HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 19 ožu 2024, 05:10.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 930 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1 ... 34, 35, 36, 37, 38  Sljedeća

Srbi, Hrvati, (tzv.) Bošnjaci i (tzv.) Crnogorci govore...
jednim jezikom 36%  36%  [ 27 ]
dvama jezicima 32%  32%  [ 24 ]
trima jezicima 5%  5%  [ 4 ]
četirima jezicima 26%  26%  [ 19 ]
Ukupno glasova : 74
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 18 lis 2019, 06:44 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 20 ruj 2009, 09:10
Postovi: 4364
Lokacija: Grobnik
bezimeni12 je napisao/la:
Nisi fokusiran, ne pratis igru.
Niko ne prica o pravoslavcima i muslimanima.
Prica je o Hrvatima Dubrovnika, katolicima, koji pricaju prema vlastitim dokumentima srpski jezik.
Nije ni cudo kad je sve oko grada pricalo srpski, sasvim je normalno da su i Hrvati usvojili srpski.


Za Dubrovčane je prije 19.st. pojam Srbin i pravoslavac istoznačnica...

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 18 lis 2019, 08:05 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 12:12
Postovi: 21182
dane-croatia je napisao/la:
bezimeni12 je napisao/la:
Nisi fokusiran, ne pratis igru.
Niko ne prica o pravoslavcima i muslimanima.
Prica je o Hrvatima Dubrovnika, katolicima, koji pricaju prema vlastitim dokumentima srpski jezik.
Nije ni cudo kad je sve oko grada pricalo srpski, sasvim je normalno da su i Hrvati usvojili srpski.


Za Dubrovčane je prije 19.st. pojam Srbin i pravoslavac istoznačnica...

Yup.
bezimeni12 je napisao/la:
Ceha je napisao/la:
Serviana je uslužni jezik, ne srpski.
Ili ste vi ono svi robovi? :zubati

Mozda si u pravu, a Hrvati ukrali jezik robova.
Jadno.

Čekaj, ti si rob koji je naučio uslužni jezik, ukrao ga, pa se od tebe treba krasti? =))
weasel je napisao/la:
bezimeni12 je napisao/la:
Dubrovnik i Srbi nemaju veze s vezom. Pa Dubrovčani nisu puštali muslimane i pravoslavce preko noći u grad. Pustite Dubrovnik i Hrvatsku kulturu i književnost na miru. Nismo mi krivi što što neki nemaju svoje pa moraju krasti tuđe.

Yup.
bezimeni12 je napisao/la:
Nisi fokusiran, ne pratis igru.
Niko ne prica o pravoslavcima i muslimanima.
Prica je o Hrvatima Dubrovnika, katolicima, koji pricaju prema vlastitim dokumentima srpski jezik.
Nije ni cudo kad je sve oko grada pricalo srpski, sasvim je normalno da su i Hrvati usvojili srpski.

I opet, jezik se nigdje ne zove srpskim, nego uslužnim.
To je kao ona priča da je pozdrav serbus (na uslugu) zapravo srbus =))
Srbi svi i svuda :D


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 19 lis 2019, 03:11 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 13 ožu 2011, 22:11
Postovi: 7909
Obzirom da su Srbi poklonili jezik Hrvatima (kao spanci Argentincima ili Portugalci Brazilcima...), dali im ga na uslugu, mozemo ga zvati i usluzni, nema frke.
Normalno, u trojednoj mjesnoj zajednici AU monarhije se prica uglavnom madjarski sve do Srbina Jelacica koji poziv na ustolicenje stampa i na cirilici (maternji jezik ,sta ces) a nakon toga uspjeva ga ugurati i u skole mjesne zajednice.
Hej, suverena mjesna zajednica dobila dozvolu za koristenje narodnog jezika u vlastitim skolama tek iza 1848.
Dubrovcani si bili napredni te otvoreno jezik zvali originalnim imenom, ne samo to nego vec u 12 vijeku otvorili ( i zestoko ga placali Srpsku Kancelariju), notara koji je dubrovackom obicnom puku sastavljao dokumenta (punomoci, testamente, ugovore...) na narodnom jeziku.
Nisi mogao dobiti od gradskih vlasti dokument na nekom nazovi hrvatskom, morao si birati ili latinski ili srpski.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 19 lis 2019, 05:09 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 12:12
Postovi: 21182
Robovi su očito bili kreativni =))


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 19 lis 2019, 15:52 
Offline

Pridružen/a: 11 tra 2016, 16:17
Postovi: 7949
Lokacija: Сарај Чадор
U Dubrovniku i u njegovoj okolici oduvijek se govorilo najciscim srpskim jezikom. To je cinjenica.

_________________
Skidanje okova je imperativ.

Takozvana "rs" je genocidna tvorevina.

The so-called "republic of srpska" is a genocidal ramshackle pseudo-state.

Ko je zrinyia na sigetu posjek'o..


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 19 lis 2019, 19:38 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 kol 2018, 19:37
Postovi: 5633
Al se ovde dobro duva.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 19 lis 2019, 23:15 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 20 ruj 2009, 09:10
Postovi: 4364
Lokacija: Grobnik
bezimeni12 je napisao/la:
Obzirom da su Srbi poklonili jezik Hrvatima (kao spanci Argentincima ili Portugalci Brazilcima...), dali im ga na uslugu, mozemo ga zvati i usluzni, nema frke.
Normalno, u trojednoj mjesnoj zajednici AU monarhije se prica uglavnom madjarski sve do Srbina Jelacica koji poziv na ustolicenje stampa i na cirilici (maternji jezik ,sta ces) a nakon toga uspjeva ga ugurati i u skole mjesne zajednice.
Hej, suverena mjesna zajednica dobila dozvolu za koristenje narodnog jezika u vlastitim skolama tek iza 1848.
Dubrovcani si bili napredni te otvoreno jezik zvali originalnim imenom, ne samo to nego vec u 12 vijeku otvorili ( i zestoko ga placali Srpsku Kancelariju), notara koji je dubrovackom obicnom puku sastavljao dokumenta (punomoci, testamente, ugovore...) na narodnom jeziku.
Nisi mogao dobiti od gradskih vlasti dokument na nekom nazovi hrvatskom, morao si birati ili latinski ili srpski.


- Dubrovački Pjesnik Nikola Nalješković (1510.-1586.), koji se s korčulanskim (krkarskim) vlastelinom Ivanom Vidalom upravo natječe, tko će koga bolje počastiti hrvatskim imenom. Nalješković poručuje Vidalu, kako narod Hrvata vapije i viče, da je on kruna od zlata, kojom se svi diče; a Vidale mu odporučuje: >>Časti izbrana Niko i hvalo velika, hrvatskoga diko i slavo jezika<< . . . zatim kaže za Dubrovnik: >>Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti . . . svuda ga jes puna slava, svud on slove, hrvatskih ter kruna gradov se svih zove . . .<< Nalješković rabi hrvatsko ime i u svojim poslanicama pjesniku Petru Hektoroviću i vlastelinu hvarskomu Hortensiju Brtučeviću, po čem možemo suditi, da je tada ime hrvatsko na otocima Hvaru i Korčuli kao i u Dubrovniku dobro poznato bilo.

