Partija=stranka
fudbal ajde i razumim to su englezi donili tu.
Ima ih još mnogo

Karadžić je pokrao starije hrvatske gramatike i rječnike.

Gomilu riječi srbi su preuzeli od nas.

Karadžić je oblikovao srpski jezik po uzoru na hrvatski.
Istočna štokavica je bila srpska, nije bila hrvatska (dobre njene dijelove su sve do kraja ww1 svojatali Bugari), ali svejedno.

Dijalektologija tu malo znači, da.

Npr. čakavski, kajkavski i staroštokavski (a i torlački) obično upotrebljavaju neke arhaičnije oblike, npr. tamno ł u prvom licu jednine perfekta, bił (bil) sam, umjesto bio, koji je u novoštokavskom u pravilu prešao u o (u nekim oblicima i a, bia, ne bio).
I to se manje-više svodi na to, s time da postoje i neki drugi lokalizmi, tipa kajkavskima je pés (skoro pa päs), umjesto pas.

Hrvatski dijalekti i srpski dijalekti se ne miješaju previše.

Da, oni vole preuzimati tuđice.

Džon Vejn

znaci yu faktor sveden na 12%
bolje nego prije

Pišeš svašta.

Točno je da je Vuk od nas preuzeo niz stvari, no stilizirao je jezik uglavnom prema srpskim seoskim govorima i na toj običnoj razini jezik je kao naš, samo siromašniji.

Bez Vuka, jezik bi Srba bio kulturološki drugotniji nama, no ipak posve razumljiv i na govornoj razini praktički vrlo sličan. Evo primjera jezika Gavrila Venclovića iz rukopisa 1720ih, 100 godina prije Karadžića:
https://www.rastko.rs/rastko-bl/umetnos ... vuk_l.html

Dovle doplovivši,
vetrila svoja spustivši,
u tvrdom pristaništu ćutanja
da pristanemo.
..........................
Evo sam to vidim
da neki drugi zavičaj zločest
u mome telu vojuje
suproć moga umlja.

Da se paštimo, dokle nam nije sunce zašlo,
Dokle nam nije smrklo
I životna vrata nisu se zatvorila.
Jerno noću ništa se ne može poslovati,
Razilazi se trgovina, zatvaraju se šatre.
Posle toga, dobro znate
Da se nejma od koga što kupti
Ni ima zašto...

Dakle to je jezik nama vrlo blizak, razumljiv i gramatički sličan, skoro isti- i bez Vuka.

Glede formalnoga ustroja, da su Srbi ostali kod slavenosrpskog i hrpe rusizama i ruskih gramatičkih oblika, bila bi druga priča. No oni su s običnim govorom približili se nama, a da nisu nešto silno preuzeli- iako dio sigurno jesu.

No što kako i u kojoj mjeri, to je pitanje.

Nedvojbeno je da ne bi imali ništa jekavski, jer toga u njihovoj tradicji, i kod izvornih jekavaca- nema.

Gavrilo Venclović je iz Srijema koji je naseljen uglavom s dinarskog prostora. Slično je i sa zapadom uže Srbije



Govornici staroštokavskog srpskog su ove male crvene točkice i njihov govor je izumro.

Novoštokavski govor je govor s prostora Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore. Taj prostor nije jezgra srpskog kraljevstva, već je to današnji srbijanski dio sandžaka. Taj prostor gdje je nastao novoštokavski je djelom ostao katolički, a djelom su katolici koji su konvertirani na pravoslavlje. Dakle etno-jezično drugačiji sloj od ong stanovništva koje je stvorilo Rašku i kasnije ju širilo. To stanovništvo koje je stvaralo Rašku, nazovimo izvorni Srbi, jesu doživjeli rasturanje u vrijeme osmanskih provala i uvelike su zamijenjeni stanovništvom iz Hercegovine i Crne Gore. Zato je došlo do prodora novoštokavskog.

Preci novoštokavaca su stvarali Hrvatsku, Duklju, Dubrovačku Republiku, a ne Rašku. Raška ih je napala i jednim dijelom zauzela na neko vrijeme

Trebalo bi genetski istražiti starosrpske grobove pa usporediti s Lužičkim Srbima.

To opet nema veze.

Naš jezik je realno povijesno staroštokavski.

