I kod nas ikavaca se koristi izraz "mrsko mi". Ništa čudno, ni bosansko u tom.

MRZI ME na Srpskom je samo sleng i nije uvrsteno u knjizevni jezik. To ti je isto kao rijec PALI, RAZGULI sto znaci bjezi.

Evo ti za promaj(h)u - Izvor: Originalni Vukov ''Riječnik'', treće izdanje, god. 1898.
Kako je posle stvoren raskol jeste pitanje za istoriju filologije, a to kod nas obavezno završi na politici.

Ali korijen je riječ mah.
Za-mah-nuti
od mah-nuti
Probajte govoriti zamajnuti majnuti po tome promaja.

Uskufijev rječnik iz 1631. u novom ruhu
18 Apr 2012 Izmijenjeno 18:57 CEST
Smatra se kako je ovo djelo prvi južnoslavenski rječnik napisan na štokavskom dijalektu.
Smatra se da je bosansko-turski rječnik Muhameda Hevaija Uskufija iz 1631. godine prvi južnoslavenski rječnik napisan na štokavskom dijalektu. U Tuzli i Sarajevu je nedavno promovirano reprint izdanje ovog djela.

„Pouzdavši se u Boga zadubio sam se u misli, te se u taj čas dosjetih, da skupim rječnik na bosanskom jeziku.“

Ovim riječima je Uskufi počeo pisati djelo kojim će ući u historiju.

Originalno poznat kao Makbul-i-Arif odnosno „Ono što se sviđa učenom čovjeku“, ovaj rječnik smatra se prvim južnoslavenskim rječnikom na štokavskom dijalektu.

Za njegovo nedavno izdavanje, među najzaslužnijim je bio Svein Monnesland, sa univerziteta u Oslu. Ali izvan uskih krugova orijentalista i naučnih istraživača, široj javnosti ovaj rječnik je malo poznat.

Ipak, njegova je važnost danas neprocjenjiva, smatra profesorica Filozofskog fakulteta u Sarajevu Hasnija Muratagić-Tuna.

„Ovaj rječnik ima izuzetan značaj za savremeni jezik primarno, historiju jezika i ima za didaktiku, jer je poučan. Najprije, u njemu su sadržane misli koje upućuju na moralno ponašanje, na lijepo ponašanje. Zatim, on sadrži elemente 700 leksema koje su se upotrijebljavale u tom periodu u Tuzli“, izjavila je Muratagić-Tuna.

Važnost ovoga rječnika za bosanski jezik danas, samo je jedan dio priče.

Limitirano izdanje

Novinar Al Jazeere Harun Karčić ističe da je, pored leksikografske važnosti Uskufijevog rječnika, „njegova historijska važnost podjednako bitna“.

To potvrđuje i profesorica Kerima Filan, stručnjakinja za turski i osmanski jezik, koja je više godina izučavala Uskufijevo djelo. Ona dodaje da je u vrijeme pisanja Uskufijevog rječnika postojala tradicija pisanja rječnika u stihovima.

„Cilj je bio da korisnik rječnika zapamti riječi onoga drugog jezika i on je zasigurno znao mnemotehnike“, rekla je ona.

„Jedna od olakšica za pamćenje uopće riječi je zasigurno da se one povežu u neku smisaonu cjelinu i mi danas lakše pamtimo riječi koje su nam ponuđene u rečenici ili u nekoj jednostavnoj priči nego one koje pamtimo kao samostalne čestice.“

Najpoznatiji rukopisi Uskufijevog rječnika nalaze se u Sarajevu, Istanbulu, Dijarbakiru, Manisu, Erzurumu i Uppsali.

Sadašnje izdanje je limitirano, dok se štampanje u većim brojevima planira na ljeto.

Na bosanko-turskom riječniku koji je napisao Muhamed Hevaija Uskuhfi ne piše proja nego proha.

A riječ potur znači seljak.

Kako ne razumjes da je jezik ziva tvar. Vrsi promjene tokom vremena, ali mi nismo kompetentni da o tome govorimo, jer je nas zivot suvise kratak za to razdoblje promjene.
Za sto godina ce se neki narastaji smijati nacinu razgovora izmedju mene i tebe, jer ce biti velikog uticaja engleskog, spanskog, francuskog i portugalskog jezika (mada mislim da ce i kineski da pocne dominirati).
Svojatati neku rjec samo za sebe je iluzorno. Sve to zavisi od geografskog polozaja jedne skupine.
Npr. na srpski jezik u Vojvodini imao je vise uticaja madjarski jezik nego arapski i turski, sto u Juznoj Srbiji nije slucaj.
Evo ti primjera rjecnika srpskog jezika sa pocetka 20 vjeka: ne postoji rjec fudbal, vec nogomet, a samo tridesetak godina kasnije obje rjeci su u upotrebi, da bi danas rjec fudbal potpuno potisnuo rjec nogomet.

