HercegBosna.org

laganini · **Pridružen/a:** 18 pro 2015, 09:33 **Postovi:** 15398

HHerceg je napisao/la:

laganini je napisao/la:

..odakle ti da se štampa novac nije ovo Jugoslavija...inflacija je nastala zbog rasta energenta a on zbog političke situacije...

Odakle Vladi lova za one silne korona mjere?
Izvadia Plenković id džepa? :smijeh

..ne Bulj je izvadio i musavi Penava..

HHerceg

laganini je napisao/la:

HHerceg je napisao/la:

Odakle Vladi lova za one silne korona mjere?
Izvadia Plenković id džepa? :smijeh

..ne Bulj je izvadio i musavi Penava..

Svu trojicu istresi iz gaća ne možeš ni da nađeš 10 maraka.

laganini · **Pridružen/a:** 18 pro 2015, 09:33 **Postovi:** 15398

..da ovako glup i neznalica moze vodit stranku a i grad..haha..govori sad su to uveli kad je prošla zima a najave poskupljenja stižu tek u ljetnim ratama..ni Bulj mu nije revan.. PREDSJEDNIK Domovinskog pokreta Ivan Penava danas je poručio kako je vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata vrijedan 4.8 milijardi kuna dojmovna politika te ocijenio kako u vladi "glume frajere" sada kada dolazi kraj sezone grijanja.

laganini · **Pridružen/a:** 18 pro 2015, 09:33 **Postovi:** 15398

..molim vas vratite skoru.. :zubati

HHerceg

laganini je napisao/la:

..ovo je premijer koji štiti interese svog naroda...boze daj mu snage.. PREMIJER Andrej Plenković i ministri objavili su mjere pomoći zbog vala poskupljenja, posebice kad je riječ o cijenama energenata.

Paketom mjera će se limitirati rast cijena električne energije na 9.6 posto te plina na najviše do 20 posto, a među mjerama su sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina za kućanstva, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike...

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Smanjuje se i PDV na hranu s 13 na 5 posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, na troškove u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticidi) s 25 na 5 posto, s 25 na 5 posto na maslac i margarin, dok će PDV na higijenske uloške i tampone biti snižen s 25 na 13 posto, a na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25 i 13 posto na 5 posto.

Ova smanjenja PDV-a su trajna, osim smanjenja plina na 5 posto koje je doneseno s rokom od godinu dana, potvrdio je potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić koji je također bio na predstavljanju. Uz njega i Plenkovića ondje su bili još ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Iznos vaučera za socijalno najugroženije se povećava s 200 na 400 kuna. Umirovljenici će dobiti jednokratnu naknadu. Oni koji imaju mirovinu do 1500 kuna dobit će naknadu od 1200 kuna, oni koji primaju od 1500 do 2000 kuna dobivat će naknadu od 900 kuna, oni koji primaju od 2000 do 3000 kuna dobivat će naknadu od 600 kuna i oni koji primaju od 3000 do 4000 kuna naknadu od 400 kuna.

> TEKSTUALNI PRIJENOS

Govori Plenković.

"Ovaj globalni porast cijena energenata izazvao je val poskupljenja u Europi. Cijena plina u Europi raste zbog veće potražnje nakon covid-krize, drugi je razlog Rusija, koja je najveći dobavljač i ima smanjenu proizvodnju, Norveška ne može povećati proizvodnju, u Europi dolazi do veće potražnje uslijed oporavka i hladnijih zima. 43% europskog plina dolazi iz Rusije, 23% iz Norveške, 11% iz Alžira. Europa uvozi 61% ukupnih energetskih potreba i 90% plina koji čini 21% energetske potrošnje.

Prosječna cijena je 120 kn/mW/h, 2.7 puta veća nego u Hrvatskoj. U Hrvatskoj smo imali sustav u kojem su cijene regulirane godinu dana.

Da nema ove intervencije, od 1. travnja računi za struju bi poskupjeli 23 posto, a za plin 79 posto.

