HercegBosna.org

dane-croatia

Graničar Jozo je napisao/la:

dane-croatia je napisao/la:

Koje radnje radi županija, a da ih ne bi mogli raditi obćine ili gradovi ili s druge strane država?

pitanje možeš usmjeriti i na drugu stranu.
https://www.zakon.hr/z/132/Zakon-o-loka ... egionalnoj)-samoupravi
Članak 20.

Treba izmjena ovog zakona, a ne ukidanje županija.

dane-croatia je napisao/la:

Po meni pojedine poslove (katastar, urbanizam, porezna, sudstvo, policija...) treba maksimalno centralizirat, jerbo su onda te ustanove objektivnije, dok na pr. donošenje urbanističkog plana, gradnju škola i vrtića... treba maksimalno prilagodit svakom selu, znači dati u ruke obćinama, a sukladno tome i novce. Tu su mi županije niti na nebu niti na zemlji i kano takve su mi suvišne i jedino prouhljebničke. Pogotovo jerbo smo mi mala država i nije nam potrebna međurazina vlasti između države i obćine.
Ako su neke obćine presiromašne i preslabo naseljene, tada ih treba prikrpiti susjednim obćinama.

Što se tiče općina i gradova, imaš članak 19 koji to definira. Dakle, nije ni sada drugačije.

Štoviše, člankom 22 je i sada predviđeno da se neki poslovi JLS prebace na županiju.

Problem ovog zakona je što je on općenite naravi (lex generalis), dakle nije lex specialis. Tim tzv. lexovima specialis se definiraju nadležnosti raznih administrativnih razina (Zakon o komunalnom gospodarstvu, pa se onda npr. djelovanje komunalnih redara definira/komplicira Zakonom o općem upravnom postupku.

Realni problem promjene ovlasti administrativnih razinama je taj što su županije, od svih mogućih funkcija koje su mogle imati, postale ono što im ne piše, a to je poligon za zapošljavanje stranačkih zaslužnika ili potencijala. Isto kao i javna poduzeća (vodovodi, ceste, održavanje javnih površina ako je razdbojeno od komunale i ls.). Županije su veliki potencijal, ali to treba biti sveobuhvatna reforma. Gašenjem županija ništa se ne bi dogodilo u pozitivnom smislu, osim smanjenja broja državnih/javnih službenika.

Nisam skužio iz ovoga što si napisao po čemu je županija nezamienjiva, za razliku od obćina i države. Ima li ijedan posao koji županija treba raditi, a da ga ne bi dobro radili obćine i država. S druge strane, za velik broj poslova se nađu solidni argumenti za nezamienjivost države i obćina po pitanju koristi za ljude.
Što se tiče uhljebničtva, slažem se da ono u velikoj mjeri ne ovisi da li imamo 10 razina vlasti ili jednu, ali županije svakako pridonose uhljebničtvu i bojim se da ne postoji njihova opravdanost u bilo kojem smislu.

Graničar Jozo

dane-croatia je napisao/la:

Graničar Jozo je napisao/la:

pitanje možeš usmjeriti i na drugu stranu.
https://www.zakon.hr/z/132/Zakon-o-loka ... egionalnoj)-samoupravi
Članak 20.

Treba izmjena ovog zakona, a ne ukidanje županija.

Što se tiče općina i gradova, imaš članak 19 koji to definira. Dakle, nije ni sada drugačije.

Štoviše, člankom 22 je i sada predviđeno da se neki poslovi JLS prebace na županiju.

Problem ovog zakona je što je on općenite naravi (lex generalis), dakle nije lex specialis. Tim tzv. lexovima specialis se definiraju nadležnosti raznih administrativnih razina (Zakon o komunalnom gospodarstvu, pa se onda npr. djelovanje komunalnih redara definira/komplicira Zakonom o općem upravnom postupku.

Realni problem promjene ovlasti administrativnih razinama je taj što su županije, od svih mogućih funkcija koje su mogle imati, postale ono što im ne piše, a to je poligon za zapošljavanje stranačkih zaslužnika ili potencijala. Isto kao i javna poduzeća (vodovodi, ceste, održavanje javnih površina ako je razdbojeno od komunale i ls.). Županije su veliki potencijal, ali to treba biti sveobuhvatna reforma. Gašenjem županija ništa se ne bi dogodilo u pozitivnom smislu, osim smanjenja broja državnih/javnih službenika.

Nisam skužio iz ovoga što si napisao po čemu je županija nezamienjiva, za razliku od obćina i države. Ima li ijedan posao koji županija treba raditi, a da ga ne bi dobro radili obćine i država. S druge strane, za velik broj poslova se nađu solidni argumenti za nezamienjivost države i obćina po pitanju koristi za ljude.
Što se tiče uhljebničtva, slažem se da ono u velikoj mjeri ne ovisi da li imamo 10 razina vlasti ili jednu, ali županije svakako pridonose uhljebničtvu i bojim se da ne postoji njihova opravdanost u bilo kojem smislu.

nastavak prethodne priče je taj da se, osim prebacivanja nadležnosti, neke općine jednostavno ugase ili im se toliko smanji opseg rada da nema potreba za gomilanjem administracije u pojedinim općinama/gradovima.