Dinko Zlatarić (1558-1613) (,,Elektra... iz veće tuđieh jezika u hrvatski izložena'')

Na jednom od najstarijih prijepisa ,,Osmana'' Ivana Gundulića, koji se čuva u Vatikanskoj knjižnici, zabilježeno je, da je napisan ,,in Lingua Chroatica, literis latinis''

Bosanski franjevac Matija Divković popisao je veliki broj ,,Knjig Hrvatskih imenovanih od zdola nahodise u Butigi Bartula Ocehi Knjigara na rivi od Hrvatov u Mletcima'' rukopisanih u Dubrovniku.

Rus P. A. Tolstoj godine 1698. u južnom dijelu južne Hrvatske (Dubrovačka Republika i Boka Kotorska) nalazi Hrvate: ,,V Dalmacii….Raguzane... nazivajutsja Hervati''; od Herceg-Novoga do Perasta primorski brjegovi su ,,zaselenni Horvatami'' (naseljeni Hrvatima).

fra Bernardin Pavlović (rođen je u Stonu) (,,Potkrijepljenje umirućih... u harvaski jezik popravi i prištampa... za korist naroda Harvaskoga. U Mlecih 1747.'')
,,Priprauglegnie za dostoino rechi suetu missu i posli iste Boggu zahuaglegne / i zuagieno iz missala rimskoga i skupgleno, iz tomaçeno iz mnoghi ostaly devoti kniga i u' haruaski jezik pomgliuo i virno privedeno po Ozcu Fra Bernardinu Paulovichiu iz Dubrounika Reda Svetoga O. Franceska ... - U Mleczi, 1747''

Na koga od ovih dubrovačkih književnika su talijanski pisari mislili kad su spominjali pojam ,,lingua seruiana''? :zubati
Srbin nije smio živit u Dubrovniku, a kamoli da bi vodio neku kancelariju...

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 19 lis 2019, 23:20 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 20 ruj 2009, 09:10
Postovi: 4364
Lokacija: Grobnik
Amiđa je napisao/la:
U Dubrovniku i u njegovoj okolici oduvijek se govorilo najciscim srpskim jezikom. To je cinjenica.


Jedini je problem što su kroz poviest taj ,,srbski jezik'' tamošnji stanovnici uporno nazivali hrvatskim jezikom...

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 20 lis 2019, 01:50 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 15 srp 2019, 20:21
Postovi: 820
Sve oko Dubrovnika je hrvatsko etničko područje, od Neretve do Prevlake, otoci, gore Ravno, srpski dio IH je pustinja, a tek će da bude pustinja nakon 1.1.2020.
Na području južne dalmacije i istočne hercegovine živi duplo više Hrvata nego Srba. Realno i više.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 20 lis 2019, 07:24 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 kol 2018, 19:37
Postovi: 5633
Clint Eastwood je napisao/la:
Sve oko Dubrovnika je hrvatsko etničko područje, od Neretve do Prevlake, otoci, gore Ravno, srpski dio IH je pustinja, a tek će da bude pustinja nakon 1.1.2020.
Na području južne dalmacije i istočne hercegovine živi duplo više Hrvata nego Srba. Realno i više.


Zašto pustinja, šta će se desiti 1.1.2020.?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 23 lis 2019, 20:22 
Offline

Pridružen/a: 10 vel 2018, 15:56
Postovi: 2950
Lokacija: Hrvatsko kraljevstvo
Izvorišta srpske genicidne politike su kroz lažljivi jezik Vuka Karadžića. U njegovom standardu srpskog jezika koji je prepisao iz hrvatskih rječnika i hrvatske književnosti. On je tvrdio da se 'Južni Slaveni' dijele na tri grane: Srbe koji govore što ili šta (štokavci), Hrvate koji govore na ća (čakavci) i Slovenci koji govore kaj (kajkavci). I on je pisao 'Među Slovence idu i današnji Hrvati u vazmeđi zagrebskoj, varaždinskoj i križevačkoj" (izvan projekta Velike Srbije) . A njegovi nasljednici su radili programe istrebljenja po tom kriteriju (Nikola Stojanović, Stevan Moljevic, SANU, Vojislav Šešelj).

Malo o Nikolu Stojanoviću koji je najavio istrebljenje Hrvatima ('Do istrage vaše ili naše'). Isti piše 1902. u tekstu 'Hrvati i Srbi' ' Hrvati, dakle, nisu i ne mogu biti posebna narodnost, ali su na pravom putu da postanu - srpska narodnost. (...). Proces pretapanja nitko ne može zaustaviti, jer se tu sastaje masa sa istojezičnom masom ".

Što se tiče pisma, u SFRJ se u Vukovaru nije pisalo čirilicom. A nakon jugočetničke agresije bestidne, Srbi i njihove sluge (npr. Zoran Milanović) hoće silom čirilicu u Vukovaru.

_________________
Hrvatska je za više KRIŠTO a neki su za manje Karoline u hrvatskoj politici

Pred okupaciju BIH 800.000 stanovnika, od toga 80.000 kristijana i 50.000 pravoslavnih, sruseno 500 katolickih objekata


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 24 lis 2019, 09:18 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2839
Zna li netko izučava li se na ijednom stranom sveučilištu hrvatski ili srpski ili bosanski ili crnogorski jezik? Imaju li studenti u ijednoj stranoj zemlji priliku izučavati naš jezik? Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu možeš izučavati francuski, španjolski, portugalski, rumunjski, talijanski, ruski, ukrajinski, češki, poljski, slovački, makedonski, slovenski, mađarski, turski, hebrejski, japanski, kineski, švedski, danski, norveški, nizozemski, njemački. https://web2020.ffzg.unizg.hr/ustroj/odjeci/

Koliko je stranaca, koji nemaju rodbinske veze s ovim prostorima, učilo i poznaje naš jezik kao strani? Ima li ih na cijelom svijetu tisuću?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 24 lis 2019, 11:26 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 20 ruj 2009, 09:10
Postovi: 4364
Lokacija: Grobnik
Ateist je napisao/la:
Zna li netko izučava li se na ijednom stranom sveučilištu hrvatski ili srpski ili bosanski ili crnogorski jezik? Imaju li studenti u ijednoj stranoj zemlji priliku izučavati naš jezik? Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu možeš izučavati francuski, španjolski, portugalski, rumunjski, talijanski, ruski, ukrajinski, češki, poljski, slovački, makedonski, slovenski, mađarski, turski, hebrejski, japanski, kineski, švedski, danski, norveški, nizozemski, njemački. https://web2020.ffzg.unizg.hr/ustroj/odjeci/

Koliko je stranaca, koji nemaju rodbinske veze s ovim prostorima, učilo i poznaje naš jezik kao strani? Ima li ih na cijelom svijetu tisuću?


