Ipak, nisu išli tako daleko.

Jel u zapadnoj Hercegovini izostaje glas "h"??

Koliko sam ja primećivao mislim da izostaje , ali moguće da je i umetnut jezičkom politikom godinama unazad.

Samo u starije generacije. Prijelaz se osjeti kod generacije u kasnim 50-im ili ranim 60-im.

Hoćeš reći da su im zle komunjare i zli jugoslaveni uvalili to "h"??

Što se tiče ijekviziranja , ništa groznije nema nego izgovora reči "Srijem" , tako ga je i Vuk Karadžić zvao , nažalost.
Nikad niko od domicilnih Sremaca ga nije zvao tako već samo Srem i Srim , isti je slučaj i sa Osijekom.

Komunjare, komunjare!

Imao sam susjeda, pokoj mu duši, stariji čovjek bio, s vrlo interesantnom teorijom da je h muslimansko slovo, i od rata do smrti govorio da je on Krvat i da mu je država Krvatska.

Hvorum kercegbosna.

Fora je priča oko nametanja ijekavštine u gradove u HB pa su kukali zbog Širokog Brijega(Briga) , ali na namatanje ijekavštine za Srijem i za Osijek nije bitno jer tamo žive Srbi ekavci.

Tko govori ikavicom govori suv, kruv među sobom, ti ljudi kad dođu u Mostar naravno pričaju standardnim jezikom da ne ispadnu seljaci i naravno da znaju pravilno izgovarati h za to i služi škola, između ostalog valjda da se nauči standardni jezik.

Čapljinski Hrvati su ikavci, jekavci su muslimani i pravoslavci u pojedinim selima koji su došli kao kmetovi na agovinu.

Pravoslavci jekavci u dolini Neretve
Ta se mjesta nalaze ili uz Neretvu ili dosta blizu Neretve tj.uz granicu između govornih područja sa različitim refleksima slova e.
Stanovnici tih sela ne samo da su ovamo došli sa jekavskog tla, nego su i danas u vrlo bliskim odnosima sa jekavcima centralne i istočne Hercegovine.
Najčešće su i žene iz tih krajeva.Istina,ovo ne može da se kaže i za jekavce pravoslavce iz sela koja se nalaze dublje u ZH zoni-oblasti Brotnja i Mostarskog blata.Ali i kod ovih jekavaca,kao i onih uz Neretvu,postoji jedan vrlo značajan činilac koji je bio glavni oslonac za čuvanje i očuvanje njihova jekavskog govora-to je svjesni momenat.Svi oni znaju da katolici njihovih ili susjednih.
sela govore drugačije-ikavski,znaju,opet,i to da njihovi istovjernici,često i srodnici sa druge strane Neretve govore kao i oni. kod njih i svjesna težnja da očuvaju svoje govorno obilježje i sve drugo što ih veže sa pravoslavcima istočno od Neretve.Dakle,za čuvanje jekavskog izgovora kod pravoslavaca ovoga hercegovačkog područja od presudnog značaja.

Muslimani jekavci u dolini Neretve
Muslimani ZH vaarošica-bilo da su u pitanju starosjedioci,tj.oni koji su tu primili islam ili oni koji su u ova mjesta došli iz zapadnijih,takođe ikavskih krajeva-porijeklom su ikavci.Za seljake tih krajeva,kao što je već rečeno,to se ne može reći,ili ne za sve njih.Stočari Gracke i Jasenice tu su mogli doći i prije primanja islama,najvjerovatnije da su Muslimani ostalih ZH sela ovamo došli kasnije,i to kao pripadnici nove vjere,naravno iz jekavske Hercegovine.

Vrlo značajan je bio i drugi razlog,ekonomski položaj ovih Muslimana.Ikavci varošica bili su veleposjednici-age i begovi,kako starosjedioci,tako i oni koji su poslije povlačenja iz zapadnih krajeva ovamo došli.Muslimani stočari bili su i ostali su ekonomski u podređenom položaju.Nova vjera,bez sumnje,donosila je izvjesne beneficije.Te beneficije u ovim krajevima mogle su se ogledati u sljedećem:pravo na ispašu,čuvanju „planine“,povećanu bezbijednost i sl.Ali,a to je važno,taj istorijski akt-prelaz na novu vjeru,vjeru vladajuće nacije-nije bitno izmijenio njihov ekonomski položaj.Oni su i dalje ostali stočari,živjeli su u kolibama i pojatama,koje su lako mogle biti i napuštene i uništene,a i ponovo obnovljene.Jekavci Mostarskog blata i Brotnja tu su i došli,tačnije rečeno tu su ih i preselili da bi mogli obrađivati tuđu zemlju.