Povećanje opsega posla ne treba značiti linerano povećanje broja zaposlenih u županijama.

Konkretnije, ako u županiji X ima 50 JLS, a za posao (a) iz nadležnosti JLS treba po jedan čovjek, to znači da posao (a) trenutno obavlja 50 osoba. Gašenjem općina/gradova, odnosno prebacivanjem nadležnosti na županiju X, ne bi trebalo doći do povećanja zaposlenih u županiji X za 50 osoba, nego za 20, ako i toliko. Treba uzeti u obzir razvoj digitalizacije i komunikacije. Čak i OECD naglašava da će upravo u administraciji doći do smanjenja broja radnih mjesta, jer postaju suvišne.

Zašto zadržati županije, a ukidati općine/gradove? Prvo, s aspekta prostornog razvoja važne cjeline poput gospodarstva zahtijevaju širu sliku, a planiranje na nižim razinama donosi rascjepkanost i parcijalno sagledavanje problema i rješenja. Iz potreba gospodarstva proizlazi razvoj obrazovanja, a ono mora početi već u srednjim školama. Ti imaš gradova (velikih) koji nemaju srednju školu. Nadalje, prostorno planiranje zahtjeva razvoj infrastrukturnih sustava koji su skupi, a male JLS nemaju nikakvih kapaciteta, niti ljudskih niti financijskih, za realizaciju takvih investicija. Analize su pokazale da općine većinu sredstava troše na plaće, a da bez doznaka iz proračuna ne bi ni opstale.

S aspekta prostornog planiranja, svi prostorni planovi ili strategije razvoja moraju proći stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Umjesto 51 (50 JLS + 1 Ž) administrativne procedure sve se smanjuje na recimo 21 (20+1). Dakle, smanjio si pritisak na državni aparat za 40%. Ako to znači smanjenje administracije za 15% napravio se veliki pomak. Nadalje (po meni ovo možda najbitnije u cijeloj priči), ako je prag javne nabave 200.000 kn za usluge, onda svaki taj dokument (strategija razvoja, SPUO, prostorni plan, i niz drugih) može ići preko jednostavne nabave. Kako je JLS-ovima dana mogućnost hoće li imati interni pravilnik za jednostavnu nabavu (sve ispod 200.000 kn), tim pravilnikom se može definirati da je dovoljna jedna ponuda i eto ti nekom stranački bliskom "poduzentiku" 199.000 kn u šlajpek. I sve to puta tri. Znači, u jednoj godini se može izvući skoro 600.000 kn samo za jednu stvar. A gdje su raznorazne studije ovog ili onog i sl. pizdarijota. Ako zbog ičega treba gasiti općine/gradove, treba ih gasiti zbog ovoga.

Ibar

Graničar Jozo je napisao/la:

dane-croatia je napisao/la:

Nisam skužio iz ovoga što si napisao po čemu je županija nezamienjiva, za razliku od obćina i države. Ima li ijedan posao koji županija treba raditi, a da ga ne bi dobro radili obćine i država. S druge strane, za velik broj poslova se nađu solidni argumenti za nezamienjivost države i obćina po pitanju koristi za ljude.
Što se tiče uhljebničtva, slažem se da ono u velikoj mjeri ne ovisi da li imamo 10 razina vlasti ili jednu, ali županije svakako pridonose uhljebničtvu i bojim se da ne postoji njihova opravdanost u bilo kojem smislu.

nastavak prethodne priče je taj da se, osim prebacivanja nadležnosti, neke općine jednostavno ugase ili im se toliko smanji opseg rada da nema potreba za gomilanjem administracije u pojedinim općinama/gradovima.

Povećanje opsega posla ne treba značiti linerano povećanje broja zaposlenih u županijama.

Konkretnije, ako u županiji X ima 50 JLS, a za posao (a) iz nadležnosti JLS treba po jedan čovjek, to znači da posao (a) trenutno obavlja 50 osoba. Gašenjem općina/gradova, odnosno prebacivanjem nadležnosti na županiju X, ne bi trebalo doći do povećanja zaposlenih u županiji X za 50 osoba, nego za 20, ako i toliko. Treba uzeti u obzir razvoj digitalizacije i komunikacije. Čak i OECD naglašava da će upravo u administraciji doći do smanjenja broja radnih mjesta, jer postaju suvišne.

Zašto zadržati županije, a ukidati općine/gradove? Prvo, s aspekta prostornog razvoja važne cjeline poput gospodarstva zahtijevaju širu sliku, a planiranje na nižim razinama donosi rascjepkanost i parcijalno sagledavanje problema i rješenja. Iz potreba gospodarstva proizlazi razvoj obrazovanja, a ono mora početi već u srednjim školama. Ti imaš gradova (velikih) koji nemaju srednju školu. Nadalje, prostorno planiranje zahtjeva razvoj infrastrukturnih sustava koji su skupi, a male JLS nemaju nikakvih kapaciteta, niti ljudskih niti financijskih, za realizaciju takvih investicija. Analize su pokazale da općine većinu sredstava troše na plaće, a da bez doznaka iz proračuna ne bi ni opstale.

