Novalić: Malo zvuči nevjerovatno, ali imali smo najuspješniju ekonomsku godinu

19. 02. 2022. u 10:58:00Anadolija
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić poručio je da smo, uprkos pandemiji koronavirusa, 2021. imali najuspješniju ekonomsku godinu, ali i veliku političku krizu koja je najvećeg intenziteta od rata do danas.

On je ocijenio godinu iza nas i govorio o planovima za 2022. Kako je kazao, "na početku smo 2022. godine i upravo smo preživjeli 2020. i 2021. koje su bile obilježene najvećom pandemijom COVID-19".

I to, prema riječima Novalića, nije moglo proći bez posljedica, ne samo u zdravstvenom smislu i sektoru, nego i u ekonomskom.

"Sreća je da je Federacija BiH u godinama prije pandemije, ekonomski jako ozdravila, zahvaljujući ekonomskoj politici, zahvaljujući tome što smo poreze digli sa 3,7 milijardi na 5,6 milijardi, indirektne sa šest na 8,5. Znači, zdravi smo ušli u pandemiju i vukli smo poteze koji su bili usmjereni na očuvanje tog zdravlja, ekonomskog sistema, a i pravilnu reakciju zdravstvenog sistema", istakao je Novalić.

Danas u Sarajevu: Litar ulja u marketu dostigao cijenu od 4,80 KM!
Sve su ovo posljedice napadi Rusije na Ukrajinu koji traju već 17 dana

E. T.
prije 1 dan

Cijene goriva i osnovnih životnih namirnica svakodnevno "skaču" u Bosni i Hercegovini.
Tako smo danas zabilježili u jednom sarajevskom marketu cijenu litra ulja od nevjerovatnih 4,80 KM.

Sve su ovo posljedice napadi Rusije na Ukrajinu koji traju već 17 dana a ekonomski stručnjaci već sada upozoravaju kako će rat u toj zemlji na istoku Evrope u značajnoj mjeri utjecati i na ekonomske, trgovinske i finansijske trendove i kretanja ne samo na evropskom kontinentu nego u cijelom svijetu.

Cijena "jeftinijeg" ulja

Očekuje se da će rat Rusije protiv Ukrajine izazvati rekordna povećanja cijene proizvoda na bazi brašna kao što su hljeb, tjestenina i keks. Od početka rata, cijene pšenice su dostigle najviši nivo u proteklih 14 godina. Rusija i Ukrajina zajedno proizvode oko 14 posto svjetske pšenice, što čini gotovo jednu trećinu svjetskog izvoza pšenice.

Zato se te dvije zemlje nerijetko i zovu evropskom košarom žitarica.

Daj slike tenkića Mujo.

Kaže da aktualna politička netrpeljivost u Bosni i Hercegovini ne ide u prilog turizmu. Kao primjer naveo je zabrinutost francuskih turista koji, kako kaže, čine 20 posto smještajnih kapaciteta u njegovom hotelu. "Spominjanje rata i generalno napetosti se loše odražavaju na turizam, iako netko tko to izjavljuje nema pojma kakve efekte to vuče. Kod nas 20 posto i više gostiju čine Francuzi. Na svaku političku situaciju, mi dobijamo mail od njih. Često moramo odgovarati na neka pitanja koja su političke prirode", kazao je Butigan.

NAKON POSKUPLJENJA GASA: Slijedi li novi udar na džep građana?
Građanima koji zarađuju prosječnu platu, usljed povećanja cijena, nedostaje više od 1.000 KM za standardnu potrošačku korpu. Kako je tek onima koji imaju primanja 420 KM, odnosno penzionerima? S druge strane cijene namirnica sve su veće. Sada je i gas skuplji.

22. Apr. 2022 22. Apr. 2022

Sve češće slike na bh. ulicama. Nikakva primanja ili ona minimalna osuđuju ljude na borbu za egzistenciju. Najpogođeniji su penzioneri.

