Komentari smijurija. Uostalom broj zatvorenih škola ne znači puno, Tuzlanski koji svake godine ima manje prvašića zatvorio manje od ZHŽa koji svake godine ima više.

Kad pod zatvorene broje i područne škole. Korisnije bi bilo da su samo centrale računali.

Zanimljivo da je u Grahovu prošle godine bilo 54 učenika, mislim da nismo imali tu informaciju prije. Očekavio bih da bi ih bilo manje s obzirom da je zimi 2025. ravnateljica rekla da je tada bilo 64 učenika, a da ih je 18 u najstarijom generaciji.

U školskoj godini 26/27 će valjda onda pasti broj učenika ispod 50. Pitanje je samo hoće li u idućih 10, 15 godina škola potpuno propasti ili će se broj učenika stabilizirati na oko 30ak.

Po meni, najbolje bi i za djecu i za županijske resurse bilo da se škola u Grahovu zatvori i otvori područna za prva četiri razreda sa centralom u Drvaru. Onda u višim razredima bi organiziranim školskim prijevozom djeca mogla ići u školu u Drvar. Djeca bi imala više vršnjaka oko sebe, a i ne bi se bezvezni trošili novci em općine, em županije.

Zašto u Drvar? Bolje u Livno.

To je 2 sata putovanja dnevno otprilike, malo puno.

Livno je duplo dalje od Drvara.

naravno da se neće stabilizirati nego će postupno ići prema 0

Nije nam u interesu jačati Drvar. Onda će Srbi rovariti protiv Herceg-Bosne i maštati od osvajanjima.

Teško da doveđenje 1-3 djeteta po generaciji možeš nazvati jačanjem. Pada i Drvar u broju učenika također.

A za prebacivanje centrale u Livno, nikad nećeš dobit odobrenje ni od grada Grahova, a ni ruke od srpskih zastupnika u županiji. Sa time da ostane škola u Grahovu nanosiš više štete županiji, nego time šta šalješ jedno, dvoje djece u Drvar godišnje.

USK je ipak jači u Sloveniji.

Malo sam bacio oko na školu na google mapsu, i škola im je baš velika s obzirom na to da ju pohađa samo 50 učenika. Izvana izgleda čista, uredna i dobro održvana. Zamislite samo koliko se javnog novca troši na održavanje svega toga. Za 3-4 godine kad im prođu ove veće generacije, bi bilo suludo ne zatvorit školu.

Radi dvoje troje dice više u školi u Drvaru se stvarno ne isplati maltretirati dicu da se voze 3-4 sata dnevno u Livno. Nastranu što srbi to nikad nebi prihvatili.

Neće Grahovo nikada doći na 0 kao ni bilo koja općina. Postoje zagarantirana radna mjesta kao što su općina, policija, vatrogasci, obiteljski obrt… U svakom mjestu ima dio krajnje neambicioznih ljudi kojima je u interesu ostati s majkom i ćaćom.

Grahovsku općinu treba ugasiti i pripojit je ili Livnu ili Drvaru.

Izumrijeti će, samo je pitanje hoće li ih itko zamjeniti i koliko će to trajati.

RADNA MJESTA U FEDERACIJI BIH

U miješanim županija broj radnih mjesta pribrojen je muslimanskoj odnosno hrvatskoj komponenti prema kriteriju je li gradonačelnik / načelnik općine musliman ili Hrvat.