S aspekta prostornog planiranja, svi prostorni planovi ili strategije razvoja moraju proći stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Umjesto 51 (50 JLS + 1 Ž) administrativne procedure sve se smanjuje na recimo 21 (20+1). Dakle, smanjio si pritisak na državni aparat za 40%. Ako to znači smanjenje administracije za 15% napravio se veliki pomak. Nadalje (po meni ovo možda najbitnije u cijeloj priči), ako je prag javne nabave 200.000 kn za usluge, onda svaki taj dokument (strategija razvoja, SPUO, prostorni plan, i niz drugih) može ići preko jednostavne nabave. Kako je JLS-ovima dana mogućnost hoće li imati interni pravilnik za jednostavnu nabavu (sve ispod 200.000 kn), tim pravilnikom se može definirati da je dovoljna jedna ponuda i eto ti nekom stranački bliskom "poduzentiku" 199.000 kn u šlajpek. I sve to puta tri. Znači, u jednoj godini se može izvući skoro 600.000 kn samo za jednu stvar. A gdje su raznorazne studije ovog ili onog i sl. pizdarijota. Ako zbog ičega treba gasiti općine/gradove, treba ih gasiti zbog ovoga.

Sve potpisujem. Manja državna uprava znači ujedno veću efikasnost, manje poreze i bolji ekonomski standard. :kava

dane-croatia

Graničar Jozo je napisao/la:

dane-croatia je napisao/la:

Nisam skužio iz ovoga što si napisao po čemu je županija nezamienjiva, za razliku od obćina i države. Ima li ijedan posao koji županija treba raditi, a da ga ne bi dobro radili obćine i država. S druge strane, za velik broj poslova se nađu solidni argumenti za nezamienjivost države i obćina po pitanju koristi za ljude.
Što se tiče uhljebničtva, slažem se da ono u velikoj mjeri ne ovisi da li imamo 10 razina vlasti ili jednu, ali županije svakako pridonose uhljebničtvu i bojim se da ne postoji njihova opravdanost u bilo kojem smislu.

nastavak prethodne priče je taj da se, osim prebacivanja nadležnosti, neke općine jednostavno ugase ili im se toliko smanji opseg rada da nema potreba za gomilanjem administracije u pojedinim općinama/gradovima.

Povećanje opsega posla ne treba značiti linerano povećanje broja zaposlenih u županijama.

Konkretnije, ako u županiji X ima 50 JLS, a za posao (a) iz nadležnosti JLS treba po jedan čovjek, to znači da posao (a) trenutno obavlja 50 osoba. Gašenjem općina/gradova, odnosno prebacivanjem nadležnosti na županiju X, ne bi trebalo doći do povećanja zaposlenih u županiji X za 50 osoba, nego za 20, ako i toliko. Treba uzeti u obzir razvoj digitalizacije i komunikacije. Čak i OECD naglašava da će upravo u administraciji doći do smanjenja broja radnih mjesta, jer postaju suvišne.

Zašto zadržati županije, a ukidati općine/gradove? Prvo, s aspekta prostornog razvoja važne cjeline poput gospodarstva zahtijevaju širu sliku, a planiranje na nižim razinama donosi rascjepkanost i parcijalno sagledavanje problema i rješenja. Iz potreba gospodarstva proizlazi razvoj obrazovanja, a ono mora početi već u srednjim školama. Ti imaš gradova (velikih) koji nemaju srednju školu. Nadalje, prostorno planiranje zahtjeva razvoj infrastrukturnih sustava koji su skupi, a male JLS nemaju nikakvih kapaciteta, niti ljudskih niti financijskih, za realizaciju takvih investicija. Analize su pokazale da općine većinu sredstava troše na plaće, a da bez doznaka iz proračuna ne bi ni opstale.

S aspekta prostornog planiranja, svi prostorni planovi ili strategije razvoja moraju proći stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Umjesto 51 (50 JLS + 1 Ž) administrativne procedure sve se smanjuje na recimo 21 (20+1). Dakle, smanjio si pritisak na državni aparat za 40%. Ako to znači smanjenje administracije za 15% napravio se veliki pomak. Nadalje (po meni ovo možda najbitnije u cijeloj priči), ako je prag javne nabave 200.000 kn za usluge, onda svaki taj dokument (strategija razvoja, SPUO, prostorni plan, i niz drugih) može ići preko jednostavne nabave. Kako je JLS-ovima dana mogućnost hoće li imati interni pravilnik za jednostavnu nabavu (sve ispod 200.000 kn), tim pravilnikom se može definirati da je dovoljna jedna ponuda i eto ti nekom stranački bliskom "poduzentiku" 199.000 kn u šlajpek. I sve to puta tri. Znači, u jednoj godini se može izvući skoro 600.000 kn samo za jednu stvar. A gdje su raznorazne studije ovog ili onog i sl. pizdarijota. Ako zbog ičega treba gasiti općine/gradove, treba ih gasiti zbog ovoga.