Novoštokavski znači dvije stvari a) 4 naglaska (to se i ne vidi u pismu), b) izjednačene množinske padeže u D, L, I množine

Priče naših lingvista da smo mi u 19. stoljeću pisali novoštokavski su bajke. Šenoa je izvorno pisao razne padeže, dakle ne novoštokavski.

Nitko normalan ne misli da je otac hrvatskoga jezikoslovlja, Bartol Kašić, u 17. stoljeću pisao novoštokavski. On je pisao realno mješavinom čakavskog i štokavskoga, i to staroštokavskoga, a evo kak izgleda dio njegova prijevoda "Biblije" iz 1622. (utipkati u google bartol kašić izabrana štiva)

https://www.matica.hr/knjige/izbor-iz-djela-780/

BIBLIJA
(Izbor)
PJESAN OD PJESNI SALAMUNOVIJEH
[PJESMA NAD PJESMAMA]
1. 1
Celunuo mene celovom od usta svojijeh, ere su bolje dojke
tvoje od vina,
2
mirisajuće pomastijemi najboljijemi. Ul’je izlijeto ime tvo-
je; zato mladičice obljubiše tebe.
3
Potegni mene, za tobom trčati ćemo na miris od pomasti
tvojijeh. Uveo je mene kralj u skrovita svoja; radovati će-
mo se i veseliti ćemo se u tebi, spometnici od dojaka tvoji-
jeh vrh vina; pravi ljubi tebe.
4
Črna sam, ali pristala, kćeri Jeruzalemove, kakono prebi-
valište čedarova, kakono kože Salamunove.
5
Nemojte razgledati mene erbo pocrnila jesam, jere me je
priobrazilo sunce. Sinovi matere moje rvali su se suproć
meni, postavili su mene pudaricu u vinogradijeh, vinograd
moj nijesam čuvala.
6
Ukaži mi koga ljubi duša moja, gdje paseš, gdje počivaš o
podne da se ne počnem skitati za stadijemi od druga tvo-
jijeh.
7
Ako ne poznaš tebe, o najljepša meju ženami, izidi i otidi
za stopami od stada i pasi kozliće tvoje kod pribivališta od
pastira.
8
Konjičtvu momu na kočijah faraunovijeh prilikovao sam
tebe, prijateljice moja.
9
Lijepa su ličca tvoja kakono od grlice, vrat tvoj kakono od
prsi uresje.
10
Verižice zlatne učiniti ćemo tebi crvotočne srebrom.
96
11
Dokle bješe kralj na postelji svojoj, despig moj podao je
vonja svoga.
12
Kitica od mire obljubljeni moj meni, meju dojkami moji-
jemi pribivati će.
13
Grozdak ciparski obljubljeni moj meni u vinogradijeh
Engadovijeh.
14
Eto si ti lijepa, prijateljice moja, eto si lijepa ti, oči tvoje
od golubica.
15
Eto si lijepi ti, obljubljeni moj, i pristali. Odric naš pun
cvijetja,
16
grede od kuća našijeh čedarske, podgredničtva naša od
cipresa.
2. 1
Ja cvijet od polja i lijer od dolina.
2
Kakono lijer meju dračami, tako prijateljica moja meju
kćerimi.
3
Kakono jabuka meju stabrijemi od dubrava, tako oblju-
bljeni moj meju sinovi. Pod sjenom od onoga koga bjeh že-
ljela sjedoh i plod njegov sladak grlu momu.
4
Uveo je mene u pohranu od vina, uredio je u meni ljubav.
5
Pokrijepite mene cvijetjem, obložite me jabukami, jere
ljubavju venem.
6
Lijeva njegova pod glavom mojom, desnica njegova zagrli-
ti će mene.
7
Zaklinam vas, o kćeri jeruzolimske, za košute i jeljene od
polja, da ne probudite ni činite razbuditi se ljubljenu doči-
jem ona bude htjeti.
8
Glas od ljubljenoga moga; eto on ide skačući priko gora,
priskačući priko gorica.
9
Priličan je obljubljeni moj košuti i štenetu od jeljena. Eno
on stoji za zidom našijem gledajući proz prozore, izgledaju-
ći kroz razmrežja

Pa naravo da novoštokavski nastaje kasije, na temelju staroštokavskog. Samo što je standard novoštokavski

A ako ćemo tako, svi južnoslavenski jezici su nastali na temlju staroslavenskog.