Ima nešto...

Izvadak iz rada:
Vesna Požgaj Hadži
Hrvatski jezik kao strani unutar
slavističkoga, evropskog i svjetskog
konteksta

https://hrcak.srce.hr/file/301744

Od ljubljanskog lektorata do lektorata HJKK-a u Delhiju
Da bismo potvrdili vlastita iskustva i pokazali raznolikost lektorata na
inozemnim sveučilištima o kojoj se ne vodi računa u Hrvatskoj, proveli smo ciljano
istraživanje, tj. anketu koja je bila poslana elektroničkom poštom svibnja 2015.
lektorima HJKK-a na različita inozemna sveučilišta (ukupno 13 lektorata). Kriterij
odabira lektorata bio je: evropske zemlje (slavenske i neslavenske), Azija i
Amerika. Pitanja u anketi bila su vezana uz tri sklopa: status i organizaciju
lektorata, posebnosti lektorata i o redefinirana uloga lektora (didaktički
materijali, seminari, promociji lektorata, pomoć od matičnih institucija itd.).14
Uzimajući u obzir rezultate ankete, postojeću literaturu, vlastita lektorska
iskustva (16 godina) i iskustva na gostujućim predavanjima i dužim boravcima na
različitim inozemnim sveučilištima (evropskim, američkim, azijskim), pogledajmo
nekoliko primjera:
B) Lektorat hrvatskoga jezika u sklopu studija Južne slavistike na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani
osim učenja jezika nudi i
kolegij hrvatske kulture; osim toga hrvatski je i izborni predmet koji
biraju studenti različitih studijskih grupa. Motivacija za studij jest
„porijeklo, srodstvo s govornicima tog jezika, srodnost jezika, tek rijetko
poseban interes“.15 Kako je riječ o heterogenim skupinama studenata s
višom komunikacijskom kompetencijom koji mogu imati različite prve
jezike (npr. makedonski, bosanski, hrvatski, srpski…), drugi jezični
kolegiji nude informacije i o drugim standardnim jezicima nastalima na
novoštokavskoj osnovici. U usporedbi s drugim lektoratima HJKK-a u
inozemstvu, studenti više poznaju geopolitički i kulturni kontekst regije
(supkultura toga prostora izuzetno je popularna u Sloveniji zadnjeg
desetljeća). Zbog sve teže mogućnosti zapošljavanja posljednjih godina
postoji tendencija smanjivanja interesa za studij južnoslavenskih jezika.
C) Na Filološkom fakultetu u Skoplju lektorat hrvatskoga jezika ima cilj
„promicanje hrvatskoga jezika i kulture“. U sklopu lektorata nude se
povremeno informacije o srpskom jeziku, „i to samo kontrastivno, što je
potrebno s obzirom na to da je studentima (u geografskom te u
lingvističkom i sociolingvističkom smislu) bliži srpski jezik nego hrvatski.“
Motivacija studenata različita je: neki upisuju zbog srodnosti hrvatskoga
i makedonskoga jezika, nekima je materinski jedan od štokavskih
idioma, neki su motivirani hrvatskom kulturom, jedna je studentica
„hrvatski upisala jer joj je milozvučniji i melodiozniji od srpskoga.“ Broj
studenata „oscilira, no ove godine više je upisano nego prošle, možda i
dijelom iz razloga što u ponudi nije bilo predmeta Srpski jezik.“
D) Na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Grazu lektorat hrvatskoga jezika
postoji u sklopu preddiplomskog i diplomskog studija (BA i MA); uz
hrvatskoga i srpskoga lektora postoje još dva domaća lektora te profesor
jezika i profesor književnosti. S obzirom na naziv studijske grupe (BHS)
„svi ispiti moraju reflektirati sva tri standarda, a na Institutu za
translatologiju svi se polaznici moraju odlučiti za jednu varijantu, prema
kojoj lektor korigira sve njihove radove, usmene, a posebice pismene.“
Što se tiče motivacije za studij, ona je jasna za studente translatologije i
profesorski smjer (raditi u austrijskim obrazovnim ustanovama), a
problem zapošljavanja ima znanstveni smjer slavistike. Kao i na
slavistikama u Njemačkoj, i u Grazu broj se studenata smanjuje.
E) Hrvatski jezik kao glavni ili sporedni predmet postoji u sklopu Katedre za
hrvatski jezik Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti
. Glavni je cilj
lektorata „osposobiti studente da ovladaju hrvatskim jezikom“; a kao
motivaciju za studij studenti navode mogućnost zaposlenja i pripadnost
hrvatskoj nacionalnoj manjini. Studenti nakon BA žele nastaviti studij na
MA i „raditi u nekoj od obrazovnih i kulturnih institucija vezanih uz
hrvatsku manjinu u Mađarskoj. Inače, perspektive s BA slične su u Indiji
i Mađarskoj – steći sveučilišno obrazovanje kao uvjet za dobivanje
pripravničkog posla u nekoj kompaniji.“
F) Na Institutu zapadne i južne slavistike Sveučilišta u Varšavi lektorat
HJKK-a postoji u sklopu studija kroatistike koji se upisuje svake treće
godine. On je usredotočen na učenje jezika (lektorica ima 18 sati tjedno),
ali didaktički materijali povezani su s kulturom i/ili književnošću, uz
kulturološke predmete koji se nude u sklopu studija. Studenti žele
naučiti hrvatski iz različitih razloga: neki „vole Hrvatsku, misle da je to
lijepa zemlja, neki žele raditi u turizmu, neki se žele preseliti u Hrvatsku,
neki nisu uspjeli upisati drugi studij (…)“, neke zanima posao u
institucijama EU-a. Usprkos činjenici da se broj studenata na slavistici
posljednjih godina smanjuje, za hrvatski i dalje postoji interes i on u
Poljskoj ima dobru perspektivu zbog različitih kontakata s Hrvatskom,
pogotovo u gospodarstvu i turizmu.
G) Na Sveučilišnom koledžu u Londonu, Školi za slavenske i
istočnoevropske studije predmet se zove Srpski/Hrvatski jezik i predaje
