Dobili zeleno svjetlo: Popis stanovništva u BiH 1. oktobra

BiH je napredovala u tehničkim pripremama za popis stanovništva te izrazila volju za daljnji rad. Međunarodna monitoring misija dala je zeleno svjetlo našoj zemlji te će se popis održati 1. oktobra ove godine.

"Posljednjih 70 dana od sastanka održanog 22. marta prešli smo na intenziviranje aktivnosti i nastojanja da preuzmemo obaveze i preporuke EUROSTAT-a i međunarodnih predstavnika kako bismo došli do kvalitetnijih rješenja. Predstoji obaveza institucija BiH da potpuno preuzmu odgovornost, da projekt shvatimo kao neophodan, te treba podići svijest građana o njegovoj važnosti. Mogu reći da će BiH 1. oktobra ove godine krenuti u popis stanovništva", rekao je Damir Hadžić, ministar komunikacija i prometa BiH nakon sastanka s direktorom u EUROSTAT-a Pieterom Everaersom.

Tokom proteklih mjeseci Upravni odbor Međunarodne monitoring misije, koji se sastoji od šest stručnjaka iz oblasti statistike, boravio je u našoj zemlji u nekoliko navrata te analizirao i ocijenio rad naših institucija na pripremama za popis stanovništva. Izašli su s jedinstvenim stavom i dali našoj zemlji zeleno svjetlo.

"Iako je ostvaren napredak sada slijedi rad u detaljima tehničke pripreme, koji mora biti razrađen do kraja. Vijeće Evrope i druge međunarodne institucije istakle su značaj ovog popisa te pozivam sve institucije i političke strukture da daju podršku popisu. Iz Evropske unije poručen je jasan stav, a to je da je potrebno raditi na komunikacijskom aspektu, podizanju svijesti i obavještavanju građana te da su dobra saradnja i koordinacija vrlo bitne", rekao je direktor EUROSTAT-a Pieter Everaers.

Na konferenciji za novinare nisu izneseni dodatni detalji, ali je ministar Hadžić kazao kako će svaki odgovor na popisu biti evidentiran i imati svoju šifru, a da će se u drugoj fazi sortirati.

"Ukoliko utvrdimo da su određeni odgovori u interesu građana i države BiH onda će oni biti zbrajani. Bitno je istaći da će se u drugoj fazi učiniti sve da se otkloni diskriminacija", istakao je Hadžić, na što je Everaers dodao kako je to sve u skladu s preporukama međunarodne zajednice.

Zamjenik šefa Delegacije EU Renzo Davidi i direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović potpisali su ugovor kojim je EU dodijelila bespovratna sredstva BiH u iznosu od 7,5 miliona eura za finansiranje popisa.

"Novac će biti korišten za finansiranje terenskog rada i procesuiranje podataka u obradnim mjestima. Također, uključene su plaće svih učesnika koji će raditi na popisu i porez", istakao je Milinović.

Prema procjenama koje su do sada urađene, popis stanovništva koji će u BiH biti izvršen nakon 21 godinu, koštat će 46 miliona KM.

Godinu i po dana?

Čini mi se oko godinu dana za prve rezultate, a oko godinu i po za nacionalnu pripadnost, plus još koji mesec za versku pripadnost, jezik itd.

Berlin -- U Nemačkoj, po danas objavljanim podacima popisa iz 2011. godine, živi 80,2 miliona stanovnika, što je za oko 1,5 miliona mmanje nego što se do sada mislilo.

Popis stanovništva koji je sproveden u maju 2011. prvi je od ujedinjenja dve nemačke države 1990. godine.

Od ukupnog broja stanovnika 74 miliona (92,3 odsto) ima nemačko državljanstvo, 6,2 miliona građana (7,7 odsto) ima pasoš neke druge države. Na osnovu podataka koji su se do sada koristili, smatralo se da ima 1,1 milion više ljudi sa inostranim pasošem.

Istovremeno, skoro petina stanovništva u Nemačkoj je migrantskog porekla. U tu grupu ulaze svi inostrani i nemački državljani koji su došli u Nemačku posle 1955. ili čiji je najmanje jedan roditelj u Nemačkoj nastanjen od te godine.

Prema danas objavljenim podacima, 15 miliona ljudi ima migrantsko poreklo, što je 19 odsto stanovništva. Pri tome je taj udeo veoma raznolik u pojedinim delovima zemlje. Dok, na primer, u Hamburgu udeo ljudi migrantskog porekla iznosi preko 27 odsto, u federalnim jedinicama na nekada socijalističkom istoku Nemačke taj udeo je pretežno ispod pet odsto.

po aneksu Daytonskog sporazuma od 2014. godine vrijedit će kvote sa zadnjeg validnog popisa, što znači kad ovaj popis postane služben sve u vezi popisa 1991. godine pada u vodu.

izbori su u 10. mjesecu 2014., točno godinu dana od popisnog razdoblja.

Rezultati popisa + rezultati izbora = đenosajd tamo pred kraj 2014. - početkom 2015.

po aneksu Daytonskog sporazuma od 2014. godine vrijedit će kvote sa zadnjeg validnog popisa, što znači kad ovaj popis postane služben sve u vezi popisa 1991. godine pada u vodu.

izbori su u 10. mjesecu 2014., točno godinu dana od popisnog razdoblja.