Županije su prevelike cjeline da bi mogle misliti lokalno, a za širu sliku planiranja tu je država, koja je dovoljno mala da joj ne trebaju županije.
Na pr. tu u okolici Rieke skoro svaka obćina ima svoju industrijsku zonu (Kastav, Viškovo, Klana, Jelenje, Čavle, Matulji, Bakar...), a kad te obćine ne bi postojale, jedna županija bi sve gurala u jedno ili dva središta, a ostalo bi sve bilo zapušteno. Jedan Gorski Kotar bi bio samo još gori nego je sada. Ne može jedna županija jednako o razvoju brinuti za potrebe svakog sela na otocima, Crikveničkom zaleđu, Gorskom Kotaru, zaleđu Rieke ili istarskom dielu županije. Svrha obćina je čim manja birokracija i blizkost s lokalnim ljudima i njihovim potrebama. Osobno bih čak i veće gradove podielio u nekoliko obćina, jerbo ta birokracija i udaljenost od ljudi u njima je nešto preloše. Nekakva nepristrana birokracija i šire gledanje je dovoljno od strane države.

Tako da bi puno više smisla imalo ukidat županije, a obćine samo prepravljat s obzirom na to koliko su izplative.

Graničar Jozo

Ibar je napisao/la:

Graničar Jozo je napisao/la:

nastavak prethodne priče je taj da se, osim prebacivanja nadležnosti, neke općine jednostavno ugase ili im se toliko smanji opseg rada da nema potreba za gomilanjem administracije u pojedinim općinama/gradovima.

Povećanje opsega posla ne treba značiti linerano povećanje broja zaposlenih u županijama.

Konkretnije, ako u županiji X ima 50 JLS, a za posao (a) iz nadležnosti JLS treba po jedan čovjek, to znači da posao (a) trenutno obavlja 50 osoba. Gašenjem općina/gradova, odnosno prebacivanjem nadležnosti na županiju X, ne bi trebalo doći do povećanja zaposlenih u županiji X za 50 osoba, nego za 20, ako i toliko. Treba uzeti u obzir razvoj digitalizacije i komunikacije. Čak i OECD naglašava da će upravo u administraciji doći do smanjenja broja radnih mjesta, jer postaju suvišne.

Zašto zadržati županije, a ukidati općine/gradove? Prvo, s aspekta prostornog razvoja važne cjeline poput gospodarstva zahtijevaju širu sliku, a planiranje na nižim razinama donosi rascjepkanost i parcijalno sagledavanje problema i rješenja. Iz potreba gospodarstva proizlazi razvoj obrazovanja, a ono mora početi već u srednjim školama. Ti imaš gradova (velikih) koji nemaju srednju školu. Nadalje, prostorno planiranje zahtjeva razvoj infrastrukturnih sustava koji su skupi, a male JLS nemaju nikakvih kapaciteta, niti ljudskih niti financijskih, za realizaciju takvih investicija. Analize su pokazale da općine većinu sredstava troše na plaće, a da bez doznaka iz proračuna ne bi ni opstale.

S aspekta prostornog planiranja, svi prostorni planovi ili strategije razvoja moraju proći stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Umjesto 51 (50 JLS + 1 Ž) administrativne procedure sve se smanjuje na recimo 21 (20+1). Dakle, smanjio si pritisak na državni aparat za 40%. Ako to znači smanjenje administracije za 15% napravio se veliki pomak. Nadalje (po meni ovo možda najbitnije u cijeloj priči), ako je prag javne nabave 200.000 kn za usluge, onda svaki taj dokument (strategija razvoja, SPUO, prostorni plan, i niz drugih) može ići preko jednostavne nabave. Kako je JLS-ovima dana mogućnost hoće li imati interni pravilnik za jednostavnu nabavu (sve ispod 200.000 kn), tim pravilnikom se može definirati da je dovoljna jedna ponuda i eto ti nekom stranački bliskom "poduzentiku" 199.000 kn u šlajpek. I sve to puta tri. Znači, u jednoj godini se može izvući skoro 600.000 kn samo za jednu stvar. A gdje su raznorazne studije ovog ili onog i sl. pizdarijota. Ako zbog ičega treba gasiti općine/gradove, treba ih gasiti zbog ovoga.

Sve potpisujem. Manja državna uprava znači ujedno veću efikasnost, manje poreze i bolji ekonomski standard. :kava

Optimalna veličina državne uprave znači efikasnost. Nekako mi se čini da ozbiljne analize u RH nema po tom pitanju.

S druge strane, šta znači optimalno? Optimizirati se može i u sadašnjoj konstelaciji administrativnih granica. Međutim, pitanje je koliko je administrativni ustroj zemlje optimalan. Postoje istraživanja koja kažu da je to cca 10.000 stanovnika. Znači, mnogo toga se gasi. Vrlo lako se može napraviti mapa Hrvatske s tim kriterijem.

Hrvatskoj treba novi teritorijalni ustroj, jer se s ovakvim ustrojem nije postiglo ono što je bio cilj 1997. godine. Usudio bih se reći da nijedan cilj nije u potpunosti ostvaren, ako je uopće ostvaren (ovo potonje će prije biti slučaj).

