Mislim da sam već ranije promovirao Numbeo...jako ružan dizajn, ali odlični podaci (bazirani na velikom uzorku).

Idemo redom:

Hrvatska vs Srbija - uzimajući u obzir prosječni dohodak i cijene, kupovna moć u Hrvatskoj je 48.88% jača.

https://www.numbeo.com/cost-of-living/compare_countries_result.jsp?country1=Serbia&country2=Croatia&displayCurrency=EUR

Zagreb vs Beograd - kupovna moć u ZG je 70.06% jača (odnosno u ZG plaća duplo veća a troškovi nekih 30-40% veći).

https://www.numbeo.com/cost-of-living/compare_cities.jsp?country1=Serbia&city1=Belgrade&country2=Croatia&city2=Zagreb&displayCurrency=EUR

Hrvatska vs BiH: uzimajući u obzir prosječni dohodak i cijene, kupovna moć u Hrvatskoj je 23.40% jača (no s obzirom da ovo poređenje ne uzima u obzir stopu nezaposlenosti, odnosno poredi samo prosječne plaće i troškove) ne mogu se izvući neki opći zaključci, osim usporedbe zaposlenih).

https://www.numbeo.com/cost-of-living/compare_countries_result.jsp?country1=Bosnia+And+Herzegovina&country2=Croatia&displayCurrency=EUR

Sarajevo vs Zagreb: kupovna moć u ZG je 42.29% jača:

https://www.numbeo.com/cost-of-living/compare_cities.jsp?country1=Bosnia+And+Herzegovina&city1=Sarajevo&country2=Croatia&city2=Zagreb&displayCurrency=EUR

Sarajevo vs Mostar: kupovna moć u MO je 9.86% jača:

https://www.numbeo.com/cost-of-living/compare_cities.jsp?country1=Bosnia+And+Herzegovina&city1=Sarajevo&country2=Bosnia+And+Herzegovina&city2=Mostar&displayCurrency=EUR

Sarajevo vs Banja Luka: kupovna moć u BL 2.50% jača:

https://www.numbeo.com/cost-of-living/compare_cities.jsp?country1=Bosnia+And+Herzegovina&city1=Sarajevo&country2=Bosnia+And+Herzegovina&city2=Banja+Luka&displayCurrency=EUR

Možete se i sami igrati s podacima, samo prebacite filter u EUR.

Neki opći zaključak je taj da se u BiH živi donekle bolje od RH prosjeka (naglašavam da je riječ o prosjeku) pod uvjetom da imaš neto plaću od 900 KM.

Tema je nastala jer je na drugom mjestu neko počeo nabrajati troškove ovoga ili onoga u odnosu na plaće. To i nije loša metoda, no kad se već ide na to, bolje obuhvatiti sve podatke koji su nastali na dobrom uzorku.

Ipak, kontekst je sve: (neto plaća 5x veća a troškovi malo više od duplo veći).

Koje troškove uzima u obzir? Stanovanje, auti, kultura, izlasci? Ili samo osnovne potrepštine?

Ok, otvorio mi je link, vidim sve, jako zanimljivo.

Kupovna moć građana da je veća u Mostaru i Banja Luci nego u Sarajevu !? nemoguće po mnogo toga cemu ...

Prosječne plaće tu negdje, a sarajevske troškove dižu stranci, turisti, diplomati i sl...nije da nema smisla. Imaš sve podatke u linkovima, ogromni su uzorci za svaki prehrambeni artikl, najam stana itd. No kao što sam označio u tekstu, ovo poredi samo zaposlene s zaposlenim (prosječne plaće i prosječne cijene). Gradovi koji imaju manju nezaposlenost i veću priliku za zaradu van prosječne plaće će stajati bolje a to neće biti reflektirano u ovim podacima, pa se tu mogu javiti neke anomalije (npr. možda u SA ima ogroman broj ljudi koji iznajmljuju nekretnine i sl...njihov kućni dohodak nije reflektiran kroz plaće).

Ne može se standard gledati samo po plaćama, na primjer Hrvati imaju manje prosječne plaće od Slovaka a veću financijsku imovinu.
Mnogi ljudi pored plaće imaju apartmane i slično.

To sam otkrio i prezentirao na drugoj temi: https://hercegbosna.org/forum/gospodarstvo/hrvatska-po-bogatstvu-imovini-gra-ana-je-dostigla-europski-prosjek-t16921.html

Numbeo podatke više gledaj kao na parametre globalne mobilnosti. Kao djelatnik koji u teoriji može raditi bilo gdje...eto gdje otići i imati najbolji standard uzimajući u obzir plaće i troškove.

Ljubljana samo 12% jača od ZG, očekivao sam 20-30%.

https://www.numbeo.com/cost-of-living/compare_cities.jsp?country1=Croatia&city1=Zagreb&country2=Slovenia&city2=Ljubljana&displayCurrency=EUR

Nevjerovatno da je jaz između ZG i BG mnogo veći nego onaj između ZG i SA

Sarajevo očito ima veći broj predstavništva i međunarodnih organizacija po glavi stanovnika, što sa sobom nosi određeni broj dobro plaćenih radnih mjesta. Tu je i onaj famozni koeficijent 2.0x za raspodjelu PDV-a.