se na dodiplomskom i poslijediplomskom zajedno sa srpskim, i to tako
da se sati dijele (hrvatskoga lektora šalje Ministarstvo, a srpski predaje
osoba zaposlena na Koledžu). Time se, s jedne strane, želi „privući što
više studenata“ (broj je u opadanju pogotovo otkada je povišena
školarina), a s druge strane „naziv predmeta može sugerirati (…) i stav
fakulteta da je riječ o jednom jeziku s dvije varijante (tzv. policentrični
jezik)“. U nastavi se obrađuju i glavne osobine bosanskoga jezika
(komparativno s hrvatskim i srpskim) te znatno manje crnogorskoga.
Određen broj studenata studira hrvatski zajedno sa srpskim jer žele
raditi „primjerice u diplomaciji, u kulturi ili u medijima ili pak žele otvoriti
vlastite tvrtke na području jugoistočne Europe“, drugi su nasljedni
govornici, trećima je motivacija raznolika (želja naučiti nešto novo,
zanimanje za Hrvatsku, obiteljski razlozi itd.). Predaje se prije svega
hrvatski jezik i izabrane teme iz kulture, a teme iz književnosti vodi drugi
profesor. Posebno se naglašava da ono što studenti najviše cijene “jest
to da su oni u centru obrazovanja, a ne program koji treba ispuniti“.
H) Lektorat hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Buenos Airesu zapravo je
tečaj hrvatskog jezika namijenjen Hrvatima u dijaspori, zainteresiranim
studentima i javnosti koji postoji od 2006. godine. Sudionici su tečaja
„različitih interkulturalnih sposobnosti, različitih godina (18 – 80) i
različitih profesija“… „koji ne znaju što je padež ili što je nastavak“ i
većina ljudi (uglavnom starijih) dolaze da bi se družili i održavali veze s
jezikom svojih roditelja ili predaka, „malobrojni su oni koji zaista žele
naučiti nešto (naravno, svi oni kažu da žele naučiti, ali stalno govore na
španjolskome)“.
I) Lektorat hrvatskog jezika na Pekinškom sveučilištu za strane studije,
Odsjeku za hrvatski jezik, ima cilj „obrazovati stručnjake za hrvatski jezik
koje zemlja domaćin treba na određenim radnim mjestima“. Za nas je
neobičan podatak da studenti „obično ne biraju sami određeni jezik
nego bivaju raspoređeni. Samo mali broj studenata dolazi s idejom
određenoga jezika“. Kako je to sveučilište poznato u Kini, njegova
diploma jamči posao bez obzira na smjer studija. Dakle, motivacija za
studij hrvatskoga „siguran je posao nakon diplome“, što većina
studenata na drugim inozemnim sveučilištima, pogotovo evropskim,
može samo sanjati! Uobičajeno je na tom sveučilištu da već na 2. ili 3.
godini dolaze pojedinci iz raznih ministarstava, Kineskog radija
internacional i sl. birati mlade kadrove; a dio studenata nastavlja
obrazovanje, uglavnom na engleskom govornom području. Broj se
studenata smanjuje „zbog razdvajanja jedinstvenog Odsjeka za hrvatski
i srpski jezik na dva odvojena lektorata“; nova generacija studenata
upisuje se svake 4 godine. Zanimljivo je također da je studij koncipiran
interdisciplinarno, tako npr. studenti na 3. i 4. godini slušaju kolegije iz
ekonomije, povijesti, politike itd., a neke kolegije, ovisno o interesu,
mogu slušati na kineskom jeziku (npr. poduzetništvo, engleski itd.).
J) Na japanskim sveučilištima i/ili institutima predmet zanimanja jesu
različite slavističke teme koje se proučavaju interdisciplinarno. Od
južnoslavenskih jezika (izuzevši bugarski) postoji samo lektorat
slovenskog jezika na Tokijskom sveučilištu za strane jezike, a za druge
jezike pojedinačni tečajevi. Tako je npr. na Sveučilištu u Hokkaidu,
Institutu za slavistiku glavni jezik ruski, ali imaju profesora koji ponekad
predaje ili ima tečajeve ili hrvatskog ili srpskog jezika koji su studentima
„potrebni“ da bi se mogli baviti slavistikom u širem kontekstu (u
njegovih 7 godina bilo je dosada troje studenata za srpski jezik). Pod
slavistikom se „podrazumijeva interdisciplinarnost (…). To je iznimka u
Japanu, dakle ovakva slavistika jeste samo kod nas.“ Težište je na učenju
jezika; nude se informacije i o drugim standardima kao i „o povijesti i
kontekstu pojavljivanja tih jezika“. Naglašava se i interdisciplinarnost u
učenju jezika, književnosti i kultura drugih južnoslavenskih naroda. Što
se tiče znanja lektora, oni bi morali imati „solidno znanje o jezikoslovlju.
Ponekad se pojavi lektor koji obavlja posao samo zbog toga što je izvorni
govornik toga jezika, ali bez znanja samog jezika.“
K) Na Odsjeku za slavenske i ugro-finske jezike Sveučilišta u Delhiju hrvatski
se podučava u sklopu trogodišnjeg tečaja i kao lektorat (4 semestra) u
sklopu magistarskog studija ruskog jezika i književnosti, a cilj je
predmeta osim učenja jezika „širiti spoznaje o Hrvatskoj i njezinoj
kulturi“. Studenti uglavnom „nemaju nikakvo predznanje o Hrvatskoj, ne
znaju ni gdje je, ni koji je glavni grad.“ Biraju ga „usput, u potrazi za
svojim mjestom pod suncem u ovoj mnogoljudnoj zemlji kako bi
osigurali/produžili studenska prava s misli o biznisu u turizmu, želja da
otputuju u Evropu, čuli su da je lakši od poljskog, češkog ili bugarskog i
sl.“16 Za razliku od drugih lektorata HJKK-a ovdje se broj studenata
povećava (krajem 2013. bila su 3 studenta, početkom 2014./15. čak 21
student). Kao što smo rekli, nastava je u sklopu tečaja uglavnom
posvećena učenju jezika i malo prevođenju te spoznajama o kulturi, a u
sklopu magistarskog studija i temama iz povijesti, povijesti jezika,
prevođenju i sl.