Mjere

Dolazimo do odgovora vlade na ovu energetsku krizu. Paket koji danas predstavljamo je vrijedan 4.8 milijardi kuna. Rađen je sustavno, u koordinaciji svih ministarstava i tijela. Odnosi se na kućanstva, na firme i poljoprivrednike. Univerzalan je, usmjeren je na sve korisnike. Odnosi se na smanjenje računa za kućanstva, za porezno rasterećenje, jednokratne naknade za umirovljenike, poseban program za ribare...

Jel postoji kakav mehanizam kojim će trgovci biti natjerani na smanjenje cijena navedenih proizvoda?

laganini · **Pridružen/a:** 18 pro 2015, 09:33 **Postovi:** 15398

..naravno penzićima uvik triba pomoć Potporu će dobiti i umirovljenici, najavio je premijer Andrej Plenković, najavivši da je mjera 'teška' 470 milijuna kuna.

- Glavna umirovljenička mjera je kopija covid dodatka iz prošle godine. Ovisno o iznosu mirovine, umirovljenici će jednokratno dobiti od 400 do 1.200 kuna - objašnjeno je.

Oni umirovljenici koji imaju mirovinu do 1500 kuna dobit će jednokratnu naknadu u iznosu od 1200 kuna. Oni koji imaju od 1500 do 2000 kuna mirovine, dobit će jednokratnu naknadu od 900 kuna.

Oni koji imaju mirovinu od 2000 do 3000 kuna dobit će 600 kuna, a oni koji imaju mirovinu u iznosu od 3000 do 4000 kuna dobit će jednokratnu naknadu u iznosu od 400 kuna.

laganini · **Pridružen/a:** 18 pro 2015, 09:33 **Postovi:** 15398

HHerceg je napisao/la:

laganini je napisao/la:

..ovo je premijer koji štiti interese svog naroda...boze daj mu snage.. PREMIJER Andrej Plenković i ministri objavili su mjere pomoći zbog vala poskupljenja, posebice kad je riječ o cijenama energenata.

Paketom mjera će se limitirati rast cijena električne energije na 9.6 posto te plina na najviše do 20 posto, a među mjerama su sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina za kućanstva, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike...

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Smanjuje se i PDV na hranu s 13 na 5 posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, na troškove u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticidi) s 25 na 5 posto, s 25 na 5 posto na maslac i margarin, dok će PDV na higijenske uloške i tampone biti snižen s 25 na 13 posto, a na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25 i 13 posto na 5 posto.

Ova smanjenja PDV-a su trajna, osim smanjenja plina na 5 posto koje je doneseno s rokom od godinu dana, potvrdio je potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić koji je također bio na predstavljanju. Uz njega i Plenkovića ondje su bili još ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović te ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Iznos vaučera za socijalno najugroženije se povećava s 200 na 400 kuna. Umirovljenici će dobiti jednokratnu naknadu. Oni koji imaju mirovinu do 1500 kuna dobit će naknadu od 1200 kuna, oni koji primaju od 1500 do 2000 kuna dobivat će naknadu od 900 kuna, oni koji primaju od 2000 do 3000 kuna dobivat će naknadu od 600 kuna i oni koji primaju od 3000 do 4000 kuna naknadu od 400 kuna.

> TEKSTUALNI PRIJENOS

Govori Plenković.

"Ovaj globalni porast cijena energenata izazvao je val poskupljenja u Europi. Cijena plina u Europi raste zbog veće potražnje nakon covid-krize, drugi je razlog Rusija, koja je najveći dobavljač i ima smanjenu proizvodnju, Norveška ne može povećati proizvodnju, u Europi dolazi do veće potražnje uslijed oporavka i hladnijih zima. 43% europskog plina dolazi iz Rusije, 23% iz Norveške, 11% iz Alžira. Europa uvozi 61% ukupnih energetskih potreba i 90% plina koji čini 21% energetske potrošnje.

Prosječna cijena je 120 kn/mW/h, 2.7 puta veća nego u Hrvatskoj. U Hrvatskoj smo imali sustav u kojem su cijene regulirane godinu dana.

Da nema ove intervencije, od 1. travnja računi za struju bi poskupjeli 23 posto, a za plin 79 posto.