Beograd ima cijene nekretnina i najamnine na razini Zagreba, u Sarajevu su značajno jeftinije. To je vjerojatno i glavni razlog lošijeg standarda u Srbiji.
Inače, ako se ide preko prosječne plaće i implied PPP conversion rate, u RH je prosjecna plaća 1850$, u Srbiji 1300$

Onda se treba špekulirati zašto veća prosječna plaća u SA u odnosu na BG ne vodi prema većoj cijeni nekretnika?

https://www.numbeo.com/cost-of-living/compare_cities.jsp?country1=Bosnia+And+Herzegovina&city1=Sarajevo&country2=Serbia&city2=Belgrade&displayCurrency=EUR

Objašnjenje se možda krije u stopi nezaposlenosti (eventualno veća stopa nezaposlenosti u Sarajevu drži cijene nekretnine pod kontrolom), to sam spominjao ranije. No onda se opet postavlja drugo pitanje - kako veća stopa nezaposlenosti može korelirati s većim plaćama (a tu se vraćamo na ono o izmišljenim državnim i kvazidržavno inozemnim radnim mjestima za elitu u Sarajevu).

Vjerojatno veća ponuda starogradnje zbog pada stanovništva devedesetih i manji pritisak od unutarnjih migracija. Koliko primjerice ljudi gravitira sarajevskom univerzitetu u odnosu na beogradski? Puno praznih stanova znači i veliku ponudu najma, a niska cijena najma uglavnom dovodi do smanjenja investicija u nekretnine i time i pada njihovih cijena.

mislim da si pogodio, Sarajevo samo u 4 svoje centralne općine ima preko 80 tisuća ljudi manje nego 1991. godine, a uz svo bujanje prigradskih općina razlika je još veća za cijeli teritorij predratnog Sarajeva i penje se na oko 100 tisuća. s druge strane Zagreb i Beograd kontinuirano rastu u broju stanovnika do današnjeg dana.

Kolike su stope nezaposlenosti, jer ako porediš standard samo onih koji rade, to ne daje potpunu sliku.

Beograd - 10%

Kanton Sarajevo - 30%

Ali ništa to ne znači bez stope sive ekonomije u BG i KS kako bi dobili efektivnu nezaposlenost.

Vraćam se na ono što sam napisao ranije:

Prosječne neto plaće djelatnika u društevnom sektoru 1986., ovisno o str. spremi, bile su su Hrvatskoj veće za 13-29%, a u Sloveniji 56-85% u odnosu na BiH. Najveća razlika je bila kod VKV radnika, a najmanja za osobe s 4-7 razreda o.š., u obje republike. / Izvor: Svezni zavod za stat.

U BiH ima jedna caka zbog koje plaće djeluju manje nego što jesu (iako veće nego u Srbiji). Naime, zbog ogromnih opterećenja (cirka 71%) na osnovicu, ogroman broj djelatnika ima minimalac, a ostatak ide kroz dodatke (na koje ne dolazi opterećenje) tipa "topli obrok", "putni troškovi" i naravski dio koji ide na ruke. Ne znam do koje se mjere to koristi u RH i Srbiji, ali je vrlo česta pojava u BiH.

Broj radnih mjesta u industriji u KS se smanjio u razdoblju između 1987. i 2018. za 73%.

U Srbiji državi ide 50% plate za svakog radnika. Zato je gomila prijavljena na minimalac, koji dobijaju na račun, i na deo u kešu koji dobijaju na ruke i koji nije prijavljen. Ali to je moguće samo u manjim firmama, u velikim preduzećima moraju da te prijave za onoliko koliko ti je stvarna plata, jer ko će da opere tolike pare i deli radnicima u kovertama. Em je tehnički jako teško to raditi, em postoji mnogo veća šansa da te finansijska policija provali. A imaš i gomilu malih firmi od po dva do pet, šest radnika u kojima svi rade full na crno.

Ali imaš na jugu Srbije poslove gdje tipa gazdi kioska vraćaš na ruke 4 hiljade od minimalca, nedavno sam na twitteru vodio tu raspravu i došli smo do zaključka da se to iznivelira.

Prvi put čujem za to. Nemoguće je da je to masovna pojava, jer sa minimalcem imaš para taman da pokriješ račune. Jesu na jugu cene nekih stvari duplo manje nego u Beogradu, ali nikome se ne isplati da radi ispod minimalca (ne isplati se ni za minimalac), jer su računi isti.

Kako mislis ne isplati se? Pa sumnjam da ce to radit pater familias, ali 17-godisnja kcerka koja je tem zavrsila trogodisnju i zivi u Pirotu vrlo lako bi. Jer bolje i 26000 nego nista.

Btw, koliko su u BG placeni studentski poslovi?

https://www.numbeo.com/quality-of-life/ ... 2=Belgrade
Ovo je zanimljivo jer daje nešto širi pregled nego sami životni standard. Po ovom pokazatelju je recimo Zagreb bolji od Berlina, a Ljubljana jedan od najboljih gradova za život u Europi.

S druge strane, BG i SA znacajno zaostaju. Najveci problem u Sarajevu je zaģađenje, dok je u Beogradu to cijena nekretnina. U BG treba raditi 22 godine da se kupi prosjecan stan i tu je uz Hong Kong majgoru na svijetu

Evo da oživimo ovu temu.
U RH se također izbjegavaju porezi raznim dodacima za promet, prehranu i ostalo. Neki dobiju i ponešto na crno. Ne radi se samo o onima koji rade za minimalac ali od onih koji su prijavljeni na minimalac većina dobije nešto na crno ili nekakve putne naloge.