I. Muslimanska komponenta

a) prema sjedištu poslodavca:

Županija / VII. 2026. / VII. 2025. (apsolutna promjena / relativna promjena)

1. USŽ: 39.073 /38.923 (+150 / +0,39%)
2. TŽ: 100.359 / 100.591 (-232 / -0,23%)
3. BPŽ: 6.630 / 6.724 (-94/ -1,40%)
4. ZDŽ*: 72.219 / 72.893 (-674 / -0,92%)
5. ŽSB: 31.510 / 31.940 (-430 / -1,35%)
6. HNŽ*: 8.011 / 8.078 (-67 / -0,83%)

Županije 1-6: 257.802 / 259.149 (-1.347 / -0,52%)
7. Sarajevo: 172.007 / 170.900 (+1.107 / +0,65%)
UKUPNO 1-7: 429.809 / 430.049 (-240 /-0,06%)


b) prema prebivalištu zaposlenika:

Područje / VII. 2026. / VII. 2025. ―― apsolutna promjena / relativna promjena

1. USŽ: 39.792 /39.651 (+141 / +0,36%)
2. TŽ: 103.814 / 103.668 (+146 / +0,14%)
3. BPŽ: 7.340 / 7.419 (-79 / -1,06%)
4. ZDŽ*: 80.035 / 80.610 (-575 / -0,71%)
5. ŽSB*: 34.325 / 34.436 (-111 / -0,32%)
6. HNŽ*: 9.375 / 9.461 (-86 / -0,91%)

Županije 1-6: 274.681 / 275.245 (-564 / -0,20%)
7. Sarajevo: 150.278 / 149.851 (+427 / +0,28%)
UKUPNO 1-7: 424.959 / 425.096 (-137 /-0,03%)


Napomene:
- ZDŽ*: sve općine, osim Usore i Žepča
- HNŽ*: Konjic i Jablanica
- ŽSB*: sve općine osim Kiseljaka, Kreševa, Novog Travnika, Viteza i Dobretića


II. Hrvatska komponenta

a) Prema sjedištu poslodavca:

Županija / VII. 2026. / VII. 2025. (apsolutna promjena / relativna promjena)

8. PŽ: 6.617 / 6.610 (+7 /+0,11%)
9. ZDŽ*: 7.815 / 7.812 (+3 / +0,04%)
10. ŽSB*: 17.401 / 17.142 (+259 / +1,51%)
11. HNŽ*: 13.851 / 13.742 (+109 / +0,79%)
12. ZHŽ: 23.083 / 22.453 (+630/ +2,81%)
13. HBŽ: 11.663/ 11.355 (+308 / +2,71%)

Županije 8-13: 80.430 / 79.114 (+1.316 / +1,66%)
Mostar (11.): 35.568 / 35.291 (+277/ +0,78%)
UKUPNO: 8-13: 115.998 / 114.405 (+1.593 / +1,39%)

b) prema prebivalištu zaposlenika:

Područje / VII. 2026. / VII. 2025. (apsolutna promjena / relativna promjena)

8. PŽ: 5.802 / 5.784 (+18 /+0,31%)
9. ZDŽ*: 5.997 / 6.016 (-19 / -0,32%)
10. ŽSB*: 17.359 / 17.168 (+191 / +1,11%)
11. HNŽ: 15.618 / 15.402 (+216 / +1,40%)
12. ZHŽ: 23.225 / 22.755 (+470/ +2,07%)
13. HBŽ: 11.834 / 11.602 (+232 / +2,00%)

Županije 8-13: 79.835 / 78.727 (+1.108 / +1,41%)
Mostar (11.): 31.913 / 31.635 (+278/ +0,88%)
UKUPNO: 8-13: 111.748 / 110.362 (+1.386 / +1,26%)

Napomene:
- ZDŽ*: samo Usora i Žepče
- ŽSB*: sve općine osim Kiseljaka, Kreševa, Novog Travnika, Viteza i Dobretića
- HNŽ*: sve općine osim Konjica i Jablanice te Mostara, koji je zasebno iskazan


Analitika:

a) Prema sjedištu poslodavca u srpnju 2026. je u Federaciji BiH bilo ukupno 545.807 radnih mjesta, a što predstavlja povećanje od 1.353 radnih mjesta u odnosu na godinu ranije (srpnja 2025.: 544.454). Cjelokupno povećanje broja radnih mjesta prema sjedištu poslodavca dogodio se, međutim, u hrvatskoj komponenti (+1.593), dok je istodobno on blago pao u muslimanskoj (-240).

