Država dvotjednim putovanjem mami Hrvate iz Čilea da dođu živjeti u HrvatskuLJETNA škola "Domovina“, dvotjedni program kojim mladi potomci Hrvata dolaze iz svijeta upoznati Hrvatsku, promoviran je ovaj tjedan u Čileu gdje živi oko 200.000 osoba hrvatskog porijekla.
"Hrvatska želi da joj se vrate potomci iseljenika“, rekla je Ivana Pečarević, koordinatorica "Domovine“ za Latinsku Ameriku, gostujući u podcastu hrvatske udruge Profesionales Croatas (CPEAC) u Čileu.
"Ono što su radili naši djedovi, sada želimo u suprotnom pravcu“U Čile su se Hrvati iz Dalmacije počeli doseljavati krajem 19. stoljeća, a migracijski valovi nastavili su se tijekom 20. stoljeća. "Ono što su radili naši djedovi, sada želimo u suprotnom pravcu“, istaknula je Pečarević.
Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu pokrenuo je 2018. godine program "Domovina“. Djevojke i mladići u dobi od 18 do 30 godina prijavljuju se u ožujku na natječaj, po potrebi traže stipendiju, pa u lipnju dolaze u Hrvatsku.
"Nije ideja da se bude na plaži""Dolaze upoznati Hrvatsku na drugačiji način. Ideja je proći zemlju, ali ne kao turist, nego kao netko tko joj pripada“, kaže koordinatorica. "Nije ideja da se bude na plaži nego da se uči i upozna zemlja. Da vide da je Hrvatska otvorena i moderna“. Mladi obilaze muzeje, penju se na kninsku tvrđavu, razgledaju Šibenik, jedu u restoranima tradicionalnu hranu kakvu su pripremali stari, uče povijest, susreću se s političarima...
Idu u Vukovar"Ide se u Vukovar kako bi se iz prve ruke vidio rat i ono što se dogodilo našoj naciji tijekom Domovinskog rata. Posjećuju bolnicu i mjesto stradanja onih koji su donijeli slobodu. To bude emotivno“, rekla je Pečarević.
U toj ljetnoj školi sudjeluju potomci Hrvata iz čitavog svijeta, a prednjačili su oni iz SAD-a, Kanade i Australije. Mladih iz Latinske Amerike u početku nije bilo puno pa Pečarević kaže da se uključila kao most zbog španjolskog jezika i poznavanja tamošnje kulture.
"Hrvatska nas nije zaboravila"Rođena je u argentinskom gradu Rosariju nakon što je njen otac zbog gospodarskih i političkih razloga emigrirao 1965. s otoka Visa. Zajedno s drugim članovima obitelji prodao je što je imao kako bi u Argentini izgradio novi život. Dio rodbine već je bio u Paragvaju i Argentini.
"Hrvatska nije zaboravila na nas, zna da postojimo. I žele nas ondje“, rekla je Pečarević u eter programa u Čileu. Neki procjenjuju da u Latinskoj Americi živi oko 850.000 osoba hrvatskog porijekla. Značajan dio njih stara su emigracija pa gube jezik, a time i kulturu i tradiciju.
"Ljudi žele biti uz svoe korijene""Nosimo ljubav prema Hrvatskoj, ljudi žele biti uz svoje korijene, ali često to ne možemo kanalizirati“, rekla je Pečarević. Ona je u sklopu programa "Croaticum“ učila hrvatski jezik u Hrvatskoj. Savjetuje potomcima Hrvata da se uključuju u lokalne udruge i zajednice kako bi "naša kultura ostala živa“.
Nedavno je petero mladih iz Punta Arenasa, grada na jugu Čilea, boravilo u Hrvatskoj putem "Domovine“. Povezali su se međusobno i s ostalim sudionicima gradeći trajna prijateljstva. "Svaku mladu osobu koja dođe pokušava se dotaknuti u srce. Želi im se pokazati da je Hrvatska i njihova kuća“, objašnjava koordinatorica.
Nakon povratka iz ljetne škole možda će se poželjeti vratiti, studirati i raditi u Hrvatskoj, a u konačnici i trajno preseliti. Pečarević, koja u posljednje vrijeme živi između Hrvatske i Argentine, uvjerava mlade u Južnoj Americi da je razlika samo u jeziku koji mogu naučiti. Govori im da je puno mogućnosti za preseljenje.
"Kultura je slična, ljudi su velikodušni i osjećajni, te vezani uz prijatelje i obitelji“, kaže.