Mjere

Dolazimo do odgovora vlade na ovu energetsku krizu. Paket koji danas predstavljamo je vrijedan 4.8 milijardi kuna. Rađen je sustavno, u koordinaciji svih ministarstava i tijela. Odnosi se na kućanstva, na firme i poljoprivrednike. Univerzalan je, usmjeren je na sve korisnike. Odnosi se na smanjenje računa za kućanstva, za porezno rasterećenje, jednokratne naknade za umirovljenike, poseban program za ribare...

Jel postoji kakav mehanizam kojim će trgovci biti natjerani na smanjenje cijena navedenih proizvoda?

..konkurencija..

HHerceg

laganini je napisao/la:

HHerceg je napisao/la:

Jel postoji kakav mehanizam kojim će trgovci biti natjerani na smanjenje cijena navedenih proizvoda?

..konkurencija..

Znači nema. Pospremio Plenki više trgovcima u džep nego li građanima. :sega

laganini · **Pridružen/a:** 18 pro 2015, 09:33 **Postovi:** 15398

HHerceg je napisao/la:

laganini je napisao/la:

..konkurencija..

Znači nema. Pospremio Plenki više trgovcima u džep nego li građanima. :sega

..u trgovini nema konkurencije :neznam

poduci me ako tu nema di ima..mene vise brinu proizvođači..

Skeletor · **Pridružen/a:** 09 pro 2021, 00:01 **Postovi:** 3261

Legionnaire je napisao/la:

Skeletor je napisao/la:

SVA inflacija je uvek i samo posledica štampanja para od strane centralnih banaka. SVA. Kriviti trgovce za inflaciju je kao da neko krivi kašiku što je debeo.

To nije tačno. Postoji mnogo razloga. Kad ljudi izgube vjeru da im nešto više neće toliko trebati, onda ga se kotarišu za manje nego što bi inače.

Rusima je rublju inflacija smanjila tri puta kad su uvedene sankcije, nikakvo štampanje.

Tačno je da povećanje cena ima i psihološki aspekt, ali on je minijaturan i kratkoročan kada se uporedi sa štampanjem, a u Rusiji je bilo štampanja od 2014. i to dosta.

Povećanje cena je funkcija Δ novčane mase pomnožena sa velocitetom novca, tj. brzinom kojom se novac obrće. Ako se novac ne obrće, niko ništa ne troši, onda može da se odštampa brdo para i da cene ne rastu. Povećanje cena koje vidimo i koje ćemo tek videti nije samo rezultat novca koji se sad štampa nego koji se štampao od 2008. na ovamo a slabo se obrtao, uglavnom je bio parkiran u obveznicama, ETF-ovima i bankama.

Međutim, kako novac gubi kupovnu moć stopom od 15% godišnje a obveznice od 30 godina imaju kamatne stope od 2.37% godišnje, (https://ycharts.com/indicators/30_year_treasury_rate), a kratkoročnije još i manje, niko nije lud da mu novac propada u obveznicama i po bankovnim računima, već ga sad izvlače i kupuju ono što će očuvati vrednost - deonice kompanija koje mogu da povećaju cene i koje se bave proizvodnjom realnih proizvoda, onda monetarnim metalima, kriptovalutama, umetnički delima, nekretninama i obradivoj zemlji. Sa druge strane, građani kupuju unapred veće količine hrane i drugih proizvoda jer očekuju da će cene nastaviti da rastu, što podiže cene, što ubrzava kupovinu, što podiže cene, što ubrzava kupovinu i tako u nedogled dok centralna banka ne preseče.

HHerceg

laganini je napisao/la:

HHerceg je napisao/la:

Znači nema. Pospremio Plenki više trgovcima u džep nego li građanima. :sega

..u trgovini nema konkurencije :neznam

poduci me ako tu nema di ima..mene vise brinu proizvođači..

Nema obveze smanjenje (ili ograničernja rasta) cijena. Gotova priča.

Skeletor · **Pridružen/a:** 09 pro 2021, 00:01 **Postovi:** 3261

HHerceg je napisao/la:

laganini je napisao/la:

..u trgovini nema konkurencije :neznam

poduci me ako tu nema di ima..mene vise brinu proizvođači..