“Penzioneri kada prime svoju penziju prvo mu je da ide do šaltera do apoteke, pa da plati komunalne usluge. I ono što mu ostane za život… U sklopu toga došlo je do enormnog povećannja smrtnosti penzionera jer se to odrazilo na njihovu ishranu, slabljenje imuniteta i nemogućnosti zadovoljenja potreba za život”, rekao je Omer Ključić iz Udruženja penzionera Novo Sarajevo.

I Mirsada Omerka došla je da plati račune. Poskupljenje gasa od 21% teško joj pada. Sada daje trećinu penzije samo za režije.
“Mi ćemo morati redukovati nešto ili prelaziti na struju, isključivati plin. Da li je to poenta? Je li to cilj ove države?”, pita se Mirsada Omerka.

Po novoj cijeni gasa oni koji su u januaru ove godine plaćali 300 KM u januaru naredne godine izdvajat će od 500 do 600 maraka. Zbog rasta cijena neki već sada daju i više od trećine svoje penzije.
U uštedama pak nisu revnosni nadležni. Sebi su obezbijedili novo povećanje primanja. I to u periodu kada se očekuje novi rast cijena. Sebe obezbijedili - građane ostavili na cjedilu.

“Naredno povećanje je cijene centralnog grijanja. Nemoguće je povećati cijene gasa, a da toplane ne povećaju svoju cijenu. Ta moja procjena je da je naredno povećanje sigurno oko 20%”, navodi Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.
Zbog toga će mnogi građani preći na grijanje na struju, ugalj, drva. Rezultat će biti povećano zagađenje. I životne namirnice znatno su skuplje. Gorivo također. Jedino se smanjenje njegove cijene može očekivati.

DALMATINCI OTKRILI TRŽNICU U HERCEGOVINI I MASOVNO POHRLILI U NJU: Sad im meso nije glavna meta, najviše se kupuje...
"Masovno nam dolaze Dalmatinci, još od početka zime već se naveliko planski uzima tekstilna roba za objekte za turizam. Nema odakle ne dolaze, otoci, Brač, Hvar, cijela Makarska, Tučepi, Baška Voda, Split, Imotska krajina, Sinj, Šibenik, ima ih sve do Zadra", kaže jedna od prodavačica.

Prosjaci u Mostar dolaze iz Sarajeva, Konjica, Zenice, Travnika...

https://www.dnevnik.ba/vijesti/prosjaci ... ka-2634866

Ima i pozitivnih vijesti. Nije baš u Alijinih 23% jer nije puno ratovao uz granice, ali eto.

Koje Rome? To su sve Bošnjaci po zavodu za statistiku

Kasumović uputio inicijativu za otpis dugovanja Rudnika mrkog uglja Zenica
Duboko vjerujem u dobronamjernost onih koji odlučuju o pravima zeničkih rudara, te se nadam skorom pozitivnom odgovoru, naveo je Kasumović

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović i zvanično je jučer uputio inicijativu za otpis dugovanja Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica, koju je poslao na adrese Javnog preduzeća "Elektroprivrede BiH" d.d. Sarajevo i RMU Zenica Zenica.

- Uvaženi rudari i Upravo, RMU Zenica prema sudskim presudama duguje Gradu Zenica iznos od oko 2,6 miliona KM zbog neplaćanja takse za gradsko građevinsko zemljište (KGZ), što uzrokuje čestu blokadu računa, te nemogućnosti isplate plata, toplih obroka i drugih uvezanih primanja.

BiH uvezla 124,6 miliona litara vode za sedam mjeseci
Ovaj jaz jedino se može smanjiti većom zaštitom domaće proizvodnje u smislu kvalitetnije kontrole prilikom uvoza roba iz susjednih zemalja

U BiH u sedam mjeseci ove godine uvezeno je 124,6 miliona litara vode, vrijednosti 132,2 miliona KM.

Kako navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše vode uvezeno je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Također, istovremeno iz Bosne i Hercegovine je izvezeno 69,8 miliona litara vode u vrijednosti 27,9 miliona KM, od čega najviše u zemlje u okruženju.