Razumijem ja da jezik evoluira
evo ti primjer iz gore navedenog
pridikat- propovijedati
praz- jarac
praska,prskva -breskva ko bi pogodio da je ovo tadašnji bio naziv za breskvu.

Imas i dalje u srpskohrvatskom jeziku (jebi ga - ja ove nase jezike i dalje zovem tim imenom jer se ne mogu pomiriti s tim da je nemoguce napraviti knjizevni dogovor) rjec PRIDIKA (pridikat- propovijedati). Mozemo mi tako u nedogled ici, ali sve ce se na kraju svesti na isto,

Pa jest i Bosanski jezik "Srpsko-Hrvatski ako ćemo gledati po Jugoslavenskom računanju jezika.
Ali mi kao narod imamo pravo imati svoj jezik on jest Bošnjački (jezik Bošnjaka ne Bosanaca) ali ga zovemo Bosanskim jer nam je stran naziv Bošnjački - pravilo jedno ski čki i drugi nastavci se pišu malim slovom nema veze.
Lakše je izgovarati Bosanski jezik nego Bošnjački jezik imaš tu šnjč i nije praktično.

E pa tu je i kvaka sa nazivom jezika. To je samo igra rjeci. Ako kazes Bosanski imas negodovanje Srba i Hrvata, jer time ih stavljas na prostoru BiH u ulogu manjine (zato sto oni imaju u svojim maticama definisane jezike). Ali, manimo se toga.
Ovde je potrebno samo napraviti dogovor oko jedinstvenog jezika JUZNOSLOVENSKOG, koji bi imao 4 jezicke postrukture, koje bi bile ravnopravne i mnogi problemi bi bili rjeseni.

Nema od tog ništa Južnoslavenskog jezika ne zvuči loše ali slaba fajda.
Bolje da svako ima svoj jezik kao što ima i državu.

Nije ti to kopija originala Uskufijine liste nekoliko rijeci na turskom, tako da ne mozes tvrditi da pise proha.

Mislim da mogu radi nekih riječi ka što su
potur starinski naziv- seljak
pucan puknut- catlak
evo imas i puhat.ufumek
ali da je na današnjem slengu rađeno ne bi pisali praz samo bi napisali jarac.

Jesi li siguran da tu pise proha?

Da pisan je bosanskim narječjem na orijentalnim jezicima.
Ali ček ovo je zamka, ne govorim ja o Potur šahidiji i pjesmama u tom djelu nego o rječniko Bosansko Turskom.
Arebica or Arabica (آرهباىڃآ) was a Bosniak variant of the Perso-Arabic script used by Bosniaks to write the Serbo-Croatian language (بۉسآنسقاى).[1] It was used mainly between the 15th and 19th centuries and is frequently categorized as part of Aljamiado literature. Before World War I there were unsuccessful efforts by Bosnian Muslims to adopt Arebica as the third official alphabet for Bosnian alongside Latin and Cyrillic. The last book printed in the script was in 1941.

Besides literature, Arabica was used in religious schools and administration, though in much less use than other scripts.
آ A a А а غ G g Г г ۉ O o О о
ب B b Б б ح H h Х х پ P p П п
ڄ C c Ц ц اٖى I i И и ر R r Р р
چ Č č Ч ч ي J j Ј ј س S s С с
ڃ Ć ć Ћ ћ ق K k К к ش Š š Ш ш
د D d Д д ل L l Л л ت T t Т т
ج Dž dž Џ џ ڵ Lj lj Љ љ ۆ U u У у
ݗ Đ đ Ђ ђ م M m М м و V v В в
ە E e Е е ن N n Н н ز Z z З з
ف F f Ф ф ݩ Nj nj Њ њ ژ Ž ž Ж ж
http://en.wikipedia.org/wiki/Arebica
ko li piše ove wikipedija pa da ubaci Bože pravde kao primjer
http://en.wikipedia.org/wiki/Arebica

