Par kvadratnih metara / kilometara nije ništa uzme li se u obzir da Bošnjaci drže 32,75% BiH koliko su i kontrolirali na kraju rata.

Al ja ne znam sto se vi toliko bunite protiv Arapa, pa duze ste s njima bili u zajednickoj drzavi, nego npr. sa Austrijancima.

Vise vi nasi Srbi i Hrvati i Bosnjaci imate s Arapima nego sa Europljanima, pa da!

Ma ja, naši Hrvati su u EU , doduše ima tamo i nešto Arapa utoliko imaju nešto zajedničko.

Mentalitet je virtualno tijelo nekog naroda koje podliježe promjenama jednako kao i jezik, jednako kao i civilizacijske stečevine.
Kršćanstvo je kako znamo starije od Islama pa ta religijska partikulacija diktira stanovite civilizacijske razlike.
Kroz povjest bjelodano je jasno da su prostorima Balkana prodefilovali mnogi osvajači : Grci, Makedonci Rimljani, Turci, pa sve do zadnjih Austrougara.
Turci su donijeli svojim političkim i vojnim sustavom upravu koja je stolječima držala balkanske zemlje, no niti osmanlije, niti bilo koji drugi osvajač nije izjednačio mentalitete u narodonosnom, religijskom i kulturološkom pogledu.
Činjenica je da ima Bošnjaka koji su primili islam, a bili su prije toga nešto drugo, dakle imaju određene genetske sličnosti sa Hrvatima, Srbima, Makedoncima, Crnogorcima itd.
Međutim taj sličan genetski kod i ne kod svih, nego samo kod onih ljudi koji su primili islam a živjeli su prije dolaska osmanlija na Balkanu, nije mogao prenijeti kulturološku, civilizacijsku niti bilo koju drugu značajku.
Brozov sustav je pokušao floskulama o bratstvu jedinstvu da mentalitetno izjednači narode i poravna evidentne razlike među njima, pa smo vidjeli kako se taj pokus okončao devedesetih i u što se izrodio t međuvjerski, međukulturološki i međunacionalni diferencijalizam, kojeg je nekomu bilo teško prihvatiti kao egzistenta sve dok ex Yu nije popucala upravo po nacionalnim šavovima.
Nismo istih mentaliteta, mada imamo dosta zajedničke povjesti, to je poanta.
Pragmatika politike s druge strane stvara savezništva, prijateljstva,nove političke okvire i poglede, tako da u tom smislu Bošnjaci i Hrvati bi mogli biti prirodni saveznici, ali samo i samo, ako se pokažu oba obraza i stave čiste ruke ispred sebe.
Da zaključim : Arapi su i druge rase nego današnji stanovnici Balkanskih država, pa je i to još jedan od elemenata različitosti, pa i u mentalnom sklopu i mentalitetu koje diktira drugo podneblje.

Many Bosnians remember the Arab fighters who came during the 1992-1995 war to fight with Bosnian Muslims against Serbs and Croats, bringing with them a stricter form of Islam which drew followers, some of whom fought in Syria and Iraq for Islamic State.

At the end of the war, some restaurants and cafes in the Ottoman-era old town of the capital stopped serving alcohol and pork and residents say they have now disappeared from the menu in other cafes which have started to do the same.

Esad Durakovic, a professor of Arabic studies at the University of Sarajevo, wrote in an editorial for the Depo news portal last week property purchases by Gulf visitors could hurt a delicate religious balance in Bosnia.

"This is not about tourists who come and go but about those who permanently stay on their property," he said, saying that it could fuel a desire for secession among some Bosnian Serbs.

"They will not want to live in "Muslimstan."

Vise imate s Arapima nego sa Zapadnjacima:



Slican mentalitet, arapsko-bosnjacko-hrvatsko-srpsko-turski.

MUFTIJA DEDOVIĆ: Neprihvatljivo je klanjati u Mepasu, osobito kad okolo imaš 30 džamija

Objavljeno 25.08. - 15:19

Mostarski muftija Salem ef. Dedović
Klanjanje Arapa u čak tri tržna centra u Hercegovini – Livno (Konzum), Posušje (Ivka), Mostar (Mepas), a i na vodopadu Kravice, podiglo je nedavno veliku prašinu u Hercegovini. Posebno su na to osjetljivi u Zapadnoj Hercegovini, gdje većinom žive katolici, no ništa bolje na to ne gledaju ni u Mostaru, bez obzira na vjersku pripadnost, jer je to i u ovim krajevima novina.

Mostarski muftija Salem ef. Dedović Dnevnom listu kaže da klanjanje na mjestima poput gore spomenutih nije u tradiciji muslimana koji žive u BiH, niti će ikada biti.