Nema obveze smanjenje (ili ograničernja rasta) cijena. Gotova priča.

Ograničavanje cena dovodi do nestašica, ako se trgovcu ne isplati da prodaje po toj nekoj ceni po kojoj mu je dopušteno, onda neće ni prodavati. Ako pekar može hleb/kruh prodavati samo po 5 kuna, a brašno, struja i rad ga koštaju 7 kuna, triput pogađaj da li će biti hleba/kruha.

Legionnaire

Skeletor je napisao/la:

Legionnaire je napisao/la:

To nije tačno. Postoji mnogo razloga. Kad ljudi izgube vjeru da im nešto više neće toliko trebati, onda ga se kotarišu za manje nego što bi inače.

Rusima je rublju inflacija smanjila tri puta kad su uvedene sankcije, nikakvo štampanje.

Tačno je da povećanje cena ima i psihološki aspekt, ali on je minijaturan i kratkoročan kada se uporedi sa štampanjem, a u Rusiji je bilo štampanja od 2014. i to dosta.

Povećanje cena je funkcija Δ novčane mase pomnožena sa velocitetom novca, tj. brzinom kojom se novac obrće. Ako se novac ne obrće, niko ništa ne troši, onda može da se odštampa brdo para i da cene ne rastu. Povećanje cena koje vidimo i koje ćemo tek videti nije samo rezultat novca koji se sad štampa nego koji se štampao od 2008. na ovamo a slabo se obrtao, uglavnom je bio parkiran u obveznicama, ETF-ovima i bankama.

Međutim, kako novac gubi kupovnu moć stopom od 15% godišnje a obveznice od 30 godina imaju kamatne stope od 2.37% godišnje, (https://ycharts.com/indicators/30_year_treasury_rate), a kratkoročnije još i manje, niko nije lud da mu novac propada u obveznicama i po bankovnim računima, već ga sad izvlače i kupuju ono što će očuvati vrednost - deonice kompanija koje mogu da povećaju cene i koje se bave proizvodnjom realnih proizvoda, onda monetarnim metalima, kriptovalutama, umetnički delima, nekretninama i obradivoj zemlji. Sa druge strane, građani kupuju unapred veće količine hrane i drugih proizvoda jer očekuju da će cene nastaviti da rastu, što podiže cene, što ubrzava kupovinu, što podiže cene, što ubrzava kupovinu i tako u nedogled dok centralna banka ne preseče.

Naravno da štampanje utiče, ali ima još faktora. Ne govorim o psihološkoj posljedici, nego o uzroku. Npr vidiš da će biti sranje u nekoj državi, a imaš nešto njihovog novca. Cilj ti je da ga se riješiš, pa i da izgubiš malo. Samim tim slabiš kurs te valute. Tako svi razmišljaju. Uzrok te inflacije je nepovjerenje.

A primjer za to što ti kažeš je i ovo sad. Uzrok trenutne inflacije je što se tokom pandemije manje trošilo. Pa se nagomilalo novca. Pa kad se pokrenulo, svi su više olako trošili novac, a trgovci su dizali cijene.

Skeletor · **Pridružen/a:** 09 pro 2021, 00:01 **Postovi:** 3261

Legionnaire je napisao/la:

Skeletor je napisao/la:

Tačno je da povećanje cena ima i psihološki aspekt, ali on je minijaturan i kratkoročan kada se uporedi sa štampanjem, a u Rusiji je bilo štampanja od 2014. i to dosta.

Povećanje cena je funkcija Δ novčane mase pomnožena sa velocitetom novca, tj. brzinom kojom se novac obrće. Ako se novac ne obrće, niko ništa ne troši, onda može da se odštampa brdo para i da cene ne rastu. Povećanje cena koje vidimo i koje ćemo tek videti nije samo rezultat novca koji se sad štampa nego koji se štampao od 2008. na ovamo a slabo se obrtao, uglavnom je bio parkiran u obveznicama, ETF-ovima i bankama.