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 24 lis 2019, 14:51 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2839
Dakle, gradovi koji su daleko odavde, a imaju dostupan studij našeg jezika, su Delhi, Tokio, Peking, Moskva, London, Varšava, Seattle.

Državno sveučilište međunarodnih odnosa, Moskva:
- Katedra za srpski jezik
- Katedra za hrvatski jezik
Državno sveučilište M.V. Lomonosov, Moskva, Filološki faks, Odsjek za slavenske jezike
- Katedra za srpski jezik i književnost/hrvatski jezik i književnost
Karl-Franzens-Universität, Graz:
- Bosnisch/Kroatisch/Serbisch Bachelor

https://slavic.washington.edu/courses

Seattle
Bosnian/Croatian/Montenegrin/Serbian (BCMS) Courses
*instruktor Bojan Belić, predavanja 9:30-11:20


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 16 stu 2019, 09:16 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2839
Amédée Chaumette des Fossés, Putovanje po Bosni 1807. i 1808. godine.

O Bosancima i njihovom jeziku.

Mnoge promjene kojima je bila izložena ova pokrajina nužno su ispremiješale rase stanovništva. Danas tu žive ostaci slavenskih naroda iz Sarmatije. Oni su pod imenima Avari, Mađari, Pečenezi, a osobito Srbi vladali ovom zemljom u 5., 6. i 7. stoljeću. Bosanci uglavnom imaju pravilne i vrlo izražene crte lica. U njih ne možemo uočiti tatarske fizionomije, inače tako česte u gotovo cijeloj Turskoj. Stanovnici planinskih dijelova pašaluka često imaju plavu ili kestenjastu kosu, dok oni u dolini imaju crnu. Stas im je nadprosječan i posve je uobičajeno sresti muškarce visine od 5 pedalja i 8 ili 10 palaca građene u razmjeru sa svojim visokim stasom. Kao i svi gorštaci, Bosanci su vrlo snažni i dugovječni. Žene su obično lijepog stasa i mnoge od njih se ističu pravilnim crtama lica, lijepom puti zanosne bjeline.

Narodni jezik kojeg su uveli Srbi je ilirski odnosno, uz male varijacije, onaj kojim govore Rusi, Poljaci, stanovnici Češke, Bugari, Srbi itd. Mada je turski službeni jezik, Bosanci koji ga poznaju ne čine možda ni dvadesetinu ukupnog stanovništva. Paše s dva tuga i sami kapetani toliko slabo njim govore da me je sadašnji vezir Ibrahim Halimi, rođen i odgojen u Carigradu uvjeravao kako mu je trebalo više od mjesec dana boravka u Travniku kako bi uspio razumjeti barbarske izraze koje rabe domaće poglavice kad govore turskim.

Ilirski je jezik bogat i zvučan. Onaj kojim se govori u Bosni puno je lakše naučiti od ruskog. Primio je neke riječi iz turskog jezika, no ipak se smatra kako je usvojio manje stranih riječi od drugih slavenskih govora.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 18 stu 2019, 07:54 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 20 ruj 2009, 09:10
Postovi: 4364
Lokacija: Grobnik
https://www.tportal.hr/kultura/clanak/n ... o-20191116

Na Interliberu predstavljena knjiga M. Grčevića 'Ime 'Hrvat' u etnogenezi južnih Slavena'

Također autor navodi obilje tragova o raškim Hrvatima i pohrvaćenim pravoslavnim Vlasima te u srednjem vijeku u Rašku doseljenim Hrvatima katolicima na prostor u Srbiji i Kosovu.

Autor osvjetljava i identitetsko stanje u Vojnoj krajini, čijem je dijelu stanovništva pripadnost pravoslavlju kasnije odredila oblikovanje nacionalnoga identiteta, pojasnio je povjesničar Stjepan Ćosić. Dubravka Sesar ocijenila je kako jezikoslovac Grčević u problematiku kojom se bavi, unosi novo svjetlo u dosadašnje selektivne i pristrane analize.

Autor razotkriva mnoštvo zabluda o uporabi glotonima hrvatski i srpski, te navodi mnoge dosada zanemarivane činjenice koje pomažu u razrješavanju nesporazuma, istaknula je.

Knjiga "Ime 'Hrvat' u etnogenezi južnih Slavena" (291 str.) podijeljena je na šest poglavlja - Alpski Hrvati, Hrvati i islam, Hrvati i pravoslavlje, "Hrvacki" istumačeno i "srpski" napisano, O Dubrovačkoj Republici i Boki kotorskoj. Na kraju knjige su literatura, kazalo toponima i kazalo osobnih imena.

Knjigu su objavili nakladnici Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku.

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 04 pro 2019, 13:45 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2839
Prije par dana je klapa Ragusa verbalno napala novosadski glazbeni sastav Frajle, pošto na Stradunu pjevaju ekavicom. Puno ljudi sasvim pogrješno misli da je ekavica nešto srpsko, a (i)jekavica hrvatsko. 99% onih što su napadali Dubrovnik bili su (i)jekavci. Ironija je ta da je od sva tri izgovora jata upravo (i)jekavica najmanje hrvatska! Baš je (i)jekavica nešto crnogorsko i srpsko, (i)jekavica je puno više srpska nego hrvatska! Više Hrvata ima ekavaca nego (i)jekavaca.

Svi Crnogorci su (i)jekavci, svi Srbi u Bosni, Hercegovini, Dalmaciji, Lici, Kordunu, Banovini, zapadnoj Slavoniji. Čak ovaj odraz jata dopire i istočno od Drine. U samoj Srbiji, na zapadu, prisutna je (i)jekavica. Vuk Karadžić, iz Tršića, (i)jekavac. Šaban Šaulić iz Šapca snimio je 1969. svoju prvu ploču, Dajte mi utjehu. Kad su ga pitali zašto, odgovorio je da je tada u Srbiji prevladavala moda pjevati (i)jekavicom.

https://www.blic.rs/zabava/vesti/saban- ... le/0texkfn

„Dajte mi utjehu“, sa „j“. U to vreme je bilo moderno da se peva na jekavskom, ne znam zašto. Pa i Cune Gojković je „Kafu mi draga ispeci“ otpevao na jekavskom. Takav je bio trend, a pevači su se mučili i lomili jezik. Meni nije bilo teško, jer mi je majka iz Bosne, pa mi je to narečje bilo poznato.

Sve četničke pjesme su na (i)jekavici, sve srpske pjesme uz gusle. Hrvati, pak, nigdje nisu izvorno (i)jekavci osim u Dubrovniku! Područje od Prevlake do pola Pelješca jedino je u granicama Hrvatske gdje Hrvati govore (i)jekavicom. Dubrovčani su jedini Hrvati (i)jekavci, ne računajući male skupine Hrvata u Boki kotorskoj i Popovom polju.

U Dalmaciji se Srbi razlikuju od Hrvata po tome što Srbi govore (i)jekavicom, a Hrvati ikavicom. U Kninu tko govori (i)jekavicom, misle da je Srbin! Od Hrvata se očekuje govoriti ikavicom. Čak je i Bosna izvorno ikavska, i Bosanci su prije dolaska Turaka i pomicanja pravoslavlja na zapad svi bili ikavci. U Bosni se govorilo kao što se danas govori u Dalmaciji, ikavicom. Nitko u Bosni nije govorio (i)jekavicom, (i)jekavicu u Bosnu upravo donose pravoslavci, Srbi. Stoga Muamer Zukorlić ispada smiješan kad predstavlja (i)jekavicu kao nešto bosansko, po čemu se program na "bosanskom" jeziku u Novom Pazaru mora razlikovati od programa na srpskom, ne znajući da je Bosna izvorno ikavska i da (i)je dolazi u Bosnu zahvaljujući Srbima!

