Ma prostor nigdje na Balkanu nije problem, pogotovo uzimajuci u obzir da regija gubi stanovnistvo.

To su gluposti gledati "ravnice oko gradova" u zemljama koje gube stanovnistvo, nismo Kina, niti smo u Jugoslaviji koja je rapidno ekspandirala gradove.

U juznom dijelu Mostara koji se ne vidi na slici, imas predvidjeno tridesetak nebodera od 10-12 katova. Sve je to irelevantno, bitno je imas li potraznju za stanovima ili ne. Najmanji problem je kupiti derutnu zgradu u centru grada i tu napraviti neboder. Tako je i Manhattan izrastao, rusile se nize i starije zgrade i pravile nove i vece. Neki od najvecih objekata u Mostaru su nastali na taj nacin: Mepas je npr. izgradjen na prostoru derutnih objekata stare bolnice. Dvije najvece nove stambene zgrade, Mljekara, kao i skorasnji Silos, isto prostor se stvorio rusenjem manjih objekata.

U Zagrebu, Sarajevu, a vjerujem i Beogradu poslije rata niti jedan jedini novi kvart nije izgradjen, vjerujem da se samo popunjavaju rupe u kvartovima koje je napravila Jugoslavija, te se ruse stariji i prave noviji objekti na atraktivnim lokacijama.

Čini mi se da je taj grad zbog reljefa prostorno ograničen za širenje. Može samo u visinu.

Pa isto kao i Sarajevo.

Ali tvrdim da ni Sarajevu ni Mostaru ni Splitu (takodjer geografski omedjen) ne nedostaje prostora, s obzirom na demografiju. Sva tri grada mogu ici u visinu koliko god to treba.

Znate ovoga lika, i on najavio odlazak.

Izgrađeno je brdo kvartova.
Evo koliko se samo Zemun raširio u zadnjih 20 godina.

Pa to su prigradske kuce, nema tu 5000 stanovnika. Nije to nikakva gradska cetvrt. Ima takvih primjera koliko hoces oko svakog veceg grada.

Putuj Vahadine na islambosnu ne misli.

To su kvartovi kakvih ima po Zagrebu, Beogradu, Banjaluci, Novom Sadu...
Da bi se grad razvijao treba ti prostor, koga nema baš u Mostaru.

Naselje "Stepa Stepanović" na Voždovcu sa 20.000 ljudi. Beograd na vodi se gradi punom parom, a Vujadin izgleda nije izašao iz Zemuna već par decenija.



Naselje Stepa Stepanović

1 km juzno od centra grada, oko brda Hum koji je velicine 500 metara (valjda ćemo dočekati i tunel), ima ogromna ravnica gdje se grade objekti za sve drzavne institucije koje se smještaju u Mostar: novi zatvor, uprava za indirektno oporezivanje, dolje je vec prebačeno i nekoliko fakulteta, i a cijelo Sveuciliste je u dokumentu dugorocne strategije odlucilo se dolje prebaciti, vec je jedan od dva kampusa dolje (južni kampus Sveučilišta). Znači, cijela ova masa mostarskih studenata i mladezi će u buducnosti biti dolje, u dijelu koji se ne vidi na toj gore mapi.

Jedina televizija na hrvatskom jeziku, Naša TV, ima zgradu dolje na jugu, i to s istočne strane Neretve.

Dolje je i poznati mostarski sajam. Kao i zracna luka.

Prostornim planom predviđeni su neboderi.

Također imaš Sjeverni logor koji je prirodni produžetak Centra II.

u Zagrebu mi padaju na pamet Špansko-Oranice, Vrbani i Sopnica-Jelkovec (trenutno se radi novi kvart Podbrežje), da izgleda kao pravi kvart, znači zgrade, a ne nekakve kuće. doduše, u pravu je Robbie, gro gradnje je zapravo popunjavanje parcela postojećih kvartova, nekog ozbiljnog prostornog širenja grada nema, jedino su se satelitska naselja oko Zagreba povezale s gradom uz glavne ceste.