Međutim, kako novac gubi kupovnu moć stopom od 15% godišnje a obveznice od 30 godina imaju kamatne stope od 2.37% godišnje, (https://ycharts.com/indicators/30_year_treasury_rate), a kratkoročnije još i manje, niko nije lud da mu novac propada u obveznicama i po bankovnim računima, već ga sad izvlače i kupuju ono što će očuvati vrednost - deonice kompanija koje mogu da povećaju cene i koje se bave proizvodnjom realnih proizvoda, onda monetarnim metalima, kriptovalutama, umetnički delima, nekretninama i obradivoj zemlji. Sa druge strane, građani kupuju unapred veće količine hrane i drugih proizvoda jer očekuju da će cene nastaviti da rastu, što podiže cene, što ubrzava kupovinu, što podiže cene, što ubrzava kupovinu i tako u nedogled dok centralna banka ne preseče.

Naravno da štampanje utiče, ali ima još faktora. Ne govorim o psihološkoj posljedici, nego o uzroku. Npr vidiš da će biti sranje u nekoj državi, a imaš nešto njihovog novca. Cilj ti je da ga se riješiš, pa i da izgubiš malo. Samim tim slabiš kurs te valute. Tako svi razmišljaju. Uzrok te inflacije je nepovjerenje.

A primjer za to što ti kažeš je i ovo sad. Uzrok trenutne inflacije je što se tokom pandemije manje trošilo. Pa se nagomilalo novca. Pa kad se pokrenulo, svi su više olako trošili novac, a trgovci su dizali cijene.

Inflacija, od latinskog inflatio, što znači nadimanje, je po definiciji nadimanje tj. naduvavanje, povećanje novčane mase. Mi vidimo posledice te inflacije kao povećanje cena. To što neko pokušava da redefiniše inflaciju kao nešto drugo je posebna priča.

Povećanje cena je uvek posledica viška novca, tj. promene odnosa količine dostupnog novca i robe u korist novca, takav je zakon ponude i potražnje. Ako je neko povećavao novčanu masu 10 godina ali su pare odlazile na berzu i u nekretnine pa sad odjednom ulete u realnu ekonomiju i naprave haos, to je isto posledica štampanja para svih tih godina. Ako hoćeš da se rešiš valute neke države i prodaš njihovu valutu ispod cene, ta centralna banka mora da smanji novčanu masu, ako to ne uradi sama je kriva što je u opticaju više para nego što treba da bude.

Problem je to što centralne banke ne poštuju ni jedan ekonomski model nego stalno povećavaju novčanu masu. Još od skidanja sa zlatnog standarda 1971. godine svetska ekonomija nije bila na zdravim nogama, sve je bez pokrića, sve je kula od karata, i sve mora pre ili kasnije da se sruši. Ovo je prvi put i istoriji civilizacije da su sve valute papirno smeće, što znači da na kraju svi upadamo u istu rupu.

laganini · **Pridružen/a:** 18 pro 2015, 09:33 **Postovi:** 15398

lider30 je napisao/la:

laganini je napisao/la:

..odakle ti da se štampa novac nije ovo Jugoslavija...inflacija je nastala zbog rasta energenta a on zbog političke situacije...

U zadnje dvije godine je masovno "nastampano" novca. Korona subvencije nisu izvucene iz poreza, nego su "nastampane", iako je ta rijec totalno zastarjela u vrijeme elektronskog novca.

..pa nema stabilnije valute od kune u svjetskim okvirima a ti lupetaš o štampanju i bas sad pred uvodjene eura evala majstori.. :zubati

HHerceg

Skeletor je napisao/la:

Ograničavanje cena dovodi do nestašica, ako se trgovcu ne isplati da prodaje po toj nekoj ceni po kojoj mu je dopušteno, onda neće ni prodavati. Ako pekar može hleb/kruh prodavati samo po 5 kuna, a brašno, struja i rad ga koštaju 7 kuna, triput pogađaj da li će biti hleba/kruha.

Zato treba ograničit maržu i u vrijeme nestašice omogućit kruh svim slojevima a ne samo onima na vrhu.

HHerceg

laganini je napisao/la:

lider30 je napisao/la:

U zadnje dvije godine je masovno "nastampano" novca. Korona subvencije nisu izvucene iz poreza, nego su "nastampane", iako je ta rijec totalno zastarjela u vrijeme elektronskog novca.