Eto Hrvati, vidite reakcije Srba na pomen hrvatskih općina. Ni milimentra RS, ni tamo gdje su Hrvati većina. Još većina vas Hrvata piše sa Srbima nije problem, to je samo stvar dogovora. Pobogu, neki zaista zaslužuju da im se ponove ratna stradanja ne bi li naučili lekciju.

A da se malo prisjetiš Srednje Bosne,kad se pozivaš na stradanja???Ili si zaboravio da je skoro 7000 Hrvata spašeno od strane VRS,kada ste im vi pravili sačekuše ili starce zarobljavali??? Samo zahvaljujući VRSu ostali su živi,da ne nastavljam dalje.
Što se opština tiče, struktura RS je takva kakva je, neće biti promjena narednih godina,jedino moguće je da još dvije opštine dobiju status grada,ili da u postojećim statusima gradova nikne po 2-3 opštine. Ali i to je na tankom štapu,formiranje nekih sitnih opštinica tipa Berkovići,Istočni Mostar,Vučja Luka,Drinić,Vukosavlje nije moguće i ostvarivo.

Plavi dijamant je skupocjeni dragi kamen, vrhunske otpornosti, tvrdoće i ČISTOTE.
Otporan na bilo kakva amaterska škrabanja.

Plehan, Garevac, Tišina, Tramošnica, Komušina, Liskovica, Sv. Stjepan Krst i ostali u RS.

E jebeš mi sve ako ti ne bi dao ta sela samo da prestaneš da sereš i da smaraš sa kartama...

Svi koji bi opet išli na nekakvu "suradnju" sa srbima su idioti. I to malo žešći.

Normalno da smo ljudi,al stvar je unutrašnje strukture koja ne smije biti narušena. Dakle ništa od novih statusa za mjesne zajednice. ;) Ničije! Daleko je veći interes recimo jednog Branjeva za statusom,koje ima stanovnika ko zajedno ovih 6 sela,pa opet,koji će im đavo. :)

Eto Hrvati, vidite reakcije Srba na pomen hrvatskih općina. Ni milimentra RS, ni tamo gdje su Hrvati većina. Još većina vas Hrvata piše sa Srbima nije problem, to je samo stvar dogovora. Pobogu, neki zaista zaslužuju da im se ponove ratna stradanja ne bi li naučili lekciju.

Brdo se želi otcijepiti od Miljanovaca, a oni od Kalesije

Shodno odluci Općinskog vijeća Kalesija, mještani naseljenog mjesta Brdo, koje pripada kalesijskoj mjesnoj zajednici Miljanovci, 1. juna, od 7:00 do 19:00 sati, će se izjašnjavati o izdvajanju naselja Brdo iz sastava MZ Miljanovci i pripajanja susjednoj MZ Sarači – Lipovice.

Pravo glasa, kao i na izborima, imaju svi građani sa navršenih 18 godina života, koji imaju prebivalište u zaseoku Brdo i posjeduju važeću CIPS-ovu ličnu kartu. Za izdvajanje je potrebno da se izjasni više od 50 posto mještana.

Pogrešna adresa

Upravo odluka Općinskog vijeća da se mještanima Brdo dozvoli izjašnjavanje o otcjepljenju od Miljanovaca, nagnala je grupu mještana Miljanovaca da se u pismenoj formi obrate Vijeću MZ Miljanovci i predsjedniku MZ Miljanovci Fuadu Hasanoviću i od njih zatraže da se pod hitno donese odluka o raspisivanju referenduma za izdvajanje MZ Miljanovci iz sastava općine Kalesija.

Kao razlog navode maćehinski odnos općinskih vlasti prema Miljanovcima. U svojoj inicijativi navode i nedovršene projekte izgradnje trotoara, vodovoda, kanalizacije i uređenja zgrade stare škole koja je devastirana.

Fuad Hasanović, predsjednik MZ Miljanovci, kaže da je inicijativa trebala ići na adresu Općinskog vijeća Kalesija, isto kao i ona koja je upućena od strane građana koji su tražili izjašnjavanje o izdvajanju naselja Brdo i pripajanje MZ Sarači.

- Inicijativu mještana Brdo mi nismo imali priliku ni vidjeti, a Općinsko vijeće se o njoj već odredilo, tako da smatram da isto treba uraditi i sa ovom inicijativom. Vijeće MZ Miljanovci će vjerovatno uputiti molbu potpisnicima nove inicijative da je proslijede direktno na adresu Općinskog vijeća Kalesija.

I, naravno, sve treba uraditi prema pravnim normama koje su propisane Zakonom o lokalnoj samoupravi i statutima MZ Miljanovci i Statutu općine Kalesija, kazao je Fuad Hasanović.

Kome da se pripoje?

Hazim Jusufufović, šef općinske Službe za društvene djelatnosti, u čijoj nadležnosti je i rad mjesnih zajednica, kazao nam je da on još nije vidio inicijativu o izdvajanju Miljanovaca iz sastava Kalesije.

- Sadržaj te inicijative ne mogu komentarisati jer ništa nisam ni dobio. Mogu samo reći da mi je to pomalo neozbiljno jer su Miljanovci praktično centralna mjesna zajednica općine Kalesija i ne

U svemu ovome ima pomalo i političke pozadine. Naime, sastav Vijeća MZ Miljanovci čine pripadnici SDP-a, a većinu u Općinskom vijeću Kalesija ima SDA.