..štampanje love dize inflaciju na kub a premijer upravo danas daje mjere za suzbijanje inflacije...nebi vise komentira ..

Plenkovic je jedan od najboljih politicara opcenito na ovom dijelu europe

..ma to je neupitno i to čak i naši iz oporbe znaju al iz folklora ko nesto ga kude...samo Bog nam ga je posla..

Ne razumiješ. Kroz quantitative easing je cijela Europa i na kraju cijeli svijet (više ili manje) u zadnje dvije godine ubacila masu svježeg novca (prijašnje štampanje). Nije tajna - imaš izvješća središnjih banaka u zadnje dvije godine i podaci su javni. Cijeli Zapad je upumpao strašno mnogo novog (tek tako kreiranog) novca u sustav. Cifre su u tisućama milijardi.
Ova inflacija je posljedica takve monetarne politike zadnje dvije godine i državnih intervencijskih mjera da se gospodarstvo održi iznad vode.

Jedini aksiom u ekonomiji je da svaki dug i sranje netko na kraju plati. Ovo je najlakši način. Milijardama ljudi na svijetu zarade ne prate stopu poskupljivanja, a poskupljivanja su neizravna i dugoročna posljedica gore navedene ekspanzivne monetarne politike.
Narod će opet platiti korona mjere, kroz ovaj lag između inflacije i rasta dohodaka.

..ok imas informaciju da je HNB štampala lovu...da ili ne..molim odgovor

Ne da mi se sad po HNB-ovoj stranici prčkati i gledati repo i obrnute repo aukcije.
Na brzinu sam vidio da je novac u optjecaju M1 (najbolje odgovara našem poimanju novca) tijekom 2020 viši za 3,3 milijarde kuna, a samo u jednom mjesecu u 2021 (siječanj 2021) veći za 1,6 milijardi HRK.

U veljači 2021. pušteno novih 2,2 mlrd HRK u optjecaj.

..nisi odgovorio..mislis da se u 2022 godini to moze sakrit...kad je big brother svud oko nas..

Pa to svi na svijetu rade. Amerika ubacuje tisuće milijardi dolara u sustav. Britanci sam postavljao ovdje, po kojoj stopi im raste novčana masa za vrijeme korone - da zaboli glava. Ima par stranica prije.
Tako cijeli svijet funkcionira.

Target je središnjim bankama da se svakih 36 godina prepolovi kupovna vrijednost novca.

Post od prije nekoliko dana.

..pa za njih znas al konkretno za hr...koja i ubvrime inflacije ima ponajmanju u europi

Podaci o mjesečnom porastu novčane su sa hnb stranice. Ukucaj i naći ćeš, kao i repo aukcije.

razgovaraš s autisistom, tako da je uzalud.

prvo, radi se o čovjeku koji ništa o ekonomiji ne zna.
drugo, čak i kad bi znao, njegova se rasprava svodi na "HDZ good, everyone else bad" diskurs. nije bitna tema ni sadržaj.

recimo, on ne razumije da ta stvar sa štampanjem love ima jako malo veze s HDZom i Hrvatskom uopće, da je to globalni fenomen koji predvode SAD.
s tim da kod njih ta štamparija ide od posljednje recesije, ne od COVIDa, ali su od početka COVIDa to digli na neslućene razine.

s obzirom da globalna produktivnost više ne plati te razine štamparije, to naravno stvara inflaciju

..ono što je najbitnije svako nekontrolirano tiskanje novčanica slabi tečaj valute jebote zar je to teško svatit a devizne rezerve se nekad puštaju a nekad kupuju ako je potrebna intervencija i nema veze s onim što pišeš uglavnom evo pa pročitaj:Hrvatska narodna banka, kao središnja banka u Hrvatskoj, zadužena za kreiranje novca. No HNB upravlja količinom primarnog novca kako bi se održala stabilnog tečaja kune prema euru i tako očuvala vrijednost domaćeg novca. Time se osigurava stabilnost cijena u zemlji, odnosno niska inflacija, što je osnovni cilj HNB-a, ali i pretpostavka ukupne makroekonomske stabilnosti.
“Izravna posljedica nekontroliranoga i prekomjernog kreiranja novca njegovo je obezvređivanje. Ako novac gubi vrijednost, to znači da cijene u zemlji nekontrolirano rastu, odnosno dolazi do visoke inflacije. Takva valuta počne gubiti vrijednost u odnosu prema drugim svjetskim valutama, odnosno domaća valuta slabi ili deprecira”, kazala je Budak i dodala da tada nastupaju uvjeti koji djeluju vrlo nepovoljno na cjelokupnu ekonomiju, odnosno u kojima sudionici u ekonomiji više nemaju pravu informaciju o vrijednosti dobara na tržištima, otežano im je uspoređivanje cijena, dolazi do redistribucije dohotka, nemogućnosti planiranja investicija, kupnje, a i štednja u domaćoj valuti gubi vrijednost. S obzirom na sve te rizike nekontroliranog kreiranja novca, zakonski je zabranjeno da središnja banka izravno financira državu.

