Jučer sam se Flixbusom za 5 eura prebacio iz Sibiua u Brașov (Kronstadt), malo veći stari grad, najbliži čuvenom zamku Bran.

* Piața Sfatului, glavni trg u povijesnoj jezgri Brașova, danas oko podne: https://m.youtube.com/watch?v=rIjrfqLkTus

Hostel u centru, nedaleko od glavnog trga i svih znamenitosti, 55.2 leja (10.88 eura) za noć. Uzeo sam četiri noći, računajući onu sinoć. Sve džaba.

Ne znam hoću li posjetiti tridesetak km udaljeni dvorac, govore da dugo treba čekati u redu za ulaznicu ili rezervirati unaprijed. Inače izbjegavam prezakrčene znamenitosti, a ovaj dvorac je prema ovom popisu 4. najzakrčenija turistička znamenitost u Europi. https://www.holidu.co.uk/magazine/overc ... ttractions

Pete su Plitvice. Bio sam u Peruu 32 dana, a ne vidio Machu Picchu, jer ne idem ako se ne može kupiti ulaznica na šalteru na licu mjesta nego se treba otimati za kartu ili bukirati unaprijed. Tako isto nisam išao ni unutar Bazilike sv. Marka u Veneciji ni unutar Alhambre u Granadi ni u Versailles itd. Bazilika svetog Petra u Rimu je stvarno nešto posebno i tu sam se ipak strpio čekati u redu desecima minuta za ući. Međutim, Sikstinsku kapelu, Vatikanske muzeje i to što treba dogovarati unaprijed kolika je navala, nisam posjetio. Nisam ni Louvre iznutra, samo izvana.

Ovaj dvorac jer i dosta malen, pa se sigurno guraš s masom drugih posjetitelja. Stvarno ne znam bih li išao, uostalom glasoviti Vlad III. Tepeš nije ni živio u tom dvorcu, nego u dvorcu Poenari. Vidio sam izdaleka jedan dvorac u Transilvaniji, kad je Flixbus stao u Devu, s kolodvora se vidi dvorac na uzvisini. Možda nije primjereno napustiti Transilvaniju, a ne vidjeti niti jedan zamak.

Dalje je sve logično. Slijede Kišinjev i Bukurešt, glavni gradovi Moldove i Rumunjske. Onda Veliko Tarnovo u Bugarskoj pa Istanbul u Turskoj. Dalje ćemo vidjeti, neka još mjesta u Turskoj i po mogućnosti Cipar, pa sam praktično zgotovio zemljovid Europe i mogu opet u egzotične zemlje.

Sve čestitke na obilasku tolikih zemalja. Pretpostavljam da si financijski prilično potkovan kad možeš tako dugo to raditi. Do kada namjeravaš "hodati" po svijetu? Kakvi su planovi za nekakvu budućnost ili ćeš do starosti tako 😀
Nemoj pogrešno shvatiti nemam ništa protiv čak štoviše to mi je super, nego me čisto zanima do kada imaš namjeru obilaziti zemlje.

Do kraja života. Nema teorije da mi ikad dosadi, ljepote svijeta su beskrajne. Bogati roditelji, nasljedstvo i rente. Tako puno ljudi na obali živi. Još kad bih unovčio fotografije i videozapise, bio bih siguran da nikad ne će ponestati sredstava.

Pa zašto ne odeš u taj Poenari?

Jer je riječ o ruševini. Nema krova.

Možda ti je sada kasno vraćati se, ali u Transilvaniji bi trebao posjetiti dvorac Hunedoara (Vajdahunyad).

Ako si u Braşovu, umjesto u Bran možeš skočiti na vlašku stranu i posjetiti dvorac Sinaia, građen u južnonjemačkom stilu za dinastiju Hohenzollern-Sigmaringen.

Samo pazi, jer na magistrali od Braşova do Sinaie prometne gužve tj. zastoji mogu biti višesatni.