"Kako je bosanski jezik bio treći jezik Otomanske Carevine, nije nikakvo čudo što je i dio Otomanske književnosti napisan na tom jeziku. Jedan bosanski pisac iz 18 stoljeća, ljetopisac Mula Mustafa Šefki Bešeskija (koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku), ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od arapskog, zato što ima 45 riječi za glagol ići." Čak je 1601 godine Marvo Orbini zapisao da "od svih naroda koji govore slavenski, Bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni dan-danas paze na čistoću slavenskog jezika. "Rjecnik je prvi put jos 1868. godine u Lajpcigu uz izvorni tekst i njemacki propratni komentar, objavio poznati Nijemac dr. Otto Blau. Hevaijeve pjesme na nasem jeziku izdali su Kemura i Corovic u Sarajevu 1912 god. a rjecnik

Cinjenica je da su osmanske vlasti tolerirale postojanje bosanskog jezika i nisu instistirale na prihvatanju turskog jezika. Bosanski jezik je sta vise bio jedan od sluzbenih jezika na Porti u Stambolu. Onda je shvatljivo da su osim Bosnjaka, muslimana i katolici i pravoslavci govorili bosanskim jezikom. Medutim, tada je u upotrebi u Bosni bilo jos nekoliko jezika. Ulema je koristila arapski, trgovci su cesto upotrebljavali turski, a intelektualna i umjetnicka elita sluzila se persijskim. Osim njih, dolaskom Jevreja Sefarda u Bosnu korisiti se jevrejski - ladino. Pored svih tih jezika u Bosanskom pasaluku koristilo se cak pet pisama: bosancica, latinica, arabica, cirilica, a Jevreji imaju svoje pismo. Na bosanskom jeziku, a arabicom pisana je literatura Bosnjaka, koja broji preko dvije stotine autora. Od tog mnostva vazno je istaci: Mehmeda Hevaiju Uskufiju, autora prvog bosansko-turskog rjecnika "Makbuli arif" iz 1631. godine, dakle 187 godina prije Vukovog rjecnika srpskog jezika. Taj rjecnik je vazan argument pred onima koji tvrde da tadasnja Bosna nije imala svoga jezika, svojih rijeci i da se u njoj govorilo iskljucivo turski. Da je tako bilo, zasto bi onda uopce bio napisan dvojezicni rjecnik?
PEDIA
Otkuda naziv bosanski jezik? On je historijski naslijedjen i potiče iz starine kulturnog bića Bosne. Upotrebljava se već negdje od 12. vijeka. Počeo se je upotrebljavati u bogumilskom etnosu, jer su u Bosni tek tada sazrjeli uvjeti da se jezik nazove svojim regionalnim imenom. Tako nešto se moglo dogoditi, jer se u Bosni pojavio religijski etnos koji je bio suprotstavljen i zapadnom i istočnom kršćanstvu. Naziv bosanski jezik datira iz vremena kad se na bosanskohercegovačkom tlu širi bogumilsko učenje i kada prevladava svijest slavenskog etnosa o njegovoj vlastitoj individualnosti. Bogumili su sebe nazivali Bošnjanima, dobrim Bošnjanima, pa su i svoj jezik povezivali sa tim imenom. Povelja bana Kulina iz 1189. godine svjedoči i o bosanskoj državi i o bosanskom jeziku. Dolaskom Osmanlija na područje Bosne domaći jezik se našao u specifičnom položaju. Gubio je kulturni prestiž, mada se nije prestajao upotrebljavati. Medjutim, u 17. vijeku sve više se upotrebljava naziv bosanski jezik. O tome svjedoče brojni primjeri od kojih ću pomenuti samo neke. Godine 1631. moj Tuzlak, Muhamed Hevaji Uskufi, sačinio je bosansko-turski rječnik. Opat Alberto Fortis u svojoj knjizi “Put po Dalmaciji” iz 1774. godine pominje bosanski jezik. Bosanski jezik pominju i fra Matija Divković u 17. stoljeću, Andrija Kačić-Miošić na početku 18. stoljeća, Dositej Obradović u drugoj polovini 18. stoljeća. Nijemac Oto Blau izdao je 1868. godine u Lajpcigu bosansko-turski rječnik. U 19. vijeku naziv bosanski opet nestaje, da bi se rehabilitirao tek devedesetih godina 20. vijeka. Za one koji spore bosanski jezik navešću činjenicu da je najveći srpski lingvista, Aleksandar Belić, 1937. godine rekao: “Nema nikakve sumnje da je bosanski jezik narodna osnovica našeg”, to jest srpskog, “književnog jezika”. Apsurdno je, dakle, tvrditi da je naziv bosanski za jezik kojim govorimo politički, da je vještački isforsiran, da je neutemeljen. Najbolji dokaz apsurdnosti te tvrdnje je vitalnost tog naziva i njegova sposobnost da opstane.
http://literatura.blogger.ba/arhiva/2005/02/11/15426