Muslimani u Bosni su prvih desetljeća turske vlasti svi bili ikavci, Bosna je sva bila ikavska. Djela islamske književnosti u Bosni su ikavska. Iz Opće enciklopedije JLZ: "Muslimani su isključivi štokavci, s tim što su u ranijim razdobljima u Bosni bili ikavci, a u Hercegovini i Sandžaku ijekavci. Znatan broj Muslimana koji su se u vrijeme austrougarske okupacije i u međuratnom razdoblju odselili u Tursku sačuvali su i do danas svoj materinski jezik i to ikavicu".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 05 pro 2019, 14:53 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 12:12
Postovi: 21182
Ne.
istočno-srednjobosanski i usorski govori, fBiH istočno od rijeke Bosne i Neretve je originalno jekavska.

Svi šćakavski (osim onih u Slavoniji i Makarskom primorju, a moguće i onih u turskoj hrvatskoj) su originalno jekavski.
Mislim da ikavizacija počinje u 12. stoljeću, ili kasnije pod Šubićima.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 11 vel 2020, 05:40 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 20 ruj 2009, 09:10
Postovi: 4364
Lokacija: Grobnik
Kako su slavisti 19. st. dali vjetar u leđa velikosrbstvu, ali i kako su neizravno priznavali da te njihove teorije nemaju veze sa stvarnim stanjem na terenu:

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.124, 125)
Osnivač slavistike Čeh Josip Dobrovsky (1753.-1829.) postavio je tezu da su se svi Slaveni nekoć zvali Srbima i da bi, ako ne svi, makar veći dio južnih Slavena trebao prihvatiti srbsko ime.
Josip Dobrovsky: ,,Nijedan Bosanac ne će se nazvati Srbinom, a isto vriedi i za Dalmatince, no može li se zbog toga reći da oni nisu Srbi?'' (usp. Jagić 1885: 109)

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.125)
Njemački jezikoslovac i pisac Jacob Grimm (1785.-1863.) kaže 1824. da se pučani na širokim štokavskim područjima ne žele zvati Srbima , iako on (Grimm) i osnivači slavističke znanosti žele da su to sve upravo Srbi (,,ni turski, ni ilirski, ni hrvatski Srbin ne želi se zvati Srbinom'', Grimm 1824: XXIII, Grčević 199a: 98-99).

- Mario Grčević: IME >>HRVAT<< U ETNOGENEZI JUŽNIH SLAVENA (str.125)
Slovački jezikoslovac Pavol Jozef Šafarik (1795.-1861.) piše 1842.: ,,Narodno ime ,Hrvati' prostire se daleko izvan granica koje smo odredili hrvatskomu narječju jer se žitelji istarskoga poluotoka, počevši od rijeke Raše (Arsa), zatim žitelji cijeloga Primorja i njegova otočja (,Čakavci'), sve do rijeke Cetine (Boduli), čak do same Neretve pa odatle prema istoku u Tursku Hrvatsku, zovu sve do danas onako kako su se zvali i u vrijeme Konstantina Porfirogeneta, ,Hrvatima'. Od nas su prema glavnim obilježjima svojih narječja pribrojeni u Srbe'' [...]. (usp. Šafarik 1842: 64)

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 01 ožu 2020, 11:07 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2839
Zašto franjevci iz Fojnice duboko u 19. stoljeću svoj jezik nazivaju bosanskim, a ne hrvatskim?

slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 02 ožu 2020, 03:02 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 svi 2009, 12:12
Postovi: 21182
Jer je to ime područja.
U Moliseu, Karašovu, Gradišću, Šokadiji, ga zovu drugačije, zar ne?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 15 lip 2020, 12:29 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2839
Crnogorski jezik je međunarodno priznat. Što neki jezik treba imati kako bi bio neosporan? Sebe na Google-ovu prevoditelju, svoju inačicu Wikipedije... To hrvatski, srpski i bosanski imaju, crnogorski još ne. Bošnjaci nipošto ne pristaju na naziv bošnjački, oni decidirano tvrde da je jedino moguće ime za njihov jezik bosanski. Naziv bošnjački smatraju uvrjedom, isto kao nijekanje postojanja svoga jezika.

https://www.cdm.me/drustvo/cirgic-slavi ... om-jeziku/

Čirgić: Slavistička javnost nema dilemu o crnogorskom jeziku

Nakon što je Kongresna biblioteka u Vašingtonu 8. decembra 2017. administrativno potvrdila ono što je nauka o jeziku već dobro znala, crnogorski jezik se našao i u Enciklopediji slovenskih jezika i lingvistika. Rad na ovom obimnom i značajnom projektu je započeo 2015. godine, pod uredničkim nadzorom temeljitog i posvećenog slaviste, profesora Marka Grinberga iz Kanzasa, a biće završena 2023. godine. U međuvremenu će zaživjeti njeno onlajn izdanje, a profesor Grinberg će djelo svog tima predstaviti u septembru na Fakultetu za crnogorski jezik na Cetinju. Adnan Čirgić, dekan ovog fakulteta za Pobjedu govori o značaju Enciklopedije, saradnji s njenim uredništvom, ali se i još jednom vratio konstantnom osporavanju ovog jezika unutar sopstvene govorne zone.

Što konkretno za crnogorski jezik znači to što se našao u Enciklopediji slovenskih jezika i lingvistika, i koliko to dodatno utvrđuje platformu o postojanju, trajanju i kontinuitetu našeg jezika?

Crnogorski jezik nesporan je za slavističke stručnjake i filologe širom svijeta. Nakon dobijanja međunarodnoga koda, enciklopedijska jedinica o njemu kao ravnopravnome članu u porodici slovenskih jezika u tako prestižnome izdanju sama sobom odgovara na Vaše pitanje. U vezi s postojanjem crnogorskoga jezika za slavističku javnost, očito je, dileme nema.

Da li će to što se našao u pomenutoj Enciklopediji učiniti bilo kakav pomak kada je u pitanju osporavanje našeg jezika od pojedinih građana Crne Gore?

Nažalost, ne. Jedan dio našega građanstva mnogo je skloniji vjerovati raznim teorijama zavjere koje se u medijima plasiraju potonje tri decenije nego zdravorazumski sagledati stvarnost koja ih okružuje. S druge strane, nepostojanje jasne nacionalne strategije u kulturi oplodilo se opštom društvenom konfuzijom kad je u pitanju ukupno kulturno nasljeđe – i materijalno i nematerijalno. Jezik samo dijeli sudbinu te kulture. Ne može se očekivati da međunarodni stručnjaci rješavaju naša unutrašnja pitanja. Ti su stručnjaci više puta potvrdili svoj pozitivan stav o crnogorskome jeziku.

