Pomoć Jugoslaviji za 20 godina.

Bez ovog bi Juga još davno prije roknula.
Pomoć Zapada u milijardama, krediti u milijardama, diktatura,
ispuštanje ventila nezadovoljnih i nezaposlenih u vidu davanja putovnice
(1971. 764 tisuće gastarbajtera, 1981. 875 tisuća), "recept" razvlačenja
propadanja koji je funkcionirao par desestljeća.

Po jednoj računi to je u današnoj vrijednosti najmanje 12,2 mlrd dolara,
po drugoj preko 15 mlrd dolara.

Koja je YU bila čemer, a BiH još veći čemer u čemeru, govori ovo (za 1984.):

- 37% stanovnika BiH imalo je prosjek narodnog dohodka po glavni stanovnika >100
- Tek 21% stanovnika BiH imalo je prosjek narodnog dohodka po glavni stanovnika Jugoslavije >100

- 55,12% bh stanovnika imalo je narodni dohodak (cca. 90 BDP-a) manje od 1000 dolara po glavi stanovnika. Afrika u sred Europe! "To je nama naša borba dala!"

Tad je bilo jeftinije kupiti brod rude u južnoj Americi nego je iskopavati u Bosni u rudnicima. Zastarjela i skupa tehnologija. A Bošnjaci nastavili sa tim rudnicima kao da im život o tome ovisi, da bi se sami sebi osjećali bitni bar po nečemu. Gubitaši bili u YU sad još veći gubitaši.

Svi bh rudnici su zapravo i sada totalno bankrotni. Kreka je jedan od mega dužnika u BiH.
Da bi zaustavili bunt rudara, pripojili su sve rudnike Elektroprivredi BiH, gdje im potrošači
subvenciniraju radna mjesta, dok oni samo gomilaju dugove.

Zanimljivo je da su jedni Banovići baš zbog ugljena bili na 8. mjestu (1984.) po visini narodnog dohodka po stanovniku u BiH. Jedno mjesto ispod Mostara.

Od 109, tj. 106. općina u BiH ako Sarajevo promatramo kao danas (4 općine),
ovih 10 drže začelje po narodnom dohodku po glavi stanovika 1984.

97.Rudo
98.Bratunac
99.Kotor Varoš
100.Prnjavor
101.Ugljevik
102.Šekovići
103.Lopare
104.Srebrenik
105.Skender Vakuf
106.Kalesija

Kalesija 262$ po gl. stanovnika. Tamo su tek skužili prednosti kotača.

Najrazvijenije općine (1-20), narodni doh. po glavi stanovnika 1984.

Vogošća
Ilidža
Bosanski Brod
Sarajevo (4 općine)
Zenica
Pucarevo/Novi Travnik
Mostar
Banovići
Bugojno
Tuzla
Banja Luka
Ilijaš
Lukavac
Visoko
Čapljina
Han-Pijesak
Trebinje
Bosanska Dubica
Vareš
Bosanska Gradiška

Općine u BiH po visini narodnog dohodka, 1984.

Sarajevo (4 općine)
Zenica
Banja Luka
Mostar
Tuzla
Ilidža
Prijedor
Zvornik
Bosanski Brod
Lukavac
Brčko
Bjeljina
Doboj
Bosanska Gradiška
Bihać
Vogošća
Bugojno
Travnik
Visoko
Živinice
V.Kladuša
Derventa
Pucarevo/Novi Travnik
Zavidovići
Kakanj
Konjic
Banovići
Goražde
Trebinje
Jajce
Bosanska Dubica
Čapljina
Foča
Gradačac
Ilijaš
Sanski Most
Teslić
Gračanica
Bosanski Novi
Cazin
Srebrenica
Vareš
Vlasenica
Maglaj
Tešanj
Livno
Modriča
Bosanska Krupa
Vitez
Donji Vakuf
Bosanski Šamac
Ključ
Mrkonjić Grad
Gornji Vakuf
Prnjavor
Orašje
Rogatica
Pale
Višegrad
Titov Drvar/Drvar
Breza
Sokolac
Bosanski Petrovac
Laktaši
Bileća
Duvno/Tomislavgrad
Srbac
Stolac
Ljubuški
Kotor Varoš
Lištica/Široki Brijeg
Srebrenik
Bratunac
Glamoč
Hadžići
Žepče
Odžak
Olovo
Fojnica
Lopare
Kladanj
Jablanica
Kiseljak
Posušje
Šipovo
Čitluk
Busovača
Nevesinje
Kalesija
Ugljevik
Grude
Han-Pijesak
Čelinac
Prozor
Čajniče
Bosansko Grahovo
Gacko
Kupres
Rudo
Skender Vakuf
Trnovo
Kreševo
Ljubinje
Kalinovik
Šekovići
Neum

Broj umirovljenika 1986. / 2016.

Povećanje za:

Hrvatska 133,8%
Srbija 131,7%
BiH 129,4%
Slovenija 88,45%

Zapravo je BiH na prvom mjestu, jer je imala
najveće smanjenje stanovnika.

