Evo mojih uradaka na svemrežju:
http://domovina.110mb.com/glagoljica/sa ... oljici.htm

Molitva Otče naš

Stilski lipo izgleda

Žestoka je ova glagoljica, jednostavno lijepo stilski izgleda.
Znam oko 50% slova uglate glagoljice i namjeravam naučit ostatak.

Dane na čemu si pravio ovo, dobro izgleda.

Slova sam oblikovao u AutoCAD-u. Budem vam dao za skinuti ta slova, pak možete s njima pisati i u Wordu.

Obla:


Uglasta:

Ovdi morete skinuti slova (font) za glagoljicu, da ju pišete u Windowsima, a morete pročitat i pravila pisanja. Na pr. kad se rabe slova JU i JAT:

http://domovina.110mb.com/glagoljica/uc ... oljice.htm

Glagoljica je odavno zauzela važan dio mog računala. Od Worda, Excela, PowerPointa, pa sve do internetskog preglednika.

Tko pročita...

..puseki svim glagoljupcima..

Društvo prijatelja glagoljice

Evo gac, konverter latinice u glagoljicu.

http://www.senj.hr/Glagoljica.htm

koja su sva djela napisana na glagoljici...jel se zna koliki je funuds materijala i da napise koje znacajnije djelo da je napisano na ovom pismu...

isto tako natpisi na stecima i nadgrobnim pločama...
nemojte samo se raspricat o BAščanskoj, HUmačkoj ili KOčerinskoj ploči..te su mi poznate...:)

dakle u vasem mjestu da li ima natpisa glagoljicom na stećcima ili mozda cak na kamenim krizevima...

U nekim davnim danima sam radila istraživanje na temu glagoljice... ne baš superelaborat, al bila je tu hrpa informacija.. ne sjećam se da je bilo glagoljice na stećcima/križevima ? Glagoljaša je bilo iz BiH, al sad baš primjeraka po naseljima...

http://www.rb-donjahercegovina.ba/Default.aspx?id=2130

naso sam stogod na netu.... :)

Pismo kojim su pisani svi boljunski natpisi je varijanta ćirilice - zapadna ili hrvatska ćirilica - koja je bila u uporabi kroz 8 stoljeća, tj. od 11. do 18. st. (...)

Traži dalje...

smisao...?

Hvalov zbornik:

http://www.hercegbosna.org/ostalo/hvalov.html

Dosad se zna za 47 popova glagoljaša, a trojica od njih su bili župnici na Kupresu. 1966. don Jaki Čotiću(narod ga zvao Čota) je podignuta spomen kapela u Rastičevu na Kupresu. Danas se tu nalazi groblje( i sačuvana spomen-kapela) koje se po njemu nazvalo "Čotino groblje". Inače umro je 7. rujna 1806. godine i u narodu je ostalo toliko čvrsto sjećanje na njega da su mu 150 godina poslije izgradili spomen kapelu. Rodom je iz Dalmacije, vjerojatno Trilja, mada je se dugo vremena mislilo da je rođeni Kuprešak. Zanimljivo je da su mu i pravoslavci odavali počast na grobu, a postoji i legenda da su ukrali njegovo tijelo iz katoličkog groblja,ali su to katolici otkrili, pa su ga vratili.

Moram se pohvaliti da je u Livnu umro jedan od posljednja tri popa glagoljaša, inače pripadnik mog obiteljskog stabla. Također je zanimljivo da su sva tri posljednja popa glagoljaša umrla iste godine 1839.

Još je mnogo zanimljivosti vezano za njih i njohovom djelovanju na Kupresu, ali sad nemam vremena, pa ću drugi put napisati.

Evo moji pokušaji prikupljanja podataka o što više glagoljaških nadpisa i djela:
http://domovina.110mb.com/hr_kultura/sv ... zapisi.htm

A ovdje ima kraći proslov o glagoljici u srednjovjekovnoj Bosni:
http://domovina.110mb.com/hr_kultura/gl ... _bosni.htm

Inače, glagoljica je bila najžešće razvijena u Istri, Kvarneru, ter Zadru i okolici, a također dosta i u Lici. A nadpisa ima pronađenih i po Slavoniji, Dalmaciji, Dubrovniku, Bosni, ter Hercegovini. Kad se Istra poslije 1945. vraćala Hrvatskoj, na međunarodnom skupu u Parizu, jedan od glavnih dokaza o hrvatstvu Istre su bili zemljovidi glagoljičnih nadpisa po Istri koje su izradili istarski svećenici na čelu s Božom Milanovićem, a zahvaljujući glagoljaškom iztraživaču Branku Fučiću, pak su zato talijanski fašisti u vrieme svoje vlasti poprilično pouništavali te nadpise gdje god su stigli.

Trebalo bi uvesti barem jedne novine na glagoljici

Družtvo prijatelja glagoljice izdaje glagoljično-latinični godišnjak Bašćina, uspio sam jedva jedvice nabaviti jedan primjerak.
Inače, to bi svakako bilo izvrstno, a za neke jednostavnije novine ne bi bilo niti težko niti potrebno preveć novaca, već samo dobra volja.

Treba sve učiniti da se glagoljica vrati u svakodnevnu upotrebu. Uvesti učenje glagoljice u škole, novine na glagoljici, tiskati knjige na glagoljici, itd.
Neka nam budu primjer Židovi koji su početkom 20. stoljeća oživjeli hebrejski jezik, iako se 2000 godina nisu njime služili (osim u vjerskim obredima).

Za sad na žalost znam jedino za jednog lika i sebe koji smo na svoju ruku tiskali dvie knjige na glagoljici, ter jednu na bosančici i to svaku po odprilike 5 primjeraka.
Inače mi Hrvati smo četveropismen narod, a kad se gleda vriemenski na to s kojim smo prvim pismom počeli pisati na narodnom jeziku, onda ide ovim redom: glagoljica, bosančica (arvatica), latinica, pak arebica (hrvatica). Makar jedino od tih pisama izvorna i podpuno posebna je glagoljica, a sva ostala su nastala na račun pohrvaćivanja ostalih većih svjetskih pisama.

Ali glagoljica je ono što je specifično naše.
Ćirilicu imaju i drugi slavenski narodi, latinicu svi Europljani, itd.

Glagoljicu (uglatu) imaju samo Hrvati. To je ono što nas razlikuje od svih drugih.

Englez Richard Daniel objavio je godine 1644. u Londonu knjigu najpoznatijih pisama u svietu, među kojima su
- hrvatska uglasta glagoljica (koju Daniel zove Alphabetum Croaticum),
- kurzivna glagoljica (Sclavorum Alphabetum, vidi desno),
- hrvatsko - bosanska ćirilica (Alphabetum Illiricum Sclavorum, vidi desno)