Sličnu sliku daje i povećanje odnosno smanjenje broja radnih mjesta prema prebivalištu zaposlenika (ukupno radnih mjesta: 546.481 / 545.018 (+1.463).
Oduzmu li se radna mjesta sa prebivalištem u Republici Srpskoj (srpanj 2026.: 8.881 - srpanj 2025.: 8.641 /+240) i Kotaru Brčko (srpanj 2026.: 893 - srpanj 2025.: 919 /-26), u Federaciji BiH broj radnih mjesta porastao je za 1.249 na 536.707 u srpnju 2026. (srpanj 2025.: 535.458). I po tom kriteriju broj radnih mjesta rastao je u hrvatskoj komponenti (+1.386), dok je u muslimanskoj stagnirao, uz blagi pad (-137).

b) U muslimanskoj komponenti Federacije BiH nova radna mjesta poslodavci su u razdoblju srpanj 2025. do srpanj 2026. generirali isključivo iz dviju županija: iz Unsko-sanske te, brojčano i strukturno značajno, iz Sarajevske županije.

U Unsko-sanskoj županiji broj novih radnih mjesta koje su generirali lokalni poslodavci (+150) oslikao se gotovo u potpunosti u porastu broja zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika (+141) u toj istoj županiji.

U Sarajevskoj županiji samo manji dio (38,57%) novo generiranih radnih mjesta (od ukupno 1.107) pretočio se u povećanje broja radnih mjesta kod zaposlenika sa sjedištem u toj istoj županiji (+427), dok je njegov veći dio (+680) ublažio gubitke radnih mjesta kod poslodavaca sa sjedištem u drugim muslimanskim sredinama.

Iz priloženih podataka kreiranje radnih mjesta iz središnjice u Sarajevu (pretpostavljam da je riječ o zapošljavanju u javnom sektoru odnosno u javnim poduzećima, a ne privatnim) posebice jasno uočljivo je u Tuzlanskoj županiji, gdje je neto gubitak radnih mjesta (-232) kod lokalnih poslodavaca nadomješten porastom broja zaposlenika (+146) kod poslodavaca iz drugih sredina. Isti obrazac uočljiv je i u muslimanskim općinama Županije Središnja Bosna, gdje je gubitak od 430 radnih mjesta ublažen „kompenzacijom“ za 319 zaposlenika, tako da je neto gubitak broja zaposlenika iznosio 111 radnika.

Za procjenu budućih međužupanijskih migracijskih tokova, bitni su međutim i odnosi između broja radnih mjesta prema sjedištu poslodavca i prema sjedištu zaposlenika. Naime, uravnotežen regionalni razvoj osiguran je jedino tamo gdje si oba aspekta kreiranja radnih mjesta drže vagu. U muslimanskoj komponenti, međutim, izražena je koncentracija generiranja radnih mjesta u Sarajevskoj županiji, dok u svim ostalim županijama broj radnih mjesta na sjedištu poslodavca manji je nego broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika. To se vidi iz sljedeće usporedbe:

Broj zaposlenika u srpnju 2026. godine prema
sjedištu poslodavca / prebivalištu zaposlenika (apsolutna razlika / indeks „pokrivenosti“)

USŽ: 39.073 / 39.792 (-719 / 98,19)
TŽ: 100.359 / 103.814 (-3.455 / 96,67)
BPŽ: 6.630 / 7.340 (-710 / 90,33)
ZDŽ*: 72.219 / 80.035 (-7.816 / 90,23)
ŽSB: 31.510 / 34.325 (-2.815 / 91,80)
HNŽ*: 8.011 / 9.375 (-1.364 / 85,45)
Sarajevo: 172.007 / 150.278 / +21.729 / 114,46)