• potpuna unutarnja integracija i konsolidacija prostora Države
• povećanje vrijednosti i kvalitete hrvatskog prostora

Integracija i konsolidacija, ne samo da je smanjen razvojni disparitet, nego je razvojni jaz između npr. Like i Dalmacije još više naglašen

Koja je to vrijednost hrvatskog prostora, kad je demografski opustošen?

Graničar Jozo

dane-croatia je napisao/la:

Graničar Jozo je napisao/la:

nastavak prethodne priče je taj da se, osim prebacivanja nadležnosti, neke općine jednostavno ugase ili im se toliko smanji opseg rada da nema potreba za gomilanjem administracije u pojedinim općinama/gradovima.

Povećanje opsega posla ne treba značiti linerano povećanje broja zaposlenih u županijama.

Konkretnije, ako u županiji X ima 50 JLS, a za posao (a) iz nadležnosti JLS treba po jedan čovjek, to znači da posao (a) trenutno obavlja 50 osoba. Gašenjem općina/gradova, odnosno prebacivanjem nadležnosti na županiju X, ne bi trebalo doći do povećanja zaposlenih u županiji X za 50 osoba, nego za 20, ako i toliko. Treba uzeti u obzir razvoj digitalizacije i komunikacije. Čak i OECD naglašava da će upravo u administraciji doći do smanjenja broja radnih mjesta, jer postaju suvišne.

Zašto zadržati županije, a ukidati općine/gradove? Prvo, s aspekta prostornog razvoja važne cjeline poput gospodarstva zahtijevaju širu sliku, a planiranje na nižim razinama donosi rascjepkanost i parcijalno sagledavanje problema i rješenja. Iz potreba gospodarstva proizlazi razvoj obrazovanja, a ono mora početi već u srednjim školama. Ti imaš gradova (velikih) koji nemaju srednju školu. Nadalje, prostorno planiranje zahtjeva razvoj infrastrukturnih sustava koji su skupi, a male JLS nemaju nikakvih kapaciteta, niti ljudskih niti financijskih, za realizaciju takvih investicija. Analize su pokazale da općine većinu sredstava troše na plaće, a da bez doznaka iz proračuna ne bi ni opstale.

S aspekta prostornog planiranja, svi prostorni planovi ili strategije razvoja moraju proći stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Umjesto 51 (50 JLS + 1 Ž) administrativne procedure sve se smanjuje na recimo 21 (20+1). Dakle, smanjio si pritisak na državni aparat za 40%. Ako to znači smanjenje administracije za 15% napravio se veliki pomak. Nadalje (po meni ovo možda najbitnije u cijeloj priči), ako je prag javne nabave 200.000 kn za usluge, onda svaki taj dokument (strategija razvoja, SPUO, prostorni plan, i niz drugih) može ići preko jednostavne nabave. Kako je JLS-ovima dana mogućnost hoće li imati interni pravilnik za jednostavnu nabavu (sve ispod 200.000 kn), tim pravilnikom se može definirati da je dovoljna jedna ponuda i eto ti nekom stranački bliskom "poduzentiku" 199.000 kn u šlajpek. I sve to puta tri. Znači, u jednoj godini se može izvući skoro 600.000 kn samo za jednu stvar. A gdje su raznorazne studije ovog ili onog i sl. pizdarijota. Ako zbog ičega treba gasiti općine/gradove, treba ih gasiti zbog ovoga.

Županije su prevelike cjeline da bi mogle misliti lokalno, a za širu sliku planiranja tu je država, koja je dovoljno mala da joj ne trebaju županije.
Na pr. tu u okolici Rieke skoro svaka obćina ima svoju industrijsku zonu (Kastav, Viškovo, Klana, Jelenje, Čavle, Matulji, Bakar...), a kad te obćine ne bi postojale, jedna županija bi sve gurala u jedno ili dva središta, a ostalo bi sve bilo zapušteno. Jedan Gorski Kotar bi bio samo još gori nego je sada. Ne može jedna županija jednako o razvoju brinuti za potrebe svakog sela na otocima, Crikveničkom zaleđu, Gorskom Kotaru, zaleđu Rieke ili istarskom dielu županije. Svrha obćina je čim manja birokracija i blizkost s lokalnim ljudima i njihovim potrebama. Osobno bih čak i veće gradove podielio u nekoliko obćina, jerbo ta birokracija i udaljenost od ljudi u njima je nešto preloše. Nekakva nepristrana birokracija i šire gledanje je dovoljno od strane države.

Tako da bi puno više smisla imalo ukidat županije, a obćine samo prepravljat s obzirom na to koliko su izplative.

A čuj, i grad/općina je prevelika da može brinuti o potrebama tvoje mahale. Zato postoje naselja, mjesni odbori i četvrti/kotari.

I s koliko kapaciteta funkcioniraju te zone? Jesu li međusobno konkurente? Te zone su uludo ulupan novac.

Citat:

Poduzetnička aktivnost se koncem 2013. odvijala u 451 poduzetničkoj zoni, odnosno u 34,5 %, u kojima je 69 303 zaposlenika.