Novi Beograd je namerno građen da se prvo izgrade najudaljenija naselja, pa da se kasnije popunjavaju namerno ostavljene rupe. Rupe su danas sve popunjene.


PS, Vujadine, ima života i van Zemuna.

Mostar ima mnogo prostora "iza huma", a to je prostor Bisca polja,Jasenica pa sve do Bačevića. Također mi moramo prijeci na onu stranu u juznom Mostaru. Znaci pocet popunajvat prostor od Gnojnica pa sve juznije...

Rodoč se urbanizira: Strateški projekt preseljenja Sveučilišta na južni kampus

https://www.dnevnik.ba/vijesti/rodoc-se ... zni-kampus



Znači komplet Sveučilište (9000 studenata, minus geografski istureni odjeli) koje je glavni demografski motor u Mostaru, seli se na južnu ravnicu ispod brda Hum.

Dva od 11 fakulteta su vec dolje.

Jest al oko Menhetna imas u svakom pravcu 100 km kuća i niskih objekata.
Nije grad samo zgrada do zgrade niti moze biti. Masa ljudi nece da zivi u zgradi.
Mora biti prostora za individualne stambene objekte a to nemaju ni Istocni Mostar ni Sarajevo ni Tuzla.

Ma i po tim brdima se moze graditi. I grade. Nisu to nekakve planine.

Tako i Mexico City, kojemu brda slicne velicine nisu smetala i da u jednom trenutku bude najveci grad na svijetu.

U Zagrebu se vise gradi uzbrdo prema Medvednici negoli preko Save u ravnici, elitni kvartovi su svi u brdu.

NeČe oni niDže.

I u pravu su, te MHE ništa dobro na duže staze donijeti neće. Ni Srbima ni Bošnjacima. Uništavamo glavno blago koje imamo - rijeke.


Nego, u bijeljinskom porodilištu u prva dva mjeseca 2019-te rođeno 210 beba... Ima li neko podatke za prošlu godinu i isti period?

Moze naravno. Beverli hils je sav u brdu.
Samo treba znati isplalirati infrastrukturu.
A to se kod Muslimana ne uci u skolama tako da su kod njih brda nepovratno unistena.

Inace povijesno tamo gdje je oskudna zemlja, na Mediteranu (sto ukljucuje Dalmaciju i Hercegovinu), izgradnja na kosom terenu nije nikakva tabu tema, kuce su se vrlo cesto pravile u brdu. Jer je obradivog polja toliko malo, da je bilo predragocjeno da se urbanizira.

Dodaj tome i obrambene razloge, i tako su nastala ova prekrasna urbana naselja po cijelom Mediteranu, na kojekakvim liticama, s pogledima itd.

Iz tog razloga je stari grad Livno, Ljubuski, Pocitelj, ili u istocnoj Hercegovini Ljubinje itd. u brdu, iako je pokraj velika ravnica.

Kao i u svakom gradu koji ima brda, tako nemoj da uzimaš gustinu naseljenosti kao merilo, jer je ona u elitnim kvartovima najmanja.

Srebrenica 2019. (Matična služba) 46/127

Ali pošto je samo mali deo popupacije elita, ravnica je važna zbog jeftinije gradnje i samim tim, jeftinijih kvadrata.

Jeftinije je graditi samo infrastrukturu. Zgrade ili kuce nije, za zgradu/kucu je isto. Mozda se malo potrosi na ravnanje parcele za izgradnju, ali poslije toga je identican postupak izgradnje.

S druge strane polaganje cjevi, kanalizacije, ulica itd. ocito je teze po brdima.

Imas u Sarajevu ilegalne kuce bas po brdima, doslovce ko brazilski slums. Ali je zato infrastruktura katastrofa.

Nije isto.
Temelj za kucu u ravnici je obicni trakasti a za temelj na padini moras raditi temelj i potporni zid tako ga je skuplje bar 10 puta.

A Hum je toliko maleno brdo (promjer 500 metara, kruznog oblika), da kada bi bio koristen za kamenolom, za 50 godina bi se potpuno uklonilo i poravnalo.

Nemojte mi reci da ovo brdo "sprijecava razvoj Mostara":