Stupanj koncentracije radnih mjesta prema sjedištu poslodavca na Sarajevo u godinu dana pojačao se i u srpnju 2026. dosegao razinu od 40,02% (srpanj 2025.: 39.54%). Istodobno je koncentracija radnih mjesta prema prebivalištu zaposlenika u Sarajevskoj županiji samo blaže rasla te je u srpnju 2026 iznosila 35,36% (srpanj 2025.: 35,25%).

c) U hrvatskoj komponenti Federacije BiH rastu i broj zaposlenih prema sjedištu poslodavca i prema prebivalištu zaposlenika, s iznimkom Žepča. Porast broja zaposlenih prema sjedištu poslodavca iznosio je 1.593 radnika, što je za 207 osoba više nego prema prebivalištu zaposlenika.

Za razliku od muslimanske komponentne, broj zaposlenih u hrvatskim područjima rastao je signifikantno i u županijama Središnja Bosna i u Hercegovačko-neretvanskoj, uz vrlo snažan rast u Herceg-bosanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji. Dapače, u svim navedenim područjima relativni rast zaposlenosti premašio je rast postotne zaposlenosti u Republici Hrvatskoj, gdje je on u razdoblju od srpnja 2025. do srpnja 2026. porastao za 0,78%.

Od svih hrvatskih područja, zaposlenost stagnira jedino u Posavskoj županiji te zborno u Žepču-Usori. Međutim, i u tim područjima poslodavci zapošljavaju, za razliku od muslimanskih, znatno više ljudi nego li ih je zaposleno po kriteriju prebivališta zaposlenika. U Posavskoj županiji to je plus od 14%, a u Žepču-Usori rekordnih 30%.

Uravnotežen je razvoj broja zaposlenih prema kriterijima sjedišta poslodavca i prebivališta zaposlenika u županijama Središnja Bosna, Zapadnohercegovačka i Herceg-bosanska. Jedino područje u kojem postoji veći nesrazmjer u brojčanom stanju radnih mjesta po ta dva kriterija je Hercegovačko-neretvanskoj županiji, gdje međutim grad Mostar (+3.655), kao regionalno središte kompenzira taj minus u županiji i kod Hrvata (-1.767) i kod muslimana (-1.364). Preostala brojčana razlika od 524 radna mjesta u potpunosti kompenzira manjak u Herceg-bosanskoj (-171) i Zapadnohercegovačkoj županiji (-142). Međutim, unatoč suficitu generiranih radnih mjesta, Mostar svoj položaj ne gradi nauštrb okolnih hrvatskih područja, ni po stupnju koncentracije – srpanj 2026.: 30,67% (srpanj 2025.: 30,85%) radnih mjesta prema sjedištu poslodavca ni po tendenciji razvoja broja radnih mjesta.

Broj zaposlenika u srpnju 2026. godine prema
sjedištu poslodavca / prebivalištu zaposlenika (apsolutna razlika / indeks „pokrivenosti“)

PŽ: 6.617 / 5.802 (+815 / 114,05)
ZDŽ*: 7.815 / 5.997 (+1.818 /130,32)
ŽSB*: 17.401 / 17.359 (+42 /100,24)
HNŽ*: 13.851 / 15.618 (-1.767 / 88,69)
ZHŽ: 23.083 / 23.225 (-142 / 99,39)
HBŽ: 11.663/ 11.834 (-171 / 98,56)
Mostar (11.): 35.568 / 31.913 (+3.655 /111,45)

Zaključno: Razvoj na radnom tržištu hrvatskim sredinama uravnotežene je naravi i ne će negativno utjecati na međužupanijska demografska kretanja, nego će se pozitivno odraziti na životne perspektive u većinski hrvatskim područjima. Nadalje, pozitivna je i činjenica da hrvatska područja u Federaciji BiH bilježe snažniji rast zaposlenosti nego u Republici Hrvatskoj, što će umanjiti potrebu radne snage za nastanjivanje u Hrvatskoj. Nasuprot tome, Sarajevska županija odudara od drugih muslimanskih područja, s negativnim učinkom po demografska kretanja, ponajprije u miješanim županija Bosne.