Ovih dana su rekli na tv da su doznake iz inozemstva za Hrvatsku otprilike jednake zaradi od turizma. Ako je turizam oko 25% BDP-a to znači da 50% hrvatskog BDP-a čini turizam i novac što šalje familija i rodbina iz iseljeništva.

Koliko je meni poznato, turizam čini 17% BDP-a Hrvatske, a tih 17% u BDP-u nije zarada već prihod. Najčešća greška prilikom korištenja termina "zarada" događa se u turizmu. Mediji miješaju pojmove i nikako da nauče da zarada nije prihod! Tupavi mediji stalno navode kako Hrvatska godišnje od turizma "zaradi" npr. 10 milijardi eura. No tih 10 milijardi eura su zapravo prihodi, a zarada je daleko manja. Vjerojatno oko 1,5 milijardi € koliko nam iznose i doznake iz inozemstva.

U 30 godina Sarajevo izgubilo točno 30% radnih mjesta.
(30.9.1990. - 135.475 / 10.7.2020. - 94.806)
Lako za upamtiti.

Prošli put su s poznatog kotlinškog portala maznuli ovo,
bez nazanke izvora.

BDP općenito nije mjera za zaradu nego za ekonomsku aktivnost. Uglavnom veća ekonomska aktivnost znači i veći standard i bogatiju državu ali nije uvijek tako. Treba uzeti u obzir i o kakvim se aktivnostima i transakcijama radi i koliki udio ljudi u njima sudjeluje.

Pad realnog BDP-a od 1990.-1995. u %

BiH -79,45
YU -55,82
HR -32,65
MAC -31,01
SLO -7,55

2001./ 1989.

Jugoslavija (SRB+CG) je imala samo 50% BDP-a
BiH 71%
Makedonija 75%
HR 84%
SLO 118%
___
CZ 101%
SK 106%
PL 128%

Da su Srbija i CG imali razvoj kao Češka (101), tj. 2001. bili
na nivou iz 1989., nebi imali gubitak od 120 milijarda dolara.
Svake godine su prosječno gubili po 10 mlrd $.

Fond za nerazvijene - BiH

U 22 godine (1966.-1987.) BiH je od ostalih republika dobila svake godine prosječno 262 milijuna dolara izravnih sredstava prema današnoj vrijednosti, a u zadnjih 7 godina (1981.-1987.) kredita u visini od 222 mil dolara svake godine. Ukupno je BiH prema vrijednosti dolara u 2019. dobila pomoći od 7,3 milijardi dolara.

Netočni stereotip, baziran na Nizozemcima, 17. i 18. stoljeća. Protestanti su i ameriki white trash i engleski i njemački i švedski rudari škotske i finske pijanice.

Europske katoličke države su najljepše za život u cijelom svijetu.

Zanimljivo zapažanje.

Da,alpsko-prialpski pojas kojeg čine južna Njemačka,Austrija,Švicarska,sjeverna Italija i jugoistočna Francuska,gdje prevladava katolicizam je po standardu ne samo u europskom,nego i u svjetskom vrhu.

U Hrvatskoj se prije skoro 40 godina radilo za 200 US$, odgovara današnjoj
protuvrijednosti od 571 dolara mjesečno.

A jedno od najnegostoljubljivijih područja na svijetu. baš nema logike.

Što fali Alpama? Radi se o tip-top krajevima, spajaju i sjever i jug, zapad i istok Europe.

Npr. austrijska Štajerska (pogotovo sjeverni, unutarnji dio) liči na neke dijelove Bosne po pejzažu, svidjelo bi ti se sigurno.

Ja itekako dobro poznajem Alpe. Bar francuske, talijanske i austrijske i nisu kao Bosna. Evo sad se tamo skija na sve strane a u Bosni nema grude snijega.

Bosna ima najviše vrhove do 2,5 k m nv a Alpe preko 4.

Uglavnom, Bosna je Diznilend za Alpe. Svejedno su ljudi stvorili infrastrukturu u Alpama kao da je ravnica sa umjerenom klimom.

Ne znam jesi li ikad išao autocestom A9 od Graza u pravcu Linza, zaobljena, zelena brda i šumovite doline, malo baca na onu šumetinu između Bugojna i Kupresa...

Da, ali to još nisu prave Alpe. One su zapadnije.

Nesto razmišljam, možda je baš ta surovost Alpa onemogućila međusobno ratovanje a samim tim i razvoj i trgovinu. I bolesti su se slabije širile zbog prometne izoliranosti.

Kod nas je takav primjer Crna Gora. Tko bi ratovao za nju ili protiv nje. Ograđena sa svih strana negostoljubivim gorjem.

Još od srednjeg vijeka preko Alpa su išli ključni koridori koji su povezivali sjever i jug Europe.

Preko Crne Gore pak nije prelazio nitko.

Vjerovali ili ne, prosječne neto plaće u YU su se za 10 godina,
od 1979. do 1988. više nego prepolovile. 1988. njihova vrijednost odgovara
današnjoj kupovnoj vrijednosti od:

- BiH 540 maraka (pad od 57,15%)
- Hrvatska 697 maraka (pad od 53,8%).

Na razini Jug. plaće su pale za 54,5%.
Prosječna plaća iznosila je današnjih 640 maraka, tj. ondašnjih 332 DEM.
___
Kod 1988. uslijed hiperinflacije uzet je prosječni godišnji tečaj DEM.

..tolika prosječna plaća je možda bila 1988 nakon one intervencije markovića s tečajem al kolko se ja sićam a radio sam u velikoj tvrtki od 2000 ljudi i ima visokoobrozovano radno misto nika dnisam ima toliku plaću a dobro se sićam pred rat je bila 120 maraka...

Logika je, gdje čeljad nije bijesna, nije ni kuća tijesna.

25% BDP-a doznake iz inozemstva? Nije ti bilo ni najmanje sumnjivo dok si donosio taj zaključak?

Ima jedna zanimljivost. Najveće plaće po kupovnoj moći iz 2022. bile su,
u vodećim republikama 1979. Ni BiH ni Srbija (tada s obje pokrajine) još
nisu dosegli tu razinu. U 2022. BiH zaostaje za 9% a Srbija za 7%.
Hrvatska ima porast za 31% a Slovenija za 52%.

Interesantna tablica iz koje se vidi kako su OD od rekordne 1979.
strmoglavili. Posebice BiH, čiji je indeks realnog OD 1988. praktički odgovarao 1963.,
koja je uzeta za osnovicu. I daleko od Yu prosjeka (142).