Nije taj stav iskazan prvi put ni dobijanjem međunarodnoga koda za jezik, ni publikovanjem jedinice o crnogorskome jeziku u Enciklopediji slovenskih jezika i lingvistika. Na brojnim naučnim skupovima veliki je broj inostranih slavista i filologa afirmisao montenegristiku i crnogorski jezik kao jezik Crne Gore. Ta činjenica kod nas nije dovoljno iskorišćena, a medijski prostor više ispunjavaju stavovi raznoraznih kvazistručnjaka i piskarala no meritorni sudovi renomiranih stručnjaka.

Negiranja se umnogome svode na činjenicu da je naziv jezika i njegovo utvrđivanje na platformi o postojanju počelo unazad deceniju, i time ima status novog, ali kada je u pitanju istorijski razvoj jezika, da li smo po bilo kom osnovu u zaostatku za drugim slovenskim jezicima?

FCJK privodi kraju projekt izrade bibliografije Crnogorski jezik, koja ima preko deset hiljada jedinica. Naslovi koje je obuhvatila ta bibliografija objavljeni su u Crnoj Gori i inostranstvu. Toliko tekstova o sebi ne može imati jezik za koji se kaže da je star desetak godina! S druge strane, nemali broj jedinica koje je ta bibliografija obuhvatila potekle su iz pera onih autora koji su crnogorski jezik tretirali kao dio tuđega nacionalnog korpusa. No ni u jednome od tih radova negacija jezika nije zasnovana na lingvističkoj analizi, nego isključivo na podređivanju tuđim ideološkim velikodržavnim koncepcijama.

Naše vrijeme daće obilje materijala nekim novim stručnjacima za proučavanje fenomena samomržnje i samoodbojnosti, te promovisanja nacionalne izdaje kao patriotizma. Jezik kojim se danas govori u Crnoj Gori nije nastao ni 2006. kad je obnovljena državna nezavisnost, ni 2007. kad je usvojen Ustav, ni 2010. kad su usvojeni Pravopis i Gramatika. To je jezik s dubokom pisanom istorijom kakvom se ne mogu pohvaliti ni mnogi danas razvijeniji narodi. To je jezik čija je pismenost cvjetala i na glagoljici i na ćirilici i na latinici. To je samo jedan od četiri slovenska jezika koji ima svoje inkunabule! To je jezik naroda čiji je vladar osnovao prvu državnu štampariju na svijetu! I baš zbog toga to je jezik koji je velikosrpskom državnom konceptu neophodan da popuni praznine u svojoj istoriji! Što dobar dio crnogorskih građana to ne zna, podjednako su krive državne prosvjetne i kulturne ustanove koje nijesu afirmisale sopstveno kulturno bogatstvo koliko i razni antidržavni mediji, udruženja, vjerske i druge institucije koje crnogorsku baštinu uključuju u tuđe nacionalne korpuse.

Koliko ste zadovoljni saradnjom sa uredništvom ovog izdanja i generalno položajem montenegristike u slavističkom svijetu?

Dosadašnji odnos uredništva Enciklopedije, a prije svega akademika Marka Grinberga, prema montenegristici i njezinim stručnjacima bio je ne samo profesionalan, no i srdačan i dobronamjeran. Sarađivati sa stručnjacima koji se zanimaju za relevantne lingvističke podatke, stručnjacima bez ideoloških predrasuda, kojima se ne treba pravdati što postojite – zadovoljstvo je koje nedostaje Crnoj Gori. Posebna je čast za montenegristiku to što je akademik Grinberg predložio da se na proslavi desetogodišnjice osnivanja FCJK, u septembru, promoviše Enciklopedija slovenskih jezika.

Grinberg se pozvao na autore knjige „Jeziku je svejedno“ koji tvrde da je standardizacija jezika „nešto što je dato odozgo i nije sigurno da će naići na dobar prijem odozdo“. Budući da je posljednji Pravopis izašao prije više od 10 godina, da li je vrijeme za novo izdanje i koliko se u tom periodu promjena dogodilo i koliko se novih pravopisnih normi nakalemilo na svakodnevni govor?

Teško bi se u standardologiji slovenskih jezika mogao naći primjer otpora standardnojezičkoj normi kakav je bio otpor koji je pratio standardizaciju crnogorskoga jezika. I to nije bio otpor koji je motivisan ni lingvističkim ni pravopisnim razlozima. Da je tako, najbolje svjedoči činjenica da je dio jednoga naučnoga skupa u Nikšiću bio posvećen Gramatici, koja je iz štampe izašla baš toga jutra kad je počeo taj skup! Niko se u našoj javnosti nije zapitao kako to da jedan dio učesnika skupa ima stav o Gramatici i prije no je izašla iz štampe!

Pravopisna rješenja i pravopisci satanizovani su u javnosti navođenjem rješenja kojih u stvarnosti nema. Bez imalo zazora i stida to su radili pojedini univerzitetski profesori koji su nedostatak stručnih kapaciteta da pruže doprinos standardizaciji jezika kompenzovali difamacijama na račun pravopisnih rješenja i stručnjaka koji su u tome poslu učestvovali. Iako iz drugih motiva, slično su činili i oni javni radnici koji Crnu Goru tretiraju kao srpsku koloniju. I jedni i drugi imali su otvoren prostor u uslužnim medijima.

U takvim okolnostima nastao je Pravopis koji je i danas na snazi. Načela na kojima je taj pravopis zasnovan, ubijeđen sam, stameno su se potvrdila tokom ovih deset godina.

Ali nema sumnje da bi novo izdanje bilo prijeko potrebno – kako zbog toga što je staro već odavno razdijeljeno i rasprodato, tako i zbog toga što bi novo izdanje trebalo da razriješi još neke sitnije pravopisne nedoumice i obuhvati još neke primjere koji su se u međuvremenu pokazali kao pravopisno relevantni. Dio toga posla, s osloncem na postojeća pravopisna pravila, stručnjaci FCJK već su uradili kroz pripremu mobilne pravopisne aplikacije, koja će ovih dana postati i javno dostupna.

Koliko smo u prednosti u odnosu na druge jezike time što se u crnogorskom norme oslanjaju na jezik koji je blizak govorniku i ustaljenoj jezičkoj praksi, a ne vodi se prečišćavanjem rasprostranjenih jezičkih osobina zarad tzv. prestiža standardnog jezika?

Standardni jezik ne doživljavam kao prestižan u odnosu na dijalekte. Svaki je standardni jezik dogovorni jezik koji iz određene baze (najčešće dijalekatske) uzima ono što se uklapa u unaprijed zadata načela. Apsolutna podudarnost između standardnoga jezika i narodnih govora ne postoji. Crnogorska norma u lingvističkim je krugovima okarakterisana kao najfleksibilnija u regionu. No zbog negativne propagande ta činjenica kod nas nije podrazumijevala i prednost. Crnogorska norma nije kritikovana zbog toga što je takva kakva jest, no zato što uopšte postoji!