..očito je u modi od mostovaca spominjat autizam..kakav lider takvi i članovi a ekonomija znam pa neću bit skroman vrhunski za nivo foruma...u kojem si ti nan dnu..možeš raspravljat o religiji tu si ok a ekonomiji si na nivou bulja i kompaniji znači mlatiš budalaštine..a na stručno pitanje imaš post izdnad pa skoncetriraj se pročitat više od dvi rečenice...

Ali nije zabranjeno neizravno, kupovinom državnih obveznica, što se svodi na isto. Nismo štampali pare i pustili u opticaj nego smo odštampali i tim parama kupili nešto što će nam propasti a državi ostaje lova koja će biti puštena u opticaj. Nije govno nego se pas posro.

čovječe, tek je jedan popodne, a već ti se jezik plete, oladi malo.

nije da mi te žao, ali kad partija sazna koliko ih brukaš, neće ti više biti za sendvič

da si ti teški ignorant.

trentuno se štamparija provodi svugdje, masovno, i to nema utjecaja na međuvalutna kretanja.

ima na INFLACIJU, ne na DEVALVACIJU, ali stučnjaci za pogled na dno boce to očito ne znaju.

tečaj valute bi slabilo samo kad bismo štampariju provodili mi više od drugih, ali trenutno je u toku svjetsko prvenstvo u disciplini "tko će više natiskati".

..lupetaš jel ti znas sto su obveznice i kakve oni imaju faktor u inflaciju... Obveznice su dužnički vrijednosni papiri kojim se između izdavatelja i imatelja obveznice uspostavlja kreditni odnos. U tom kreditnom odnosu, izdavatelj obveznice je dužnik, a imatelj je vjerovnik koji se dužniku odlučio pozajmiti sredstva. Riječ je o dugoročnim investicijama s obzirom na to da je njihov rok dospijeća obično dulji od deset godina. ..znaci veze nema s onim stonprezentiras..

Po kojoj kamatnoj stopi država "zajmi" pare od HNB-a a koja je stopa inflacije kojom novac propada? Pozajmi po ispod 2%, pojede se 15% godišnje, posle 10 godina "vrati" neku siću i pojeo vuk magarca. Pa hoću i ja po fiksnoj stopi od 2% godišnje da uzmem kredit ali nema banke u univerzumu koja bi mi takav kredit dala.

I to je samo jedan način na koji HNB ubrizgava likvidnost u ekonomiju, drugi su repo pozajmice bankama, ali ako ne kopčaš ovo osnovno to tek nećeš.

..kolko znamo kreditni rejting nam nije los znaci ni to ne pije vodu..

Kreditni rejting procenjuje da li će pozajmljeni novac biti vraćen, ne da li će izgubiti kupovnu moć. Sve članice EU imaju relativno dobar kreditni rejting, čak i Grčka.

kad je kupac obveznice središnja banka novcem koji je friško stvorila ex nihilo, to se zove štamparija.

što će biti za 10 godina kad se dug bude trebalo vratiti je futur drugi. u praksi zemalja poput SADa, najčešće se posudio još više od onog što se vratilo

Dramatizirate, inflacija nije prevelika.

Veća je šteta zašto je država taj novac potrošila uludo, tj. da sanira ono što je prije toga sama upropastila "mjerama".

Pa nije ako si gazda, obični čovjeci osjete svako poskupljenje i svaki pad kupovne moći. Iovako je sirotinja na sve strane, sve nešto živi od 1. do 25., zadnjih 5 dana stiska teška. Evo di god krenem slušam poskupilo ovo poskupilo ono a i ovako ne mogu.