Citat:

Prije donošenja odluke o osnivanju poduzetničke zone nisu izrađene studije opravdanosti izgradnje, posebice interesa investitora, položaja zone, veličine, troškova osnivanja i opremanja, izvora financiranja, pogodnosti za poduzetnike i učinaka koji se namjeravaju postići.

Citat:

Do konca 2013., pojedine jedinice lokalne samouprave darovane nekretnine nisu privele namjenama navedenima u ugovorima o darovanju.

http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr ... h-zona.pdf

Što se tiče birokracije, ona je zamjena za kompetencije. U RH ni jedno, ni drugo nije zaživjelo na način na koji je to trebalo. Birokracija je trebala donijeti sustav kontrole, ali kad imaš negativnu selekciju kadrova onda imamo što imamo.

Citat:

U opremanje i razvoj poduzetničkih zona do konca 2013. uloženo je ukupno 3.373.824.766,00 kn (ulaganja do konca 2003. iznosila su 323.765.305,00 kn, a ulaganja od 2004. do 2013. iznosila su 3.050.059.461,00 kn).

Umjesto u zone, mogli smo imati vrhunsku prometnu infrastrukturu (mrežu brzih/državnih cesta) kojom bi se s jedne strane uvezao prostor, a s druge strane bi se omogućila mobilnost i povećala konkretnost samog prostora. Ovako svako selo ima svoju zonu u kojoj radi jedan bagerist, jedan prijevoznik i eventualno neko skladište robe koja se uvozi iz Kine.

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 22:58 **Postovi:** 22534

Naše županije bi imale smisla kad bi bile krupnije, kad bi bilo više ljudi i kad bi imali puno veći standard. Tada bi recimo svaka županija za sebe mogla raditi bolnice, škole, autoceste i slične velike projekte po potrebi. Ali kod nas stanje nije takvo, u Hrvatskoj se za svaki veći projekt zahtjeva sredstva iz državnog proračuna uz 10% ili 20% novca koje daje županija. Dakle opet bez države nema ništa. Za velike projekte treba biti država a za one lokalne općine i to je to.

Županije samo kompliciraju administraciju i stvaraju trošak.
Informatizacijom se ogroman dio posla koje obavlja županija ali i općine može učiniti dostupnim građanima na jedan klik.

dane-croatia

Graničar Jozo je napisao/la:

dane-croatia je napisao/la:

Županije su prevelike cjeline da bi mogle misliti lokalno, a za širu sliku planiranja tu je država, koja je dovoljno mala da joj ne trebaju županije.
Na pr. tu u okolici Rieke skoro svaka obćina ima svoju industrijsku zonu (Kastav, Viškovo, Klana, Jelenje, Čavle, Matulji, Bakar...), a kad te obćine ne bi postojale, jedna županija bi sve gurala u jedno ili dva središta, a ostalo bi sve bilo zapušteno. Jedan Gorski Kotar bi bio samo još gori nego je sada. Ne može jedna županija jednako o razvoju brinuti za potrebe svakog sela na otocima, Crikveničkom zaleđu, Gorskom Kotaru, zaleđu Rieke ili istarskom dielu županije. Svrha obćina je čim manja birokracija i blizkost s lokalnim ljudima i njihovim potrebama. Osobno bih čak i veće gradove podielio u nekoliko obćina, jerbo ta birokracija i udaljenost od ljudi u njima je nešto preloše. Nekakva nepristrana birokracija i šire gledanje je dovoljno od strane države.

Tako da bi puno više smisla imalo ukidat županije, a obćine samo prepravljat s obzirom na to koliko su izplative.

A čuj, i grad/općina je prevelika da može brinuti o potrebama tvoje mahale. Zato postoje naselja, mjesni odbori i četvrti/kotari.

I s koliko kapaciteta funkcioniraju te zone? Jesu li međusobno konkurente? Te zone su uludo ulupan novac.

Citat:

Poduzetnička aktivnost se koncem 2013. odvijala u 451 poduzetničkoj zoni, odnosno u 34,5 %, u kojima je 69 303 zaposlenika.

Citat:

Prije donošenja odluke o osnivanju poduzetničke zone nisu izrađene studije opravdanosti izgradnje, posebice interesa investitora, položaja zone, veličine, troškova osnivanja i opremanja, izvora financiranja, pogodnosti za poduzetnike i učinaka koji se namjeravaju postići.

Citat:

Do konca 2013., pojedine jedinice lokalne samouprave darovane nekretnine nisu privele namjenama navedenima u ugovorima o darovanju.

http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr ... h-zona.pdf

Što se tiče birokracije, ona je zamjena za kompetencije. U RH ni jedno, ni drugo nije zaživjelo na način na koji je to trebalo. Birokracija je trebala donijeti sustav kontrole, ali kad imaš negativnu selekciju kadrova onda imamo što imamo.

Citat:

U opremanje i razvoj poduzetničkih zona do konca 2013. uloženo je ukupno 3.373.824.766,00 kn (ulaganja do konca 2003. iznosila su 323.765.305,00 kn, a ulaganja od 2004. do 2013. iznosila su 3.050.059.461,00 kn).

