema jednoj od najvećih investicija



Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ovih je dana izdalo pozitivno rješenje na Inin projekt modernizacije riječke rafinerije u dijelu koji se odnosi na procjenu utjecaja te investicije na okoliš. Time je napravljen još jedan korak prema realizaciji najveće investicije u hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina, vrijedne četiri milijarde kuna, kojom će Rafinerija Rijeka, prema najavama iz Ine, stati uz bok najsuvremenijim rafinerijama svijeta.
Iza sintagme modernizacija riječke rafinerije zapravo se krije gradnja koking kompleksa s lukom, skladištem i transportnim sustavom za koks.
Osnovni ciljevi
- Osnovni ciljevi Ina Rafinerije nafte Rijeka koji se planiranom drugom fazom modernizacije, tj. realizacijom Programa obrade teških ostataka nastoje postići su veća proizvodnja niskosumpornih benzina i dizelskih goriva, prestanak proizvodnje teških loživih ulja, smanjenje ukupnih štetnih emisija u okoliš s rafinerijske lokacije te proizvodnja kvalitetnih goriva prema novijim standardima EU - navodi se u studiji koju je Ina priložila Ministarstvu gospodarstva u proceduri ishođenja tog rješenja pokrenutoj u svibnju ove godine.

Konačna odluka Uprave i Nadzornog odbora Ine o početku druge faze modernizacije riječke rafinerije donesena je lani u prosincu, a o euforiji koja je u državnom vrhu zavladala tim povodom i danas vrlo vjerno svjedoči izjava Tomislava Ćorića, tada u ulozi ministra zaštite okoliša i energetike, kako je "ulaganje Ine od četiri milijarde kuna najljepši božićni poklon za hrvatski energetski sustav".
Ta euforija ne čudi jer je poznato da je modernizacija rafinerija u Rijeci i Sisku bila jedna od obveza koju je MOL preuzeo kupivši 2003. prvih 25 posto dionica Ine. Ta je obveza unijeta i u famozni međudioničarski ugovor iz 2009. godine
Iz dokumentacije koju je Ina dostavila Ministarstvu gospodarstva u proceduri ishođenja tog rješenja o utjecaju modernizacije riječke rafinerije na okoliš vidljivo je da se Ina još 2009. sa zahtjevom obratila tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
U Ini su nam potvrdili kako je ishođenje tog rješenja Ministarstva gospodarstva jedan od koraka prema izgradnji postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji Rijeka.
- S obzirom na to da projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka podrazumijeva ishođenje niza lokacijskih i građevinskih dozvola ti bi procesi trebali završiti sredinom iduće godine - najavljuju Ini. Na istome je tragu upozorenje iz rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Zacrtani rok
- Ovo rješenje prestaje vrijediti ako Ina u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole - napominje se u odluci Ministarstva gospodarstva.
U prigodi konačnih odluka Uprave i NO Ine o ulasku u četiri milijarde kuna vrijednu investiciju u riječkoj rafineriji iz naše najveće kompanije najavljeno je da bi postrojenje za preradu koksa trebalo započeti s radom 2023. U Ini poručuju kako ne odustaju od zacrtanog roka dovršetka modernizacije riječke rafinerije i puštanja u rad novog postrojenja. Iako su te najave dane prije koronakrize koja je ove godine na barem tri mjeseca zaustavila gotovo sve investicije u zemlji.

Glavne brojke

4 mlrd. kuna najavljena je investicija u modernizaciju Rafinerije Rijeka

11 godina trajala je procedura za dobivanje dozvole

https://novac.zabranjeni.hr/restart-bizni ... /10490659/

Infrastrukturni projekti . Najbolje što država može napraviti za svoje građane jer kvalitetna infrastruktura je osnova svega.

Centar za gospodarenje otpadom kod Zadra vrijedan oko 500 milijuna kn:
https://www.zadarskilist.hr/clanci/3009 ... preko-pola

Infrastrukturni projekti . Najbolje što država može napraviti za svoje građane jer kvalitetna infrastruktura je osnova svega.

Centar za gospodarenje otpadom kod Zadra vrijedan oko 500 milijuna kn:
https://www.zadarskilist.hr/clanci/3009 ... preko-pola

Od svega ovoga je u planu odnosno radi se - Istarski ipsilon i spoj Rijeke na Žutu Lokvu.
Do Dubrovnika će ići brza cesta kroz Dubrovačko Primorje. Kroz Podravinu će se završiti postojeća brza cesta. I Dubrovniku i Podravini i više nego dovoljno.

Do Pelješkog mosta ide autoput? A dalje prema Dubrovniku?

Ne, ide brza cesta kroz Pelješac i Dubrovačko primorje. Brza cesta su dvije “cijevi” po dvije trake. Dakle kao autocesta samo bez treće zaustavne trake.

Autoput jonskog koridora će ići kroz Ravno ili još malo prema Trebinju (RS).

A sve je bolje od onih krivina prema Dubrovniku...

Do Pelješkog mosta ide autoput? A dalje prema Dubrovniku?

Nemate uopće viziju, naravno da nema puno prometa kad je cesta kratka i ne povezuje ništa, da se napravi u punom profilu autocesta od ZG do Virovitice sa spojem na Mađarsku onda bi vidio prometa, to ti je kao da napraviš autocestu od ZG do Karlovca i tvrdiš ma šta će to do Splita ionako nema prometa.