Dakle,islamizacija Jasenice i Gracke nije na sociološkom planu ništa izmijenila.I dalje je ostao odnos aga i beg na jednoj strani,stočar „******“ i kmet na drugoj strani.

kod slavena vele normala..redukcija

al vidi opet kod slovaka ne! gdje god kod nas G kod njih H

primjer rijec hovno

tj. ***

svega mi al tako je


kako god, uglavnom nam je i to jebeno H nesto za sta smo se ocigledno hvatali i jos uvijek hvatamo cisto da ukazemo na razlike tamo dje ih haman pa i nema..narcizam malih razlika ako tako hoces

Slovo H su vrlo slabo gotovo nikako koristili ikavci od Dalmacije i HB, Bunjevci i Šokci također.
Muslimani su zaista imali običaj dodavanja slova h, vidljivo iz muslimanskih tekstova iz osmanskog doba, valjda utjecaj turskog ili arapskog?
Pa i slovo DŽ je došlo iz turskog.

Slovaci su bili pod utjecajem Ugara, zar mađarski također nema "viška" slova h.
Ikavci su tuta koristi izraz arvat, arvatica ili rvat nikada krvat.

Andrija Kacic- Miosic
U' Dalinaczii i Arvatskoj zemgli Kraglievaje Tomislav. Na 822. U' Drughim Slovinskim Darxavam kraglievaje Gustomil, Na 827. Kragl Dalmatinski, i Arvatski ...

Nisu.

Čapljina je na ovim kartama otprilike na liniji razgraničenja, kao i Mostar. A znamo kako Mostarci govore. Imam vele prijatelja Čapljinaca sa prodornim jekavskim dijalektom. Priznam ti da se možda prije 100-150 godina i tamo pričala ikavica, ali to uopće nije relevantno.

Ti nisi shvatio da je u pitanju bila anegdota?

Taj srpsko-hrvatski možeš zabiti samo sebi na zid u sobi, sve jasno po nazivu.
Da to je tako od 20. st. Hrvati i jesu manjina istočno od Neretve.
Zna se kako se pričalo prije toga, u Hercegovini se zna za svako selo.

Meni je sve jasno, ti uopće nisi Hrvat a kladim se niti Srbin, pametnom sve jasno.
Tu priču možeš jedino prodavati dijasporcima.

Karta je prva izletila nakon guglanja. Pogledaj editovani post opet. Šta sam onda, Musleman? :)

Hrvat ili Srbin iz Hercegovine nisi, ne ostaje puno opcija, ispade točno što te BBC nije šmekao, što jest čovjek ima odličan detektor, to mu se mora priznati.

Dede mi detaljnije pojasni kako si ti zakljućio da sam ja Musliman?



Ostavi se bebeka, za njega sam ja srpsko-hrvatski mješanac.

po godine sam sluso slovacko baljezganje tako da je fakat tako da haman svugdje gdje je kod nas G kod njih H

zasto

ne znam


to sa DZ stima ali ga turci malo mekse izgovaraju..nesto izmedju naseg DJ i naseg DZ

Srbin iz istočne se nikada neće stiditi svoga srpskog porijekla, to je ponosan narod kao i Hrvati zapadne Hercegovine.
Zanimljiv nadimak i još neke sitnice kad povežeš sve jasno a to za mješanac je BBC 100% u pravu, samo zavisi koja kombinacija.

Darko me nacionalno osvijestio.

Niču Turci s bogomolja... tako ja čujem.

P. S.

Znam da je kliču zvuci.

Nesto sto ja nikako ne mogu da dokucim je to s mekim i tvrdim "C"

Znam, u sali se to predbaciva Bosnjacima, ili purgerima, ali je ustvari regionalna karakteristika. Primjer Gornje podrinje: U Gorazdu svi to kuze, ili u Cajnicu, ali u Visegradu vec ne. Bez obzira na vjersku pripadnost.

Ako to neko zna objasniti a da valja, bujrum.

Ne kontam pitanje. Po mom znanju već iza Bugojna zapadno, a neđe iznad Konjica južno se počinje gubit jasna razlika između č i ć, pođe ono šuštanje u govoru. Za sjevernu i istočnu granicu ne znam.

Pa Srednja Bosna ako se ne varam najvecim dijelom. Plus dijelovi Podrinja. Za Zvornik, ili barem okolinu Zvornika znam milion posto da mijesaju, i za Visegrad. Eto pa ti vidi gdje je Visegrad a gdje Gorazde ili Cajnice, pa ces vidjeti da to "meko-c podrucje" nije povezano i da izmedju imas i podrucja u kojima se razlikuje.

Ali sta je to uopste, kako i zasto? I kako je do toga doslo?

Ne trebaš bolan nositi maske, pokaži malo ponosa ali sumnjam da to i imaš, de ti trkom do podrumskih plenuma pa tamo kreiraj srpskohrvatski i Srbohrvate u državi Bosni.

Kad kažeš ponos je li misliš na kurčinu? Javi u privatnim porukama, pa ćemo se dop.

Dalmatinci isto teži nepismenjakovići kada su č i ć u pitanju.
Meni je ipak najbolji Bošnjo Poštar iz Tuzle kada krene prosipati svoju mitomaniju okolo na lošem bosanskom jeziku