No ako je bilo i onih što nijesu htjeli vjerovati više propagandi no svojim očima, lako su se mogli uvjeriti da Pravopis kao ravnopravne tretira i one oblike koji su nastali autohtonim razvojem jezika u CG i one koji su produkt jezičke politike u decenijama koje je Crna Gora provela u zajednici s državama iz okruženja. I đed i djed i śutra i sjutra i žućeti i žutjeti i prijedlog i predlog i toga i tog i mome i mom i tako dalje – sve su to ravnopravni elementi crnogorske standardnojezičke norme. Stoga crnogorski govore i pišu i oni što misle da prave otklon od aktuelne standardnojezičke norme.

U pripremi je englesko izdanje Vaše „Dijalektologije crnogorskoga jezika“. Koliko će američka naučna javnost koja se bavi slavistikom moći da razumije različitosti unutar jednog jezika, ako uzme u obzir da se radi o državi sa manje od milion stanovnika?

Gotovo dva vijeka traju izučavanja crnogorskoga jezika. Ti govori privukli su pažnju desetina lingvista među kojima je bilo i onih svjetski poznatih. Zahvaljujući tome, crnogorski govori spadaju među najbolje proučene govore slovenskih jezika. Iako je bilo pokušaja da se oni pokažu kao cjelina, činjenica da Crna Gora nije imala svojih naučnih i kulturnih institucija uticala je na to da oni budu prikazivani kao dio širega korpusa a sitnijim diferencijama među njima davana je prednost u odnosu na njihovu kompaktnost. Dijalektologija crnogorskoga jezika, u izdanju FCJK, prvi je obimniji sumarni pregled dosadašnjih saznanja o tim govorima uz klasifikaciju koja je zasnovana na drukčijoj metodološkoj podlozi. S obzirom na dosadašnju recepciju te knjige u inostranoj naučnoj javnosti, vjerujem da će biti od koristi onima kojima je namijenjena.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 16 lip 2020, 03:38 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 20 ruj 2009, 09:10
Postovi: 4364
Lokacija: Grobnik
Ateist je napisao/la:
Zašto franjevci iz Fojnice duboko u 19. stoljeću svoj jezik nazivaju bosanskim, a ne hrvatskim?

slika


ima još naziva slovinski jezik, naš jezik, dalmatinski jezik...
Jednostavno, ljudi su tad imali veću, manju ili nikakvu sviest o hrvatstvu, zbog razno raznih okolnosti. Ter hrvatski pisci nisu imali tu potrebu to izticati. Također, već tada su postojale razlike u narječju unutar hrvatskog jezika, ter su neki pisci imali potrebu izticati svoje narječje područnim imenom... Neki pisci su se doista i udalji od hrvatskog imena i zaboravili ga. Ter imaš puno primjera da su pisci u 19.st. opet izponova odkrivali da pripadaju hrvatskom jeziku i to ne na račun neke propagande, već bi slučajno naletili na arhivsku građu gdje su vidjeli kako su se njihovi predci osjećali Hrvatima.
I danas ćeš naći pojedine ljude i po Istri, ili na pr. Dalmaciji ili Zagorju da svoj jezik izbjegavaju zvat hrvatskim, već bi ga zvali istrijanskim, dalmatinskim... To je posljedica naše tisućugodištnje neslobode i razdieljenosti između velikih sila.

S obzirom na broj spomena hrvatskog imena kroz poviest i u BiH, Dalmaciji, Dubrovniku, Primorju, Istri... mi još super stojimo s obzirom na okolnosti.
Kraj 18.st. i prva polovica 19. st. je bilo najgore razdoblje hrvatske narodne sviesti. Tek tada počinje narodni preporod u Zagrebu i buđenje koje se onda širi u ostale krajeve, pogotovo u Bosnu ili Istru.

Meni je zanimljivo kako Dubrovčanin Stjepan Gradić (1613.-1683.) ocjenjuje jezik svojega sugrađanina Junija Palmotića (1607.-1657.) i uzpoređuje bosanski i dubrovački u smislu da to sve spada pod hrvatski i dalmatinski jezik:
,,Veoma se brinuo, osobito u tom epu, da mu jezik bude pravilan i čist od ostalih mana, a osobito od stranih riječi. Kako je pak zapažao da je slavenski jezik zbog prostranstva zemalja i raznolikosti naroda koje obuhvaća nekako razdijeljen na više narječja, nije se povodio za načinom govora kojim se služe njegovi sugrađani - oni, kako sam već rekao, ni po podrijetlu nisu Slaveni, a zbog neprekidnih veza s Talijanima i s ostalim stranim narodima uživaju u govoru puno stranih riječi i fraza - nego onim kojim se služe Bosanci. Ti se naime ljudi koliko tjelesnim izgledom i dostojanstvom, toliko i načinom govora čine od prirode stvorenima za ozbiljnost i ljepotu. Njihov se govor mnogo više približava uobičajenom jeziku daleke Podolije i Rusije negoli onome kojim se služe Česi i Poljaci što leže među njima.''
...
,,Ako ostali Dalmatinci i Hrvati ili drugi koji naši ljudi naiđu u tom djelu na govor koji se ponešto razlikuje od onoga kojim se sami služe, treba da smatraju da taj veoma vrstan pjesnik zaslužuje onaj isti oprost kojim su Atenjani počastili Pindara, Kalimaha, Teokrita i dorske pjesnike, odnosno nauzvrat Sicilci Beoćani i Lakonci Atičane Sofokla, Euripida i Aristofana.''
(Hrvatski latinisti 1970: 120-121)

Gradiću pojam ,,Dalmatinci i Hrvati'' ne označava dva naroda, već je to stari poviestni naziv koji se službeno rabio još iz doba hrvatske kraljevine (,,Dalmatia et Croatia'' ili ,,Croatia et Dalmatia'').

_________________
RH-BiH-Sandžak-Sriem-Boka Kotorska-Trst
KREPAT MA NE MOLAT
http://hrvatska-bosna.eu5.org/znanost/zamjena_zarulje-prednje_kratko_svietlo-reno_clio_3.pdf


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 12 tra 2022, 07:48 
Offline

Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06
Postovi: 2839


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Južnoslavenski jezici
PostPostano: 25 tra 2022, 00:28 
Offline

Pridružen/a: 10 vel 2018, 15:56
Postovi: 2950
Lokacija: Hrvatsko kraljevstvo


https://m.youtube.com/watch?v=ovDb0YPidPU

_________________
Hrvatska je za više KRIŠTO a neki su za manje Karoline u hrvatskoj politici

Pred okupaciju BIH 800.000 stanovnika, od toga 80.000 kristijana i 50.000 pravoslavnih, sruseno 500 katolickih objekata


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 930 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 34, 35, 36, 37, 38  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 9 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO