Dikcija mnogih novinara je katastrofalna.

I mogli bi mrvu ublaziti lokalni naglasak, ako zele biti nacionalna televizija.

Književni govor nisu samo rijeci, nego i izgovor.

Kojih točno?

Mene jedino brine što niti nakon dvije godine od pokretanja nisu izašli iz eksperimentalne faze.

RTV HB dostupna je i preko zemaljskog signala u BiH

Radiotelevizija Herceg-Bosne u svojoj vlastitom infrastrukturi posjeduje i 18 odašiljača za zemaljsko emitiranje.

Kako bi mogli pratiti program RTV HB potrebno je osigurati kvalitetan antenski sustav te isti usmjeriti prema najbližem odašiljaču.

RTV Herceg-Bosne dostupan je na sljedećim lokacijama i kanalima za zemaljski analogni prijem signala:

STUDIO KISELJAK 26 CH – Kiseljak

ĆUBREN KISELJAK 31 CH – Lepenička dolina, Sarajevo, Ilidža, dijelovi Breze, Ilijaša, Vogošće.

KREŠEVO SOTNICA 43 CH – Kreševo

GOJEVIĆI KREŠETOV BRIJEG 55 CH – Gojevići Fojnica

FOJNICA BANJA 41 CH – Fojnica

KULA BUSOVAČA 58 CH – Lašvanska dolina, Busovača, Vitez

GRADAC N.BILA 55 CH – Nova Bila, Novi Travnik, Travnik

USKOPLJE ZEKINA GRUDA 38 CH – Uskoplje/G.Vakuf, Bugojno, Donji Vakuf

MIKULJAČA 52 CH – Mostar, Čitluk,

CRNO BRDO 59 CH – Ljubuški, Čitluk

CRNO BRDO 59 CH – Čapljina

KLEK 30 CH – Neum

MARIJIN VIJENAC 57 CH – Neum zaleđe

POPLAT 24 CH – Stolac

PLANINICA 51 CH – Mostar

IVANKOVIĆA DOLAC 58 CH – Široki Brijeg

MALIĆ 56 CH – Grude

RADOVAN 59 CH – Posušje

Dolaskom digitalnog TV signala, RTV HB će biti dostupna u svim digitalnim regijama BiH

RTV Herceg Bosne odgovor je na nemogućnost ostvarenja prava Hrvata na javni rtv kanal
VIJESTI
srp 10, 2021



Radiotelevizija Herceg Bosne iz Mostara, koja je jedini javni bosanskohercegovački medij na hrvatskom jeziku, ponudila je mogućnost građanima da dragovoljno pomognu ovoj kući jednom markom kako bi poboljšali program i riješili financijske probleme.

Ravnateljica RTV Herceg Bosne Slavica Karačić u intervjuu za Večernji list BiH ističe kako se ne radi o pristojbi nego dragovoljnom prilogu.

– Ne bih rekla pristojbe. Kada bi nam barem briga bila kako prikupiti novac od pristojbe. Nažalost, nije tako. Više puta sam naglašavala kako se naša medijska kuća ne može financirati iz RTV pristojbe jer nije dovoljno javna, unatoč činjenici o potpunom vlasništvu općina, gradova i županija, pa kao takva ne može sudjelovati u prikupljanju i raspodjeli sredstava od RTV pristojbi. Ali kao odgovor na vaše pitanje, “pristojbu” smo zamislili kao mogućnost plaćanja dragovoljnog priloga i upravo to – mogućnost, ni manje ni više. Mogućnost izravnog sudjelovanja u stvaranju boljih uvjeta za rad bosanskohercegovačkog medija na hrvatskom jeziku. Nekako razmišljam kako smo odavno apsolvirali činjenicu nužne potrebe medija na hrvatskom jeziku. Kakav će taj medij biti, ovisi o svima nama. Znači, građani, ako žele, mogu pri plaćanju računa za struju u JP EP HZ HB uplatiti i 1 KM kao dragovoljni prilog koji bi poslije bio prebačen na račun RTV HB, pojasnila je Karačić..

Upitana kako će taj iznos platiti oni koji svoje račune plaćaju putem elektroničkog bankarstva, Karačić je odgovorila:

– Princip je uvijek isti. Plaćanje je dragovoljno, bilo na šalteru JP bilo e-bankarstvom. Navedeni iznos nije oporeziv, tako da je i računica jednostavna za sve, i one koji žele i one koji ne žele podržati naš rad na ovaj način.

Ravnateljica RTV HB vjeruje kako će nekoliko prvih mjeseci, prikupljanja priloga, pokazati istinsko razmišljanje gledatelja i onih koji to nisu, ali žele biti, no postojeće tehničke (ne)mogućnosti im priječe.

-O nekoliko čimbenika ovisit će uspjeh ovog projekta. Prvi je svijest građana o potrebi medija na hrvatskom jeziku. Drugi je svakako svijest o tome što RTV po svojoj strukturi jest. Treći čimbenik je razina uspješnog približavanja građanima stvarne svrhe projekta s naše strane. Četvrti je dobra volja i nacionalna (u pozitivnom smislu) svijest građana. I još cijeli niz čimbenika… Veliki je zadatak pred nama svima. Iskreno, ne očekujem slijepo prihvaćanje ideje. Jasne su mi i dvojbe i prijepori koje građani vide u ovakvom načinu prikupljanja sredstava. Jasna mi je i činjenica kako nismo “vidljivi” svugdje gdje trebamo biti, pa stoga su i logične dvojbe. Svjesni smo mi svih nedostataka i upravo zbog toga upuštamo se u ovu avanturu “podijeljene odgovornosti” kako bismo u konačnici mogli ispuniti očekivanja svih onih koji osjećaju potrebu za medijem na hrvatskom jeziku, kaže ravnateljica RTV HB.

Često se mogu čuti komentari da Hrvati i ne zaslužuju RTV kuću na svome jeziku kada jedan RTV Vogošća ima veći proračun od RTV Herceg Bosne.

Karačić vjeruje kako najviše negativnih komentara na ovaj naš projekt potječe upravo iz tog razočarenja činjenicom kako smo uspjeli uništiti svaki projekt medija na hrvatskom jeziku koji je ikad bio kreiran na prostoru BiH.

-Građani su jednostavno izgubili povjerenje i nisu sigurni kamo njihov novac odlazi i kako se troši. S jedne strane, briga je opravdana jer u dosadašnjem radu nije se dalo transparentno utvrditi ni tok novca ni metode upravljanja. Ono što čvrsto mogu obećati, a nerado dajem obećanja, jest kako će svaki pristigli novčić (jer u konačnici naš rad financiraju porezni obveznici) biti transparentno utrošen i javnost će biti informirana o istom. Naša je zadaća informirati javnost o stvarnim troškovima rada RTV HB, kao i izvorima prihoda. Nadam se kako ćemo u tome uspjeti. Jer sve dvojbe dolaze iz nepoznavanja procesa i sustava te iskrivljenih činjenica i predrasuda. To su vjetrenjače s kojima se moramo izboriti u prvom redu. A zatim dolaze oni trajni skeptici i rušitelji svega konstruktivnog u ovom narodu. S takvima ćemo malo lakše na kraj. Jako nam je bitno da prosječan čovjek istinski shvati svrhu ovog projekta, kao i da razumije proces rada RTV-a i u tom smislu stvarne potrebe za izvorom financiranja, barem na razini Vogošće, da me se krivo ne shvati, kaže Karačić za Večernji list

Budući da je Zakon o RTV sustavu Parlament proglasio neprovedivim te je naloženo donošenje novoga, upitana misli li da bi se u njegovu okviru mogao pronaći prostor i za druge javne medije, Karačić kaže kako misli da hrvatski narod u BiH nikako ne treba odustati od Ustavom zajamčenih prava.

-Kanal na hrvatskom jeziku pri javnom RTV sustavu svakako je cilj. Naš medij u ovoj formi samo je odgovor na nemogućnost konzumiranja spomenutih prava. Možda bi RTV HB postojao i u idealnom medijskom prostoru, ali bi svakako s postavljenim ciljem i misijom bio znatno drukčiji.S druge strane, težimo pravednijem društvu u kojem cijenjenje vlastitog nužno ne znači nepoštivanje i destrukciju tuđeg. Ne želim stvari postavljati u odnos “naše” i “tuđe”, ali u Bosni i Hercegovini trebamo naučiti stvari nazivati stvarnim imenom i istinski živjeti multietničnost i multikulturalnost, a ne samo deklarativno. I držati se slova Ustava. Ako se stvari žele postaviti pravedno, a ne po sili jačeg, novi zakon trebao bi biti upravo takav, pravedan, ističe Karačić.

Kaže kako se RTV HB sada financira iz proračuna općina, gradova i županija s većinski hrvatskim stanovništvom.

-Naši vlasnici, 20 općina i gradova i dvije županije, po nekoj dinamici uplaćuju iznose planirane proračunom na naš račun. Do sada je način planiranja bio neobičan i nerealan te je kao takav prouzročio akumulirani gubitak kojeg velika većina građana nije ni svjesna. Temeljna zadaća u ovoj proračunskoj godini je staviti dug pod kontrolu i napraviti realan plan saniranja. Središnji ured za Hrvate izvan RH financirao je rekonstrukciju dnevničkog studija RTV HB te nas podržava kroz projekte. Planirali smo se aktivnije postaviti prema alternativnim izvorima financiranja. Svjesni smo kako samo proaktivnim nastupom možemo popraviti situaciju, ističe.

Jedna od zamjerki koje ističu gledatelji jest da RTV HB ima malo vlastite produkcije.

– To je još jedna zabluda. S obzirom na uvjete rada, imamo zavidnu proizvodnju programa. Samo u prošloj godini imali smo 190 izravnih prijenosa. Drugo je pitanje kakva su očekivanja građana. Teško je konkurirati komercijalnim medijima kojima je svrha zabava. To nije naša priča. Često čujemo komentar kako nemamo dovoljno filmova i serija. Nećemo ih ni imati. Naš temeljni cilj je imati čvrstu informativu i sadržaje koji se tiču života na našim prostorima. Domaći sport, kultura, religija, školstvo, zdravstvo… Također, cilj nam je potaknuti i aktivno sudjelovati u promidžbi domaće TV produkcije (dokumentarne u prvom redu, ali i igrane) na hrvatskom jeziku. U nekoj daljoj budućnosti, ako preživimo nevolje i stavimo se na čvrste noge, možemo razmišljati o dvama kanalima koji bi pokrili sve potrebe medija na hrvatskom jeziku (uključujući filmove, serije i sl.). Za sada su nam visokobudžetni noviji filmovi i serije nedostižan luksuz, kaže Karačić.

Televizija je obilježila drugi rođendan i emitirala je eksperimentalno. Upitana za iskorake u budućnosti u programskom smislu, Karačić je kazala:

– Velika želja nam je privesti eksperimentalnu fazu kraju. No, to ne ovisi samo o našoj dobroj volji. Ovisi o dobroj volji svih naših građana i našem umijeću da s malo napravimo puno. Želimo biti prisutni na svim prostorima koji imaju potrebu za medijem na hrvatskom jeziku. Želimo osluškivati bilo naših gledatelja i ispuniti njihova očekivanja u tehničkom i programskom smislu. Nadam se svečanoj proslavi trećeg rođendana bez daljnjeg eksperimenta. Po prirodi sam optimist pa si dopustim ovakve projekcije.

Dnevnik.ba

Čitajmo (dnevnik.ba) i gledajmo (RTV HB) domaće.

To nam daje i mogućnost kritike.

Čitajmo milijardu članaka o majorizaciji, sugestivno instruirane naslove na službenoj Facebook stranici gdje se svaka kritika umota u celofan da ne bi ogrebalo partiju i gledajmo stranačku televiziju i plaćajmo 1 KM da rodbina i prijatelji rodbine dragog Tate mogu plaćati režije za jahte i vikendice na moru. Dođite živjeti mjesec dana u BiH kao osoba koja nema nikoga u HDZ-u i onda komentirajte o tome što bi tko trebao čitati i raditi.

Čitajmo milijardu članaka o majorizaciji, sugestivno instruirane naslove na službenoj Facebook stranici gdje se svaka kritika umota u celofan da ne bi ogrebalo partiju i gledajmo stranačku televiziju i plaćajmo 1 KM da rodbina i prijatelji rodbine dragog Tate mogu plaćati režije za jahte i vikendice na moru. Dođite živjeti mjesec dana u BiH kao osoba koja nema nikoga u HDZ-u i onda komentirajte o tome što bi tko trebao čitati i raditi.

Ovo predstavlja najveći intervju na RTV HB i direktnu pomoć Milanovića dotičnoj televiziji.

Nadam se da će odraditi intervju dobro.

Novinar.

Gledaj onda FTV

Predsjednik Hrvatske večeras u Dnevniku RTV Herceg-Bosne

https://www.dnevnik.ba/vijesti/predsjed ... rceg-bosne

Za gledatelje vani, gledati se program može uživo i preko interneta

https://rtv-hb.com/tvuzivo/

Dobro je da su stavili odmah pokraj i Paypal link.

kad je interview

Veliki PR za samo televiziju kako kod nas, tako i u Hrvatskoj.

Stalno spominju dug ove tv kuce. Koliko je velik taj dug?

Zašto ću uplaćivati marku mjesečno za rad RTV Herceg Bosne

srp 21, 2021
PIŠE: JURICA GUDELJ

Inicijativa da građani dobrovoljno uplaćuju jednu marku, uz račune za struju Elektroprivrede HZHB, kao podršku za rad Radio-televizije Herceg Bosne podijelila je hrvatsku javnost u BiH.

Dok jedni nedvosmisleno žele svojim simboličnim doprinosom pomoći rad jedine javne televizije na hrvatskom jeziku u BiH, drugi u svemu vide novu prijevaru jer smatraju kako su njen rad već podržali kroz plaćanje nebrojenih poreza i opterećenja na plaće. Iz tih novaca, mišljenja su, svakako se plaća i rad RTV Herceg Bosne te je stoga izlišno davati dodatni novac za njen rad. Opterećenja na plaće kao i nebrojeni parafiskalni nameti svakako jesu preveliki te je stoga problematičan svaki poziv na nova izdvajanja iz obiteljskih proračuna, pa makar ona iznosila i svega jednu marku.

Nova institucija

I jedna i druga strana je dijelom u pravu, no ja ću ipak, unatoč svemu, izdvajati marku mjesečno kako bih podržao rad RTV HB, budući da je to nova hrvatska institucija u BiH koju treba izgraditi. Pored toga, u BiH doslovno bjesni medijski rat u kojem je odnos snaga duboko neproporcionalan. Bošnjačka i srpska javnost su nemjerljivo bogatije medijima, poglavito televizijama, s kojih se (onih sarajevskih) svakodnevno širi narativ koji hrvatski narod oslikava kao strano tijelo u BiH, gotovo svakodnevno ga se sotonizira, opravdavaju se zločini kao i političko nasilje nad Hrvatima itd.

Najvažnija, dakle, stvar s RTV Herceg Bosne je da je njenim pokretanjem napravljena jedna nova hrvatska institucija u BiH, koja je sama po sebi važna (ili bi barem trebala biti), koja bi trebala postati ključna za razvoj hrvatskog političkog pluralizma, kulture, obrazovanja, umjetnosti, sporta pa čak i estrade u BiH.

Uplaćenom markom građani dobivaju dodatno pravo tražiti od menadžmenta RTV Herceg Bosne kvalitetniji program. Ne samo onaj politički, nego, kako smo prethodno rekli, i kulturni, obrazovni, sportski, religijski itd.

Ipak, skepsa velikog dijela bh. Hrvata prema ideji da ponovno pomažu nešto zajedničko, narodno, novcem iz vlastitoga (prilično praznog) džepa je sasvim opravdana.

RTV Herceg Bosne postoji već dvije godine, i još uvijek program emitira u tzv. eksperimentalnoj fazi, što je naprosto tragično. Program koji se proizvodi je prilično siromašan. Osim dnevnika, koji je solidan, i dvije sportske emisije koje su izvrsne, gledati se mogu još samo religijski sadržaji i poneki prijenos sportskih ili velikih političkih događaja, kao što je bilo zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora.

Kroz ove dvije godine koliko postoji televizija, više puta je pak pokazano kako postojanje ovakve medijske kuće i te kako ima smisla, ali jednostavno nije bilo kontinuiteta emitiranja kvalitetnog sadržaja. Recimo, početkom pandemije, pored portala i lokalnih medija, samo je RTV Herceg Bosne posvećivala pozornost dijelovima BiH gdje dominantno stanuju Hrvati.

No, sve to jednostavno nije dovoljno. Publika želi gledati ne samo vijesti, nego i dijaloške emisije s temama iz politike, kulture i društva općenito, želi gledati nekakav dokumentarni i obrazovni program, željela bi vidjeti nekakvu originalnu, domaću TV produkciju, pa onda kviz, originalan glazbeno-zabavni program itd.

Male su šanse da će se išta od tog uskoro moći gledati s obzirom na to da RTV Herceg Bosne nema ni prostor gdje bi se to moglo snimati, ni opremu kojom bi to mogla raditi, kao ni ljude koji bi sve nabrojano osmišljavali i proizvodili.

Ono što ima, to je akumulirani dug koji je omča oko vrata i aktualnom menadžmentu i urednicima pa i samim novinarima.

Okupljanje dubioza

Projekt pokretanja televizije u okviru Radio-televizije Herceg Bosne od početka je “na krivo nasađen” i kao takav danas ni ne može drugačije izgledati. Dugovi i financijske dubioze kao sjenka prate ovaj projekt od dana njegova osnivanja.

Podsjećam kako je televizija u okviru RTV Herceg Bosne nastala spajanjem Naše TV, TV Kiss, Oscara C i RTV Herceg Bosna koja je tad imala samo radijski program.

Nabrojani mediji su redom bili u teškim financijskim problemima. Niti jedan od navedenih nije poslovao ni približno rentabilno, a osim Naše TV, malo se što na njima i proizvodilo.

Projekt Naše TV bio je sjajno zamišljen, ali vrlo traljavo provođen. Tu televiziju je bilo pokrenulo preko 50 hercegovačkih gospodarstvenika, i ona je jedno vrijeme bila čak i vrlo solidna. Bilo je tu različitih TV formata, dijaloških emisija, zabavnih, obrazovnih, religijskih. Informativni program nije bio baš najbolji ali nije bio ni toliko loš.

Najveći problem ovog projekta bila je činjenica da ga je vodilo navedenih više od 50 osoba. Vrlo je teško bilo pomiriti sve interese i malo po malo cijela stvar se počela urušavati, financijski problemi počeli su nagrizati televiziju i sve je nepovratno otišlo u propast.

Upravo je novinarska ekipa Naše TV postala jezgro sadašnje novinarske ekipe Televizije Herceg Bosne. Naša TV je imala i sjajne studijske prostore, no oni su nečijom “mudrom” odlukom napušteni sve je premješteno u skučene prostorije koje su teško primjerene i školskim novinama a kamoli nacionalnoj televiziji.

Ipak, novinarska ekipa s Naše TV danas je najveća vrijednost Televizije Herceg Bosne, s obzirom na to da se većina novinara u međuvremenu afirmirala, neki su i vrlo prepoznatljiva TV lica.

No, pored novinara, RTV Herceg Bosne je od Naše TV preuzela i dugovanja, kao i od Kiss TV, dok je i sam Radio Herceg Bosne bio u teškim dubiozama.

Dakle, što se uradilo? Okupilo se sve najveće hrvatske medijske gubitaše i spojilo ih se u jedna novi medij, koji je i prije formalnog rođenja već bio u financijskim dubiozama. Na takvim temeljima nije se moglo graditi ništa osim ovog što danas imamo. Umjesto da se krenulo od nule, gubitaše da se ugasilo i njihove dugove pomoglo sanirati, ali zato da novi projekt ne bude opterećen greškama iz prošlosti, dugovi su preneseni na novog pravnog subjekta i time mu se zapravo u cijelosti i odredilo sudbinu.

Umjesto da su, pored novinara, zadržani studijski prostori, pa i već uhodane dijaloške emisije s Naša TV, na Televiziju Herceg Bosne su preneseni dugovi. K tomu, sva priča oko ujedinjavanja medija u novu televiziju je vođenja polutransparentno što opravdano građanima ulijeva sumnju da njihova marka neće završiti tamo gdje oni to žele. Kao što i neće.

Akumulirani dug umjesto programa

Marka koju građani budu uplaćivali ići će na saniranje akumuliranog duga, kako je to u intervjuu za Dnevnik.ba ovoga tjedna izjavila ravnateljica RTV Herceg Bosne Slavica Karačić koja ovu dužnost obnaša oko pola godine. Dakle, uplaćivanjem marke neće se doprinositi poboljšanju programa nego saniranju financijskih dubioza koje je stvarao niz različitih osoba kroz dugo vremensko razdoblje.

Kad se k tomu sjetimo i drugih hrvatskih javnih medijskih projekata koji su neslavno propali, poput Hercegovačke TV, Radio postaje Mostar, ranije i Erotela, onda je jasno kako je skepsa onih koji ne žele dati svoju marku za rad RTV Herceg Bosne i te kako opravdan.

Istovremeno, postoji čitav niz privatnih medija koji svoj sadržaj proizvode na hrvatskom jeziku i koji su zapravo u vrhu bh. medijske scene a koji od građana ne traže ništa, nego se grčevito bore na tržištu za svoju poziciju, rade s nemjerljivo manje resursa, i ljudskih i financijskih, a ostvaruju nemjerljivo veći utjecaj u sve tri bh. javnosti.

Ali unatoč svemu, ja ću ipak mjesečno izdvajati marku kao podršku radu RTV Herceg Bosne. Unatoč svim navedenim manama i problemima s funkcioniranjem ove medijske kuće, najvažnije je da ona kao hrvatska institucija u BiH postoji. Ta činjenica je od neprocjenjive važnosti. Riječ je radio-televiziji koja je u vlasništvu nas, građana BiH hrvatske nacionalnosti, koja treba zastupati naše interese i prema kojoj se mi tako trebamo i ponašati. Od RTRS-a, FTV-a pa dijelom i BHT-a ne možemo ništa ni očekivati, ali od RTV HB možemo i trebamo.

Ne treba žmiriti na propuste, nego ih jasno i glasno treba isticati kako se ne bi ponavljali, ali zbog svega što je bilo u prošlosti ne treba je ni odbaciti. Upravo suprotno. Još uvijek nije kasno da RTV Herceg Bosne profunkcionira i postane medij koji će prikazivati hrvatsku perspektivu na stvarnost u BiH. Njena uloga nije da samo emitira informativni program, nego da bude pokretač čitave medijske scene Hrvata u BiH. Ona bi trebala razvijati i kulturnu, glazbenu, filmsku, dokumentarističku, medijsku i svaku drugu scenu bh. Hrvata.

Menadžment pred izazovima

Naposljetku, sve će ovisiti od sadašnjeg menadžmenta. Dio građana će sigurno uplaćivati marku, dio njih sigurno neće. Ako publika vidi poboljšanje u programu, onda se povećavaju šanse i da veći broj ljudi krene uplaćivati. Ako pak sve ostane kako jest, onda će se vremenom i smanjivati broj ljudi koji marku uplaćuju.

Stoga ću ja uplaćivati marku kao podršku za rad RTV Herceg Bosne. Smatram kako Hrvatima u BiH treba javna televizija, kako je postojeća novinarska jezgra dovoljno dobra da može uraditi neke važne stvari i da se iz nje može razviti vrlo respektabilan informativni i politički sadržaj.

Ako se pak kroz nekoliko mjeseci pokaže da je riječ o novom “šupljaku” neću biti na velikom gubitku i moći ću reći da nije “do mene”, da sam kao građanin dao svoj maksimalan doprinos da priča uspije.

Dnevnik.ba

Državno ministarstvo predlaže 1,5 milijuna KM podrške za RTV Herceg-Bosne

srp 26, 2021
Kako se navodi, sredstava će koristiti za tehničko-tehnološko unapređenje studijskih kapaciteta i prilagođavanju novom načinu proizvodnje programa i digitalnom emitiranju signala u HD rezoluciji.

Ministarstva komunikacija i transporta BiH predložilo je Vijeću ministara donošenje Odluke o načinu korištenja sredstava akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije BiH.
Odluka se odnosi na navodni poticaj razvoju sektora elektronskih medija u iznosu od preko 6 milijuna i 795 tisuća KM, prenose Vijesti.ba.

Ono što je za svaku pohvalu jeste da Ministarstvo predlaže se ova sredstva dodijele, osim javnim emiterima i RTV Herceg-Bosne.
Ministarstvo predlaže da se Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine (BHRT) dodijeli iznos od 1.510.171,00 KM.

Radio-televiziji Federacije Bosne i Hercegovine iznos od 1.510.000,00 KM,
Radio-televiziji Republike Srpske iznos od 2.265.000,00 KM i Radio-televiziji Herceg Bosne iznos od 1.510.000,00 KM.

Kako se navodi, sredstava će koristiti za tehničko-tehnološko unapređenje studijskih kapaciteta i prilagođavanju novom načinu proizvodnje programa i digitalnom emitiranju signala u HD rezoluciji.
Cilj dodjele sredstava je podrška i unapređenje rada elektronskih medija u pogledu stvaranja pretpostavki za proizvodnju programa u skladu s novim tehnološkim standardima.

Dnevnik.ba