Prilikom doseljenja na Balkan vjerojatno su svi južni Slaveni govorili potpuno isto. Narječja nastaju kasnije.

Ne vidim koja je uopće tema.

Ovaj lik govori staroštokavski.

I?

Zato i kažem da je pidžin.

Pričaš o čovjeku koji živi u hrvatskom srijemu?

Svi slavenski su međusobno slični.


Uzeli su dosta.
Prvenstveno riječi.
Gdje im je bilo slovo h?

Pogledaj kako pričaju zapadni Bugari ili sjeverozapadni Makedonci.
Možda Janjevci.
Recimo da su ti to neka mjerila, čemu bi srpski bio sličniji.

Ali i prije Vuka imaš hrvatske utjecaje na Srbe.
Pa mi smo imali kraljevstvo tri stoljeća prije njih.

Pola kneževine Srbije je naseljeno iz Dinarskih krajeva (pogledaj karte koje su ti dali).

Izvorni Srbi su manje-više izumrli u vrijeme Tomislava.

Kada ih je Tomislav oslobodio Bugara, pa kad su postali bizantska, bugarska, pa dukljanska županija, tamo se doselilo svega.

Ali je bilo starije ime, koje su kasnije "uskrsnuli" Nemanjići, srušili Dukljansku državu i stvorili vjeru po kojoj su se prozvali.
U Rašanima nakon sredine 10. stoljeća imaš i kapljicu hrvatske krvi, između ostaloga.

Pa današnji Ujguri pričaju jezik srodan Uzbečkom.
Prijašnji Ujguri, koji su imali kaganat koji je držao pola Sibira su pričali jezik srodan raznim okolnim tatarskima, tipa jakutski...

To je kao da uspoređuješ današnje i antičke Makedonce.
Nije baš isto, ima prekida.

A Srbi su imali prekid prvo pod Bugarima, a onda pod Turcima.

Dio su i asimilirali.

Da, tu bi trebalo biti sličnosti.

Nije, standard je produkt sviju narječja.

Nije to sve.
Novoštokavski nema nekih arhaizama.

U staroštokavskom je bil, ne bio (ili bia), npr.

Bartol Kašić je pisao novoštokavštinom s utjecajima staroštokavštine i čakavštine.


Ok, znaš li što je ovdje čakavsko, novoštokavsko, a što staroštokavsko?

Novoštokavski je nastao u 15. stoljeću, a svi ostali u 13.-14.

Lako je razlikovati hrvatski i srpski jezik. Hrvatski je lijep, zveči, zvoni, zvuči, a srpski je priprost i neciviliziran.

88% Hrvata misli kako su jezici različiti, a onda HDZ plati knjigu koja tvrdi suprotno - https://www.tportal.hr/kultura/clanak/h ... _refresh=1
Već uobičajeno...

Bilo pa prošlo. I propalo.

Od 57:00 nadalje

Kašić nije pisao nikakvom novoštokavštinom, to veli iBrozović koji je dosta upetljao s tim novo-glupostima.

Jedino u akcentima i izjednačenim padežima, te palatalizacijom tipa grozdje> grožđe i sl.

Razni pisani dokumenti su jednostavno staroštokavski ako imaju listje, ako pišu "svim Hrvatom"- a ne svim Hrvatima i sl.

Mažuranićev spis Hervati Madjarom nije novoštokavski, koliko god naše lingvističke budale o tom diplali jer su padeži neizjednačeni.

Šenoa isto nije novoštokavski, zbog padeža. Naša lingvistika lupa gluposti preko 70 godina bez veze.

Ovo NIJE novoštokavski.



"o poslovih"- NIJE novoštokavski

I to su jedine razlučnice.

Nije ništa ni s arhaizmima, nije ništa ni s pravopisom, nego jedino s akcentuacijom i padežima, te time je li lišće, a ne listje po izgovoru. Nije ništa ni je li šćakavski ili štakavski, ni je li koja sklonidba s ovim ili onim specifičnostima.

Hvala Bogu da je propalo. Ali, preskočili ste činjenicu kako je za to smeće novce dao (sufinancirao) HDZ?! Kao da sutra HDZ plati (ponovno novcem hrvatskih poreznih obveznika) neku knjigu koja promovira pedofiliju, pa ako knjiga ne poluči rezultate, time je sve OK i cijelu priču možemo zaboraviti?! Kako je tako nešto uopće moguće? Zapravo, meni je jasno kako je to moguće, jer HDZ nakon 2000. je lijevo liberalna gay friendly globalistička i eurofilna stranka, u koaliciji sa SDSSom, a u EU pučanima udružena sa Vučićevom SNS i Izetbegovićevom SDA, ali nije zgorega razotkrivati njihovo licemjerstvo.
Nije ta knjiga katastrofa poput obnove spomenika u Srbu, plaćanja za tjednik "Novosti", performansa u Kamenskoj (https://www.youtube.com/watch?v=AcKFpKuvngI), ali je na tragu takvih HDZ svinjarija.

HDZ NIJE ovaj HDZ. Ministar je bio Božo Biškupić, a odobrio je veleučeni Tonko Maroević.
Nemaju nikakvu vlast, i ta priča o HDZu je kretenizam.

HDZ nakon Sanadera nema veze s tom jezičnom politikom, što najbolje pokazuje Zakon o hrvatskom jeziku, koji ni Tuđmanova vlast nije bila dovoljno pametna da ga ustroji. Brozović i Babić su profućkali godine na marginalne glupisti, a o krajnjoj destrukciji Račana i Milanovića da ne govorimo.

Pište idiotarije o marginalnim budalaštinama tipa eurofilska i gay friendly, što i nema veze s temom, a ako je eurofilska i gay friendly- to je apsolutno marginalno, a prvi dio je pozitivan, za razliku od kretenskoga gada sisavca Orbana i sličnoga putinskoga kriminalnoga klateža.

Citat za ovu tvrdnju?

Ovo nije točno.

Tj služi i kao arhaični zapis ć.
Slovo ć je uveo tek Gaj u 19.stoljeću.

Što se tiče množinskih padeža, opet, ne.
Nisu toliko bitni.

To je alternativno stajalište, naša lingvistika ne razmišlja tako.
Staroštokavski je radi arhaizama (npr. skupov čr u črn/crn, vs u vsi/svi) i drugačijih naglasaka (sš ima akut, naglaššava se na zadnjem slogu, nema dva nova naglaska...)


Listje i krstjani su arhaični način pisanja lišće i kršćani.

Sve krivo.

listje, grozdje...nije samo način pisanja, nego je glasovno staroštokavski kao što je i dandanas čakavski. Izgovor se vidi u dubrovačkoj poeziji ako dolazi u rimi, iako to treba tražiti. Ako je po izgovoru listje- to je staroštokavski.

Kod Mažuranića 1848. nije jasno je li samo zapis ili izgovor- on piše radostju, i mi ne znamo je li mislio izgovor "radošću" ili "radostju", ili još nije bio prelomio u glavi. Jednostavno- ne znamo.

Svi i vsi nema bitne veze jer su staroštokavski pisali svi Dubrovčani svi u oblicima "svikolici" i ostalo, a pišu tako u 15. stoljeću kad od novoštokavskog ni n.

Brozović je počeo tu priču o novoštokavskom tek 1960ih, dok nitko od naših lingvista, ni napredniji Krstić i Guberina, nisu o tom govorili, nego samo o štokavskom. To je Brozovićev monumentalni promašaj, budući da je novoštokavština, osim 4 akcenta, definirana poglavito izjednačenim padežima u D, L, I množine, a tako od nas skoro nitko nije pisao u 19. stoljeću. A jest Relković u "Satiru" u 18. stoljeću, lako se provjeri - iako nije pisao sustavno, nego miješano. Kod Srba je Dositej Obradović pokušao pisati različite padeže, s različitim uspjehom. Kaardžić piše isključivo novoštokavski.

Brozović je u ediciji "Hrvatska i Europa", 3. svezak, pišući o jeziku i Kašićevoj gramatici napisao da je to prva hrvatska- i srednjojužnoslavenska, prema njegovu izumu toga pojma, no da jezik Kašića nije novoštokavski. To nisu tvrdili ni drugi, npr. Matasović ni ostali lingvisti, jer Kašić piše drugačije padeže i ima niz jezičnih osebujnosti koje nisu novoštokavske, a i Dubrovnik nije bio novoštokaviziran sve do 19. stoljeća.

Srpski jezik nisam baš proučavao, no nisam siguran ni da je jezik Njegoša novoštokavski, dok za miješani Obradovićev znam da sigurno nije.