Radili su efektivno 3 sata, ako i to, vozili par-nepar i čekali katkad satima na benziskoj crpki,
uzimali kredite bez devizne klauzule, dinar rokao do astro visina, nisu smjeli pisnuti,
nezaposlenost rješavali crvenim pasošima, imali 1124 $
po glavi stanovnika (1984.), gdje je samo 21% u BiH imao yu prosjek, korupcija i kriminal
cvjetali ali o kojima se nije puno pisalo, radna mjesta po 10 tis. DEM kupovala..., ali mnogima je Juga
još uvijek opcesija. Tako to kod lažnih Sarajlija, od kojih su mnogi omastili brke i sad se sjećaju
tih vremena, jer "danas ništa ne valja", pošto su protjerani iz Titinog raja powered by IMF.
Rijetki izuzetci, kao i pamet.

Puno prikrpljenih memorija i zbijenih u jedan super događaj.
Ali u pravu su, njima je tad bilo puno bolje nego sad. Dok već da pitaš Slovence i Hrvate sasvim druga priča.

I oni su preživljavali, švercali svim i svačim i kupovali farmerke u Trstu. Najveća je fora kad im se isto pitanje
dva puta ponovi, zbuni ih, padnu maske, ali onda pođe izmotavanje. I naravno, kad već tvrde da je sve
bilo dobro ili bolje, zašto je onda propalo.

Plaća u Hrvata samo 102 eura veća nego 1990.

Prosječni neto osobni dohodak po radniku u Hrvatskoj 1990. iznosio je 4.786 dinara (mjesečni prosjek),
odnosno 684 DEM. Tečaj dinara u 1990. je cijelu godinu bio 1 DEM = 7 din. Uzimajući u obzir inflaciju
marke 1991. od 3,7%, 5,1% 1992. i 4,4% 1993., te inflaciju HRD za par mjeseci i kune - od siječnja 1994.
do kraja 2015., koja je iznosila 72,2% - podatci HNB-a (kuna uvedena krajem svibnja 1994.), dolazimo do 85,4%
inflacija DEM i HRK od početka 1991. do kraja 2015. 684 DEM iz 1990. odgovaraju današnoj kupovnoj
vrijednosti od 1268 DEM ili 648 eura u Hrvatskoj. (Inflacija DEM u Njemačkoj i EUR od 1991.-2015. je 53,36%).
Zbog hiperinflacije u HR od 1991.-1993. i jednostavnijeg računanja, uzeta je inflacija DEM za te godine.

Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2015.
iznosila je 5.711 kuna. Po srednjem tečaju od 7,61 kn dolazimo do 750 eur ili 1468 DEM. Neto plaća je porasla
za samo 15,77% u svih 25 godina, ili godišnje samo 0,63%. Njemačkom radniku s istom plaćem u istom
razdoblju bi vrijednost zbog manje inflacije bila veća za 40%.

BROJ RADNIH MJESTA U INDUSTRIJI I RUDARSTVU
u najvažnijim gradovima republika i pokrajina (9/1990.)

Beograd 118798
Zagreb 103449
Sarajevo 64210
Skoplje 50252
Ljubljana 43565
Niš 40003
Kragujevac 35796
Maribor 33224
Novi Sad 31764
Banja Luka 26298

Zenica 22370
Osijek 22175
Subotica 21777
Split 20034
Rijeka 19954
Priština 19846
Zrenjanin 17763
Mostar 16539
Varaždin 16296
Vukovar 15869

Kranj 15382
Slavonski Brod 14938
Leskovac 14849
Titograd 14770
Titovo Užice 14712
Karlovac 14703
Sisak 14304
Valjevo 14176
Čačak 13493
Kruševac 12996

Tuzla 12986
Prilep 12918
Kumanovo 12366
Kraljevo 11663
Pančevo 11259
Pula 10957
Šabac 10880
Nikšić 10570
Štip 10300
Ohrid 10299

Bitolj 10085
Tetovo 10044
Celje 10030
Sombor 9656
Svetozarevo 9614
Šibenik 8958
Zaječar 8823
Smedrevo 8690
Zadar 8240
Prijedor 8047

Prizren 8005
Bihać 7939
Titov Veles 7256
Brčko 6991
Strumica 6639
Peć 6613
Vinkovci 6427
T. Mitrovica 6060
Bjelovar 6040
Doboj 5937

Cetinje 5405
Požarevac 5321
Trbovlje 4500
Jajce 4492
Bijeljina 4282
Jesenice 3766
Ptuj 3616
Dubrovnik 2450
Kopar 2284
Kotor 1775

Izvor: Stat. g. YU 1991.

pitanje je kakvo je stanje danas. da ga hebeš Zagreb nema danas 100 tisuća radnih mjesta u industriji.

hr 1990.
Industrija i rudarstvo 561.193


hr 2016.



http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2 ... 2_2016.htm

41.733 (3/2014.)

Zagreb ima 40% predratnih industrijskih radnih mjesta.
Sarajevo 20%.

Pa sta to znaci za Zagreb?
Da li je doslo do promjene strukture, koje su djelatnosti sada vodece?

Pretpostavljam sigurno da je došlo do promjene ali točno ne znam.

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2 ... 1_2015.htm

Ljut sam na sebe jer sam jednom vidio a nisam preuzeo, sken sa tablicom koja je sadržala podatke o uplatama u Fond za nerazvijene republike. Postojali su i apsolutni iznosi i ti iznosi kao % republičkog BDP-a. Riječ je bila o ogromnim ciframa koje bi kad-tad razorile federaciju i bez etničkih tenzija. Pa ako neko pronađe slučajno.