Niko ne želi kupiti gračanički Olimp, ostale su puste hale i socijalni slučajevi

Puste hale i socijalni slučajevi ostali su iza Fabrike modne konfekcije Olimp iz Gračanice, čija imovina ni u drugom krugu prodaje nije dobila kupca. Njemački partner također se povukao, a predstavljao je zadnju nadu za mogući opstanak kompanije.

Fabrika modne konfekcije Olimp je privatizirana 2002. godine, a prvi problemi su se počeli nazirati godinu dana kasnije. Kulminacija je uslijedila prije dvije godine, kada je nastupila pandemija koronavirusa.

Dugovanja firme prema Poreznoj upravi FBiH su okvirno 11,5 miliona konvertibilnih maraka, od čega je nešto više od pet miliona glavnice, dok je šest miliona kamata.

Propala dva pokušaja prodaje

Zbog namirenja dužnih poreznih obaveza Kantonalni porezni ured Tuzla oglasio je tokom ljeta prvu prodaju zaplijenjene imovine, koja nije uspjela, dok je naredna zakazana za septembar, ali je i ona propala jer se potencijalni kupac nije pojavio.

"Imovina nije prodata ni u drugom krugu prodaje, a treća bi trebala biti objavljena krajem novembra, eventualno početkom decembra. Nadamo se da će se pojaviti kupac, a ukoliko ipak do toga ne dođe slijedi vraćanje imovine vlasniku, nakon čega će biti pokrenut stečaj", kaže u razgovoru za Klix.ba sada već bivši sindikalni predstavnik radnika Olimpa Enes Šoše.

Proizvodnje u Olimpu nema već nekoliko mjeseci, a ona je obustavljena nakon što su radnici odlučili stupiti u štrajk jer im se duguje dvije plate. Također, u prosjeku 15 godina radnog staža im nije uvezano.

Šoše u razgovoru za Klix.ba ističe da su fabričke hale ostale prazne jer tamo više nema nijednog radnika, od njih skoro 350, koliko ih je nekad bilo zaposleno.

Naš sagovornik je posljednji dobio rješenje o tome da je tehnološki višak. Inače, zbog blokade računa, uprava Olimpa je 2013. donijela odluku o formiranju sestrinske firme Olimptex u kojoj je prebačen određeni broj radnika.

"Većina radnika trenutno čeka rješenja sa biroa kako bi počeli primati naknadu, određeni broj mlađih je počeo sa radom u drugim firmama, a imamo i desetak starih zaposlenika koji su sada socijalni slučajevi. Oni nemaju apsolutno ništa, ostali su na ledini. Nezbrinuti su, a uslova za rad više nemaju", žali se Šoše.

Povukao se i njemački saradnik

Olimp je u proteklim godinama imao saradnika iz Njemačke za kojeg su izrađivali konfekciju, a radnici su upravo u njemu vidjeli strateškog partnera koji bi mogao kupiti imovinu fabrike. Međutim, do toga nije došlo te je nada za bolje dane fabrike skoro u potpunosti isčezla.

"Mi smo dobro poslovali sa njemačkim partnerom, međutim, on je otišao, tako da više posla nema. Sve je prazno, pusto i žalosno. Valjda će se neko smilovati i kupiti imovinu fabrike kako bi nam bio uvezan radni staž te kako bismo dobili dvije plate koje nam se duguje", nadovezuje se Šoše.

Koncem 2016. godine Hazim Hasinović je postao većinski vlasnik Fabrike modne konfekcije Olimp, nakon uspješno provedene tender ponude.

On je prvobitno posjedovao 9.798 dionica Olimpa, ili 29,1781 posto od osnovnog kapitala društva, a u tender ponudi stekao je dodatnih 10.759 dionica, što predstavlja 32,0399 posto od ukupnog broja dionica. Na takav način Husinović je došao do 61,2 posto vlasničkog učešća u društvu.