Umjesto u zone, mogli smo imati vrhunsku prometnu infrastrukturu (mrežu brzih/državnih cesta) kojom bi se s jedne strane uvezao prostor, a s druge strane bi se omogućila mobilnost i povećala konkretnost samog prostora. Ovako svako selo ima svoju zonu u kojoj radi jedan bagerist, jedan prijevoznik i eventualno neko skladište robe koja se uvozi iz Kine.

Naselja i gradske četvrti nemaju nikakvu odgovornost, već oni samo predlažu obćinama i gradovima neka ulaganja. Inače i jesam rekao svoje mišljenje da bi veće gradove trebalo po meni podieliti na više obćina.
Nema smisla razdavajt zone od infrastrukture, jerbo svaka obćina kad pokreće priču oko ind. zone, prvo ide u riešavanje infrastrukture, koja onda privlači ulagače u gradnju tvornica, tvrdki ili skladišta u toj zoni. Zone nisu nimalo uludo potrošen novac, jerbo što je više zona razštrkanih po županiji, to će biti više istovrstnih tvrdki po tim zonama. Da su samo jedna ili dvie zone, tada bi bila manja mogućnost poslovanja više istovrstnih tvrdki. Neka građevinska tvrdka koja gradi cestu u Matuljima, ne mora ići po građevnu tvar na Kukuljanovo, već to kupi odmah u Matuljima.

Industrijske zone su dosta jake i sve više jačaju i razvijaju se i u Matuljima, Kastvu, Viškovu, Čavlima, pak čak i u jednom zabačenom Jelenju nisu loše... To je glavna stvar za davanje vjetra u leđa privatnom poduzetničtvu.
Što bude više takvih zona, bit će i veći pritisak na državu da gradi ceste i ostalu infrastukturu prema njima. Ne će valjda država ili županija bezveze graditi napamet ceste kroz neke pustopoljine?

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 29430

RH bi komotno mogla bez županija.

Po meni, bitno bi bilo pogledati tko što radi, za što je zadužen.
Sukladno odgovornostima, ide i novac.

U nekim djelovima države (čitaj more), može i biti više općina, jer se iste mogu financirati, više je kapitala.
No i tamo je njihov broj prevelik.
Po čemu jedno Međimurje može biti županija, a recimo Baranja ne?

Bitna je infrastruktura.
Općina bi npr. trebala biti nešto sa školom, poštom...
Županija bi trebala imati gimnaziju.
Npr.

OptimisticniVeSeljak · **Pridružen/a:** 16 srp 2019, 22:04 **Postovi:** 4936

Ceha je napisao/la:

RH bi komotno mogla bez županija.

Po meni, bitno bi bilo pogledati tko što radi, za što je zadužen.
Sukladno odgovornostima, ide i novac.

U nekim djelovima države (čitaj more), može i biti više općina, jer se iste mogu financirati, više je kapitala.
No i tamo je njihov broj prevelik.
Po čemu jedno Međimurje može biti županija, a recimo Baranja ne?

Bitna je infrastruktura.
Općina bi npr. trebala biti nešto sa školom, poštom...
Županija bi trebala imati gimnaziju.
Npr.

Škole i gimnazije se lako izgrade. Poanta općina je da se naprave male teritorijalne jedinice koje obuhvaćaju manji broj ljudi sa sličnim gospodarskim aktivnostima, geografskim i prometnim orijentacijama, dijeljenom infrastrukturom i sličnim problemima. Općine koje su geografski prevelike te demografski i ekonomski prerazličite nemaju smisla.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 29430

OptimisticniVeSeljak je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

RH bi komotno mogla bez županija.

Po meni, bitno bi bilo pogledati tko što radi, za što je zadužen.
Sukladno odgovornostima, ide i novac.

U nekim djelovima države (čitaj more), može i biti više općina, jer se iste mogu financirati, više je kapitala.
No i tamo je njihov broj prevelik.
Po čemu jedno Međimurje može biti županija, a recimo Baranja ne?

Bitna je infrastruktura.
Općina bi npr. trebala biti nešto sa školom, poštom...
Županija bi trebala imati gimnaziju.
Npr.

Škole i gimnazije se lako izgrade. Poanta općina je da se naprave male teritorijalne jedinice koje obuhvaćaju manji broj ljudi sa sličnim gospodarskim aktivnostima, geografskim i prometnim orijentacijama, dijeljenom infrastrukturom i sličnim problemima. Općine koje su geografski prevelike te demografski i ekonomski prerazličite nemaju smisla.

Za kog ćeš graditi škole, ako nema ljudi?

Poanta bilo koje administrativne jedinice je da buds uslužna, da olakša život ljudima u njoj.

Najmanja administrativna jedinica je mjesna zajednica, odnosno naselje....

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 22:58 **Postovi:** 22534

Ceha je napisao/la:

RH bi komotno mogla bez županija.

Po meni, bitno bi bilo pogledati tko što radi, za što je zadužen.
Sukladno odgovornostima, ide i novac.

U nekim djelovima države (čitaj more), može i biti više općina, jer se iste mogu financirati, više je kapitala.
No i tamo je njihov broj prevelik.
Po čemu jedno Međimurje može biti županija, a recimo Baranja ne?

Bitna je infrastruktura.
Općina bi npr. trebala biti nešto sa školom, poštom...
Županija bi trebala imati gimnaziju.
Npr.

Treba se gledati i druge kriterije osim onog da li je općina samodostatna, na jadranu bi tako mogli napraviti još 300 općina zato što svako selo ima hrpu novca od turizma. Treba i tamo biti racionalan i stvarati realne općine koje čine neku logičnu cjelinu.
Nama više od 120 općina ne treba, to su mnoge studije potvrdile.

Graničar Jozo

Ceha je napisao/la:

OptimisticniVeSeljak je napisao/la:

Škole i gimnazije se lako izgrade. Poanta općina je da se naprave male teritorijalne jedinice koje obuhvaćaju manji broj ljudi sa sličnim gospodarskim aktivnostima, geografskim i prometnim orijentacijama, dijeljenom infrastrukturom i sličnim problemima. Općine koje su geografski prevelike te demografski i ekonomski prerazličite nemaju smisla.

Za kog ćeš graditi škole, ako nema ljudi?

Poanta bilo koje administrativne jedinice je da buds uslužna, da olakša život ljudima u njoj.

Najmanja administrativna jedinica je mjesna zajednica, odnosno naselje....

najmanja administrativna jedinica je četvrt, odnosno kotar.

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 29430

weasel je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

RH bi komotno mogla bez županija.

Po meni, bitno bi bilo pogledati tko što radi, za što je zadužen.
Sukladno odgovornostima, ide i novac.

U nekim djelovima države (čitaj more), može i biti više općina, jer se iste mogu financirati, više je kapitala.
No i tamo je njihov broj prevelik.
Po čemu jedno Međimurje može biti županija, a recimo Baranja ne?

Bitna je infrastruktura.
Općina bi npr. trebala biti nešto sa školom, poštom...
Županija bi trebala imati gimnaziju.
Npr.

Treba se gledati i druge kriterije osim onog da li je općina samodostatna, na jadranu bi tako mogli napraviti još 300 općina zato što svako selo ima hrpu novca od turizma. Treba i tamo biti racionalan i stvarati realne općine koje čine neku logičnu cjelinu.
Nama više od 120 općina ne treba, to su mnoge studije potvrdile.

Treba vidjeti što se isplati.
Ako su ljudi voljni platiti, nema problema da svako selo ima svoju općinu...

Ceha · **Pridružen/a:** 08 svi 2009, 13:12 **Postovi:** 29430

Graničar Jozo je napisao/la:

Ceha je napisao/la:

Za kog ćeš graditi škole, ako nema ljudi?

Poanta bilo koje administrativne jedinice je da buds uslužna, da olakša život ljudima u njoj.

Najmanja administrativna jedinica je mjesna zajednica, odnosno naselje....

najmanja administrativna jedinica je četvrt, odnosno kotar.

Mjesna zajednica timože obuhvatiti i samo dio četvrti...

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 22:58 **Postovi:** 22534

Plenki tvrdi da će se smanjiti broj dužnosnika u općinama kao i sam broj općina, mislim da će od toga biti isto kao i od otkupa INE...

Graničar Jozo

weasel je napisao/la:

Plenki tvrdi da će se smanjiti broj dužnosnika u općinama kao i sam broj općina, mislim da će od toga biti isto kao i od otkupa INE...

Kaze da idu izmjene i dopune zakina o jlp(r)s.

Eto nesto pametno i iz HDZ-a.

Graničar Jozo

Inace, u RH ne postoji pokazatelj kojim se mjeri kvaliteta javnih institucija. Dakle, nema! A to je jedan od najvaznijih elemenata razvoja, kvaliteta institucija.

Ima transparentnost proracuna, ali tu se u sustini radi o tome jeli nesto na web stranici ili nije. Dakle nategnuta prica u smislu kvalitete institucija, a prati se od 2015. za cijelu RH.

Graničar Jozo

Graničar Jozo je napisao/la:

weasel je napisao/la:

Plenki tvrdi da će se smanjiti broj dužnosnika u općinama kao i sam broj općina, mislim da će od toga biti isto kao i od otkupa INE...

Kaze da idu izmjene i dopune zakona o jlp(r)s.

Eto nesto pametno i iz HDZ-a.

Kažu neki da su već počela komešanja na najavljenu izmjenu zakona o jlp(r)s.

Gori pod petama.

Mogao bih se pretvoriti u simpatizera Plenkija ukoliko se sanji broj državnih i javnih službenika kako sam opisao tu post1318309.html#p1318309

Gasi Mehooooo!!!

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 22:58 **Postovi:** 22534

MOST opet o županijama, ali vrlo vjerojatno opet bez sluha od strane plenkimona.

weasel · **Pridružen/a:** 10 svi 2019, 22:58 **Postovi:** 22534

https://www.zabranjeni.url/vijesti/hrvatsk ... a-15018221

Milanović nastupa kao glasnogovornik HDZ-a, ili je to tako dogovorio. Reciklira Karamarka

Predsjednik je poručio ‘da su županije bolji oblik uprave od podjela na regije‘

HercegBosna.org

Županije - relikt prošlosti?!

Online