Par stotina metara do prve džamije

„Obavljanje namaza na javnim prostorima poput tržnih centara, benziskih crpki i sl. za nas nije prihvatljivo. Mi imamo slučajeva gdje naši ljudi rade poslove u prirodi, pa i u prirodi traže neko skrovito mjesto. Nije nužno da se namaz obavlja u bogomolji, ali postoje neki okviri, mora se pronaći prihvatljivo mjesto, koje ispunjava kriterije za namaz. Ne mogu to biti ovi prostori o kojima smo govorili, da se na njima i pod svaku cijenu mora obaviti namaz“, ističe Dedović.

Kaže da je slušao glasnogovornicu Mepasa, koja je govorila o velikom broju gostiju iz arapskih zemalja. Ističe da se tu radi o turistima koji traže kvalitetne i skupe hotele, a da ih oni koji ih primaju ili dovode moraju bolje uputiti.

„Ne znam je li to do turističkih vodiča ili agencija, ali je očito da tim gostima nedostaje informacija o ovoj zemlji i unutarnjim odnosima u BiH. Nedostaje im dovoljno informacija i u smislu da im netko kaže, pa u ovom gradu imate 30 džamija, imate odmah preko Carinskog mosta prvu džamiju…“, ustvrdio je Dedović. Dodaje da bi u Islamskoj zajednici bili sretni da imaju konekciju s hotelijerima u tom smjeru.

„Organizirati ćemo da džamija radi cijeli dan, a ne samo u vrijeme namaza, pa da hotelijeri mogu usmjeriti svoje goste u nju. Osjećam da upravo tu postoji jedan vakum, jer tim ljudima – turistima nedostaje senzibiliteta i informacija“, stajališta je Dedović.

Poručuje da se ovdje radi i o razlici u mentalitetu.

„Imamo sad tu pitanje kulture življenja i samog razumijevanja vjere. Islam je vjera koju prakticiraju mnogi narodi, kulture, zajednice. Nije to tako sve monolitno, osim u temeljnoj ideji, učenju…, onome što je zajedničko. Međutim, kulturni i geografski prostori iz kojih dolaze oni koji prakticiraju Islam čine ih različitima. Ovdje kod nas je drugačije. Svako ima svoje“, pojasnio je mostarski muftija.

Novi gosti, novi izazovi

Dodaje da su novi običaji, koje bh. gosti donose posve novi izazovi, s kojima se ranije nisu suočavali ni bosanskohercegovački muslimani, no da navike koje donose Arapi ne treba osuđivati, niti koristiti u dnevno političke svrhe.

Dedović ističe da su Arapi prije svega turisti, koji odnedavna zbog nemira u zemljama u koje su ranije odlazili, sada dolaze u BiH, i da sve treba promatrati kroz tu prizmu.

„Nama u cjelini kao državi stalo i svim njenim narodima stalo je do turizma kao jedne važne gospodarske grane, koja ovoj zemlji i nama svima može donijeti korist. Posebno nam je drago da Mostar i naše najveće dovište – Blagajska Tekija bilježe povećan broj turista iz svih strana svijeta. Sretni smo da su prepoznali našu zemlju kao pitomo turističko mjesto. To nam je važan signal“, zaključuje Dedović.

Ističe da moramo razmišljati da je svaki gost dobrodošao, bez obzira otkuda dolazi i kako poimlje vjeru./HMS/

Ilijas: Voda prvo Arapima pa, ako ostane, mještanima

Samo u Sarajevu i bližoj okolici rade sedam projekata, i to u Vogošći, Blažuju, Hladivodama, Vrelu Bosne, Ilijašu, Visokom te u Bojniku, u kojem grade naselje za građane iz Omana.
(...)

Naime, prema saznanju novinske agencije Patria, stanovnici Ilijaša tvrde da lokalne vlasti pogoduju Arapima na štetu lokalnog stanovništva.

“Buduće naselje koje se gradi za Arape bit će priključeno na gradski vodovod. I to na nultu točku. To znači da će u vrijeme ljetnih redukcija voda nestajati prvo domicilnom stanovništvu pa tek onda Arapima”, kazao je za Patriju jedan od stanovnika Ilijaša.

RS ih ne zanima

Kupuju Arapi zemlju i po Srbiji i Hrvatskoj.

Ilijas ima sve perspektive da postane prva opcina u BiH s arapskom vecinom.
Ilidza ce biti arapsko-turska.
Na taj nacin se prekida demografska veza bosnjackih etnickih prostora Sarajeva i sjeverne Hercegovine.
Arape briga za cjelovitu BiH ali ih zanima uvodjenje serijata. Mislim da ce se i Arapi zalagati za podjelu BiH.
RS ih ne zanima, kao ni 99% prostora gdje zive Hrvati.

Takodjer, kvote vlasti i utjecaja za Hrvate, Srbe i Bosnjake u BiH su ustavnom srukturom fiksirane.
To znaci da ce Arapi napadati na bosnjacku kvotu u vlasti i utjecaju. Arapin posjeduje zemlju u Ilijasu,
podmicuje nacelnika u Ilijasu, otvara si skolu na arapskom u Ilijasu, te ubacuje glasacki listic u Ilijasu.