Taj sto je to pisao ucio je pisati u Istambulu na srpskom jeziku iz ovoga rjecnika iz 15-og vijeka:

Jedna stranica:

A prevod je:

To su ti sura arapska izmiješana i salavati na Muhameda a.s
Možete vi tvriditi da je on pisao srpski ali ja se to neću složiti.
Ja tebi govorim o Arabici koja se kao pismo koristila kod Bošnjaka ne arapska slova nego arapska slova prilagođena našem govoru arapski jezik nema čćpošđž ali u Arabici to ima.

Prvo ide Bismila Sa imenom Božijim poklânjajemi milostiv
danas U ime Boga Sveopćeg Dobročinitelja u Ime Allaha milostivog Samilosnog itd ima varijanti prevoda (zato se ne smije arpaski jezik ukinuti upotpunosti i svesti Kuran na Bibliju)
Elhamdulilahi rabil Alemin
Tebe Allaha Gospodara svijh sjetova hvalimo (današnji prevod.
A ovo ti je dole Ve sallatu ala resullihi
Neka je spas i mir Božiji blagoslov na Božijeg poslanika- po današnjem.

Jest, ali vidis da vas ni majka koja je pisala rjecnik za sve jezike u imperiji (ovdje 4 jezika) ne priznaje.

Koja majka? Imamo ih više ali jedna je

Ako misliš na Osmansko carstvo priznaje jezik dozvoljava ga ali se piše arapskim turskim i perzijskim pismom dok ima i latinskog ćiriličnog a kasnije i jevrejskog.
Btw majka u Islamskom smislu zna se ko je Saudijska Arabija.
E sad ako hoćete da kažete da mi nismo Europljani zbog Islama samo ću uzeti primjer Jevreja u Europi kojima je veća majka Izrael nego nama SAudijka Arabija.

bogumili se smatrali bosnjanima jace od srba

Bogumili koji su bili u BIH.

Jel ti to imas imas neke nove podatke vezane za bogumile (bogomile, torbese, babuni, kalugeri). Kao prvo, znas li da su bili Hriscani i da kod njih nioje bilo podjele na istocno i zapadno ucenje? Kao drugo, znas li da uopste nisu bili pripadnici jedne "narodne" skupine, osim da su vecinom bili Sloveni, kao i Srbi i Hrvati?
To je bilo jedno od 4 vjerska ucenja na ovim prostorima do prodora Osmanlija.
Pokusavate, covjece, vjestacki napraviti sliku u glavi da ste narod najstariji da bi sebe tjesili. Pokusavas praviti poseban jezik forsirajuci stotinak turcizama.

Na kratko da se vratim na latinski jezik za koga kažu da je mrtav a ja bih pre rekla da je klasični u odnosu na govorne koji se koriste i vremenom evoluiraju.

Latinski jezik se koristi kao zvanični jezik u medicini, pravu itd. i ne može evoluirati.

Razumem da je bogatstvo reči jednog jezika značajno ali ne razumem da to bude pošto-poto pa nikako ne vidim opravdanost da se internacionalne reči prevode u cilju obogaćivanja svog jezika. Mnogo je stranih reči koje se koriste u nauci, a nauka je internacionalna pa je normalno da će takvi izrazi postati deo standardnih jezika sveta i ravnopravni izrazi sa domaćim (tzv. neologizmi).

U hrvatskom jeziku strana imena se ne transkribuju pa me zanima, kako se pišu ruska imena kao i ostala koja potiču iz zemalja koja koriste ćirilicu, grčko pismo, japansko...

Npr. Пётр Ильич Чайковский ali ne Pyotr Ilyich Tchaikovsky.

Ako je na latinskom Civitas Vaticana, na talijanskom Città del Vaticano, zašto se na hrvatskom piše Vatikan?

Jesu bili kršćani ali su smatrani jeresom kontaš i proganjani od Istočne i Zapadne crkve.
Ne pokušavam praviti nešto što imam a nije istina to da ubacujemo turcizme da bi se razlikovali od Srba i Hrvata jera (zato što starinski) oni su ostali takvi.
Nemoj govoriti riječ čekić koja je turcizam.
Kako ćeš reći, jedino možeš na hrvatskom mlatilo.