Jedna zanimljivost na groblju kraj jedne od pravoslavnih crkvi u Brașovu. Prezime Horvat nose Hrvati, Slovenci, Slovaci, Mađari, Srbi, a izgleda čak i Rumunji!

https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... %99ovu.jpg

Danas sam se malo udaljio iz grada i naišao na mjesto za piknik u šumi pored vodopada. Puno ljudi roštilja i druži se. Protječe hladna pitka voda. Neki su mi odmarači dali tri komada lubenice. Pješačka i biciklistička staza ide duboko u šumu, sutra ću zaći dublje u prirodu, valjda nema medvjeda tako blizu brojnih izletnika. A možda i ima, baš je gusta i lijepa šuma smještena uz sam grad. Ima divnih pravoslavnih kapelica putem.

https://commons.m.wikimedia.org/wiki/Fi ... etnost.jpg

Još tri nove zemlje imam za dodati u blizini. Moldovu, Tursku i Cipar. Tako ću skoro zgotoviti zemljovid Europe. Međutim, Moldova će zapravo biti zadnja u cijelosti europska zemlja za posjetiti. 97% Turske je u Aziji, a Cipar geografski nije u Europi nego u zapadnoj Aziji. Iz političkih i kulturoloških razloga se vodi kao europska država, ali strogo geografski gledano to uopće nije. Nakon što dodam ove tri, ostat će nekoliko europskih zemalja u kojima nisam bio. Island, Andora, Malta, Sveti Marin, Lihtenštajn, Monako i trenutačno nestabilne Rusija, Bjelorusija i Ukrajina.

Kad brojim države, a cilj je bar 150 u životu, moramo prvo striktno definirati što je uopće država. Najobjektivniji kriterij je UN-ov popis suverenih općepriznatih nacija. Ja računam Kosovo jer ga Hrvatska priznaje, međutim nije punopravna članica UN-a. Neki vloggeri koji također broje posjećene države, kao Gabriel Traveler, ne računaju djelomično priznate zemlje. On ne računa Kosovo, Tajvan (Hrvatska ne priznaje), Tursku Republiku Sjeverni Cipar itd.

Ako sada pođem u Kišinjev, mogu skoknuti i do Tiraspola, glavnog grada nepriznate, ali funkcionalne paradržavice Transnistrije. No, ne mogu to brojiti kao novu državu. Bio sam u Engleskoj, Walesu, Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i na Gibraltaru, ali ne mogu to kontati kao pet različitih. To je sve formalno-pravno jedna država, Ujedinjeno Kraljevstvo.

Ako pođeš na Tahiti, ustvari si bio u Francuskoj. Iako je to daleko i egzotično, to je integralni dio Francuske. Bora Bora je u Francuskoj kao što su i Pariz i Marseille u Francuskoj, sastavni dio Francuske.

Također brojim kontinente. Posjetiš li Antarktiku, dodao si novi kontinent, ali broj država ostaje nepromijenjen. Neke države ne spadaju ni pod jedan kontinent, npr. Novi Zeland. Bio sam na Novom Zelandu, dodao novu državu, ali broj kontinenata ostao isti.

Kontam Kosovo jer ga Hrvatska priznaje. Ne mogu se kontati Republika Srpska, Transnistrija, Tajvan, Turska Republika Sjeverni Cipar, Engleska, Wales, Škotska, Sjeverna Irska, Gibraltar, Ferojski Otoci, Svalbard, Grenland, Tahiti, Havaji itd.

Onaj Norvežanin kojeg sam sreo u Kaunasu je objavio na Instagramu fotografije iz Transnistrije, lako je ući, ali ja vjerojatno ne ću jer bi trebao sve plaćati gotovinom. Ne priznaju kartice iz zapadnog svijeta, to nije dio globalnog sustava plaćanja debitnim karticama VISA.

Bila moja tu cijela ekipa u Tiraspolju kad je Rijeka igrala kup uefa tamo protiv Šerifa iz Tiraspolja. Kažu ko da si došao u Sovjetski Savez 1960e. Komunisitčka arhitektura, ogromni trgovi i parkovi, sve puno spomenika, ruske i sovjetske zastave posvuda. I da je čisto i uredno i jeftino.

Ja sam upoznao jednog lika, inače Mađara iz Kolozsvara (Cluj-Napoca) u Transilvaniji. Koliko sam vidio na slikama, prekrasan grad, volio bih ga posjetiti.

Vezano za ulaznice, ja uvijek za važne atrakcije kupim unaprijed preko interneta. Za mnoge drugačije o ne možeš (Alhambra, Alcazar u Sevilli, Ufizi galerija i katedrala u Firenci itd.) i ne moraš čekati. Jedino što nisi fleksibilan, moraš doći u unaprijed određeno vrijeme.

Tiraspol je u dijelu Moldavije koji je pod ruskom vojnom kontrolom, to "Pridnestrovlje" i je zadnji ostatak Sovjetskog Saveza.

Danas sam napravio 19 fotografija prirode u okolini Brașova. Postavio ih na Facebook, Instagram i Wikimedia Commons, možete ih naći u kategorijama Nature of Brașov County i Forests in Brașov County.

https://commons.m.wikimedia.org/wiki/File:Rumunjska.jpg

Fotografirao sam šumu, leptire, cvjetove, biljke. Možda to urodi većim brojem pregleda i lajkova. Čarobna priroda Transilvanije. Međutim, najbožanstvenija priroda koju sam ja vidio je na Novom Zelandu. Tamo je kao da si Alisa u zemlji čudesa.

Vidim da sutra u 22:30 ima autobus za Kišinjev, provedem noć vozeći se i u 8:15 stignem u glavni grad Moldove (41. države). Najsiromašnije, najjeftinije i najmanje turistički posjećene europske zemlje. Flixbus košta 31 euro. Koliko vidim, teško je naći nešto posebno znamenito u Kišinjevu. Možda najmanje zanimljiva europska metropola, uz Podgoricu i Prištinu. Još početkom 19. stoljeća bio selo od 7000 stanovnika, prevladava nakazna komunistička arhitektura.

Valjda će se i tamo naći nešto lijepo. To je kao kad bi stranac tražio nešto posebno atraktivno u Neumu ili Pločama. Naselje bez ikakve arhitektonske ili umjetničke vrijednosti, skup ordinarnih zgrada, bez povijesnog značaja.

Glede Tiraspola, on je samo oko 70 km udaljen od Kišinjeva. Tamo se rabi pridnjestrovski rubalj. Moldova nije u EU, ali relativno je lako ući, dovoljna je osobna. Ulazak u Transnistriju je također relativno jednostavan, bio nedavno Norvežanin kojeg sam sreo u Kaunasu, otvoreno za turiste. Jedini mogući problem je nefunkcioniranje debitnih kartica, pa bi trebala gotovina.

Slijedi Kišinjev sigurno, Tiraspol možda. Onda Bukurešt, Veliko Tarnovo i Istanbul.

Novi Zeland je mnogo milijuna godina otok i ima mnogo endemskih biljaka i životinja. Isto i Madagaskar. Madagaskar je ja mislim najduže izoliran otok i poznat je po tome.

Znaci nesto slicno Zagrebu

U blizini Kišinjeva postoji relativno novi Muzej vina u mjestu Stăuceni.

Upravo sam stigao u Kišinjev, glavni grad Moldove, države broj 41. Izišao sam iz Europske unije, prelazak granice je bio ekstremno jednostavan. Samo rumunjski, pa zatim moldovski policajac pokupio putovnice i osobne, pa nakon nekog vremena vratio putnicima. Nitko me ništa nije pitao. Nije trebala putovnica, samo osobna. Vjerojatno je i u Transnistriju lako ući, ali Norvežanin kaže da je potrebna gotovina jer tako ne primaju kartice iz zapadnog svijeta (moja debitna kartica VISA). Međutim, ni to nije nikakav problem. Podignem na bankomatu moldovske leje i pred ulazak u Tiraspol ih razmijenim u pridnjestrovski rubalj, jednu od najbeskorisnijih valuta u Europi. Rabi ju par stotina tisuća ljudi.

Norvežanin mi također preporučuje taj čuveni ogromni vinski podrum, ali ja stvarno ne pijem nikakav alkohol. Svi putnici u autobusu iz Brașova, osim mene, bili su Moldovci ili Ukrajinci. Koliko sam vidio, svi su davali putovnice, moldovsku ili ukrajinsku pretežno. Ja sam dao osobnu. Izgleda da stvarno nema puno turista iz EU tu. Moldova slovi kao ekstremno jeftina zemlja, čak jeftinija od država poput BiH, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Gruzije, Armenije, Maroka, Meksika. Idem napustiti kolodvor i krenuti u istraživanje Kišinjeva.

Prije točno godinu dana sam kupio tene u Edinburghu, koje su zamijenjene u Cádizu. Prijeko potrebne stvari su kupljene lani u Velikoj Britaniji. Mobitel u Cardiffu i tene u Edinburghu.