..pa nema stabilnije valute od kune u svjetskim okvirima a ti lupetaš o štampanju i bas sad pred uvodjene eura evala majstori.. :zubati

Stabilnija je konvertibilna marka.

laganini · **Pridružen/a:** 18 pro 2015, 09:33 **Postovi:** 15398

..moze bit ne ulazim u to ne znam al kuna definitivno je i onaj ko šalje poruke onstampanju love je mrzitelj hr ne vidim drugi razlog..

HHerceg

laganini je napisao/la:

..moze bit ne ulazim u to ne znam al kuna definitivno je i onaj ko šalje poruke onstampanju love je mrzitelj hr ne vidim drugi razlog..

Nisu mrzitelji hr nego si ti glup.
https://novac.zabranjeni.url/novac/aktualn ... e-10089373
HNB u akciji: Centralna banka počinje kupovati državne obveznice

Skeletor · **Pridružen/a:** 09 pro 2021, 00:01 **Postovi:** 3261

HHerceg je napisao/la:

Skeletor je napisao/la:

Ograničavanje cena dovodi do nestašica, ako se trgovcu ne isplati da prodaje po toj nekoj ceni po kojoj mu je dopušteno, onda neće ni prodavati. Ako pekar može hleb/kruh prodavati samo po 5 kuna, a brašno, struja i rad ga koštaju 7 kuna, triput pogađaj da li će biti hleba/kruha.

Zato treba ograničit maržu i u vrijeme nestašice omogućit kruh svim slojevima a ne samo onima na vrhu.

Kad država određuje cene:

slika

A kad stigne nešto malo robe po toj državnoj ceni:
slika

laganini · **Pridružen/a:** 18 pro 2015, 09:33 **Postovi:** 15398

..jake devizne rezerve su znak stabilnosti valute kakve veze to ima s štampanjem aj izlogiraj se..jss ti nesto studira..??? ocito nam obrazovanje oslo u kurac..

HHerceg

HHerceg je napisao/la:

laganini je napisao/la:

..moze bit ne ulazim u to ne znam al kuna definitivno je i onaj ko šalje poruke onstampanju love je mrzitelj hr ne vidim drugi razlog..

Nisu mrzitelji hr nego si ti glup.
https://novac.zabranjeni.url/novac/aktualn ... e-10089373
HNB u akciji: Centralna banka počinje kupovati državne obveznice

Kupovanje državnih obveznica od strane države = tiskanje novca

Ali tako je to kad se dolazi sa 2 promila na forum. :sega

HHerceg

Skeletor je napisao/la:

.

Nisi kapacitet za razmišljanje već za ponavljanje floskula.

laganini · **Pridružen/a:** 18 pro 2015, 09:33 **Postovi:** 15398

HHerceg je napisao/la:

Nisu mrzitelji hr nego si ti glup.
https://novac.zabranjeni.url/novac/aktualn ... e-10089373
HNB u akciji: Centralna banka počinje kupovati državne obveznice

Kupovanje državnih obveznica od strane države = tiskanje novca

Ali tako je to kad se dolazi sa 2 promila na forum. :sega

..sto bi jedan veliki covik reka ja cu se otriznit(kad uporno aludiraš na alkohol) al ti nikad neces postat pametan..the End..da štampanje novca.. :rigam

franzkappka · **Pridružen/a:** 16 pro 2021, 22:03 **Postovi:** 123

HHerceg je napisao/la:

laganini je napisao/la:

..moze bit ne ulazim u to ne znam al kuna definitivno je i onaj ko šalje poruke onstampanju love je mrzitelj hr ne vidim drugi razlog..

Nisu mrzitelji hr nego si ti glup.
https://novac.zabranjeni.url/novac/aktualn ... e-10089373
HNB u akciji: Centralna banka počinje kupovati državne obveznice

Za nekog tko je veoma glup, šta se vidi po prethodnih par postova, voliš ti druge nazivat glupim a?

HercegBosna.org

Veliki val rasta cijena

Online