Hostel u samom centru Kišinjeva 250 moldovskih leja (12.6 eura). Ima i hostela za 8 eura. Iako je u usporedbi sa skoro svim europskim metropolama ružan grad, nije baš da nema ništa zanimljivo ovdje. Postoje veliki, prostrani parkovi. Nekoliko dojmljivo urešenih crkvi. Puno atraktivnih žena. U parkovima se mogu vidjeti vrane, golubovi, mačke. Čuje se cvrkut ptica. Prostrano je za šetati.

Inače se svi glavni gradovi u Europi ističu monumentalnošću. To su sve udarna imena. Rim, Pariz, London, Madrid, Lisabon, Beč, Prag, Budimpešta, Stockholm, Valleta, Amsterdam itd. Međutim, tri su iznimke. Podgorica, Priština i Kišinjev. Ružni glavni gradovi u Europi. Nakazna komunistička arhitektura, betonske sklepotine bez ikakve arhitektonske ili umjetničke vrijednosti. Nešto kao Neum ili Ploče, skup ordinarnih zgrada, bez velikog povijesnog značaja. Početkom 19. stoljeća Kišinjev je bio selo od 7000 stanovnika.

Isti narod kao u Rumunjskoj. Ne postoji poseban moldavski narod niti postoji moldavski jezik, već je riječ o etničkim Rumunjima koji govore rumunjskim jezikom. Moldavija je rumunjska zemlja čiji je veći dio i danas u Rumunjskoj, a državica Moldova je nastala tako što je Staljin otkinuo dio rumunjskoga etničkog prostora i pripojio Sovjetskom Savezu. Rusi su promicali neosnovanu ideju o posebnoj moldavskoj narodnosti i moldavskom jeziku, ali nedavno je službeni jezik Republike Moldove i ustavom definiran pod imenom rumunjski. U McDonaldsu, na bankomatima nude se jezici rumunjski, ruski i engleski. Ne postoji moldavski jezik.

Sjećam se da sam lani ušao u crkvu u Londonu i promatrao pravoslavnu liturgiju na meni nepoznatom jeziku, pa pitao neku ženu o kojem jeziku se radi. Odgovorila je da se radi o rumunjskom. Rekao sam da je to onda rumunjska crkva. Rekla je moldavska, ali jezik je rumunjski.

Na recepciji hostela sam pitao radnicu koji je njen jezik, kaže rumunjski. Rekoh, znači ne postoji moldavski jezik. Ona kaže da ne postoji. Onda se uključila neka kolegica receocionarka, Ruskinja, oštro i ljutito da postoji moldavski jezik i da Rumunjska želi odnaroditi, asimilirati Moldavce. Svi sami Moldavci su mi rekli da nema posebnog moldavskog etnosa ni jezika, samo su mi Rusi kontrirali da ima. Na svim mjestima gdje se nude jezici u Kišinjevu vidjeh rumunjski, nigdje ne vidjeh moldavski. Dakle, vjerujem samim ljudima, Moldavci sami za sebe kažu da su Rumunji i da im je jezik rumunjski. Onda nemam razloga sumnjati. Nema posebne moldavske narodnosti ni moldavskog jezika.

Napravio sam prve fotografije Kišinjeva i postavio na Wikimedijin Zajednički poslužitelj. Imam fotografiju sebe na golemoj klupi, na kojoj izgledam kao dječačić. Slike su na Facebooku, Instagramu i Wikipediji, tamo ih možete naći. Ne moram za svaku sliku dijeliti poveznicu ovdje.

Moldavska crkva spada pod Rusku pravoslavnu crkvu al ima autonomiju.

Je, kod njih je to bitan dio nacionalnog identiteta.
Ovi bi se trebali vratiti pod naručje majčice Rumunjske.

Mislim...
Trebali bi Rusi i Fincima Kareliju (pa i još poneko selo iber) vratiti, Gruzijcima i Ukrajincima, te Baltičkim državama neke pogranične ustupke, a i Kalinjingrad bi realno trebao biti podijeljen između Litve i Poljske.
O Kurilima da ne pričam.

Granice će se očito mijenjati, pa...

Malo sam razočaran, Ateist prošao Rumunjsku i Moldovu, a nije išao na masaže.

Pa Moldavija se može pripojiti Rumunjskoj ako hoće, al ne i Pridnjestrovlje koje nikad nije bilo u Moldaviji. Dnjestar je bila stoljećima istočna granica Moldavije. U Kareliji živi 98% Rusa. Kalilnigrad i Kurili su ratni plijen od Njemačke i Japana. U Kaliningradu se nalaze nuklearne bombe pa nek krenu Poljaci i Litvanci ako hoće. I ne znam po čemu je to njihovo. Nikad nije bilo. Bilo je njemačko odnosno prusko. Glavni grad Litve je prije drugog svjetskog rata imao 50% Židova 25% Rusa i 25% Poljaka. Hitler pobio židove, Staljin protjerao Poljake i poklonio grad Litvi, koji je danas glavni grad a kamoli Kalilingrad.

To što netko obitava negdje ne znači da je to i njegova zemlja.
Transnistrija (i veći komad Ukrajine) je bio dio Rumunjske za ww2.
Da ne dođe u Rumunjsku, Transnistrija bi trebala u Ukrajinu.
A isto bi Ukrajina onda trebala Budžak vratiti Rumunjskoj (po novom ga svojata i Bugarska, barem neke stranke tamo), a Ukrajinci trenutno baš i ne bi mijenjali granice.

Karelija je smrznuta šuma.
Ako su Finci mogli 40. iseliti svoj drugi najveći grad, mogu i Rusi neka sela uz granicu.

Kaljingrad je enklava, daleko od svega.
Nuklearke Rusi komotno mogu prebaciti sebi
Prusi su originalno Balti, komad uz Litvu je bio poznat kao Mala Litva.
Ali bilo je poljsko, nakon reformacije je Pruska postala poljsko leno...

Što se Vilniusa/Wilne tiče, nije tamo bilo ništa Rusa, to su Bjelorusi bili.
I tako je bilo jer su Poljska i Litva ratovali oko toga grada, Litva je izgubila taj rat, pa...
I imaš onu Vilna Litvi, Litva Rusu.
Ukinuli su im državu radi tog "povratka".

Iako se slažem da je Vilnius izgledom poljski grad, lijepo izgleda, drugačiji je od Kaunausa.

Točno no nikad nije ni bilo u Finskoj tako da ne znam po čemu im pripada. Nit žive tamo nit je ikad bilo u Finskoj.



Bila je i Njemačka do Moskve i St Petersburga tad. Im treba "vratit"? Okupirali kad su napali SSSR skupa s nacistima. Pa su ispušili. I s porazom skupa ispušili Moldaviju.
Inače Pridnjestrovolje i dio Ukrajine je bio Moldavska SSR prije rata






Budžak ide Rusiji kao i Pridnjestrovlje. To je proruska regija



A tko će ih iselit? Hoćeš ti u sklopu NATOa ić iseljavat Ruse iz Karelije?



Prusi jesu orginalno Balti al ne Litvanci. No svakako su se germanizirali odavno.



Izjašnjavali se Rusima a Bjelorusi nisu Rusi kao što Bijeli Hrvati nisu Hrvati

Karelija?
Pa ona je bila u Finskoj.

Poslije Zimskog i Produženog rata je iseljeno gro stanovnika, izgubili su drugi po veličini grad, Vyborg, Rusima.
Imaš još i izlaz na Sjeverno ledeno more i šume uz granicu.
Realno, te šume bi im Rusi mogli vratiti (a i nešto više od toga), a s Vyborgom i izlazom na more bi trebalo malo pažljivije.

Pa nisu Rumunji prvi napali SSSR.
Prvo im je Staljin oteo Moldaviju i Sjevernu Bukovinu.

Znam, ali nisam na to mislio (iako je i to Pridnjestrovlje veće od današnjeg).
Pogle Odessu.
Imaš i etnički sastav iz 41. po regijama tu.




A vidjet ćemo.
Meni se čini da su Rusi preslabi da nametnu širenje do Dunava.

Karelija je nekoć bila republika, poput Estonije, pa su je pripojili Rusiji (Vyborg je odmah ušao u Rusiju).

Većina ljudi tamo su kolonisti.
Inače, Ruska Karelija ima 400k stanovnika na teritorij od oko 180k kvadratnih km (nešto preko 2 stanovnika po kilometru kvadratnom)...


Ma većina tih originalni Prusa su danas Nijemci oko Köelna i sličnih gradova.
Ali...

Imaš izvor za ovo?

Veliš da Rusi daju ono što povijesno ili etnički nije njihovo? Onda i Rusija treba dobiti komad Ukrajine.