Donesena odluka o isticanju zastave EU na zgradama institucija i tijela VMBiH



SARAJEVO, 3. oktobra (FENA) - Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ureda predsjedateljice, jednoglasno je donijelo Odluku o isticanju zastave Europske unije (EU) u ministarstvima, upravnim organizacijama i drugim tijelima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine – u novom tekstu.

Isticanjem zastave EU-a uz zastavu BiH, Vijeće ministara BiH, nakon što je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata, izražava opredijeljenost i posvećenost ciljevima i europskim vrijednostima na kojima počiva EU, kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanje ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca.

Prema Odluci, uz zastavu BiH, na zgradi u kojoj se nalazi sjedište ministarstva, upravne organizacije i drugog tijela koje je osnovalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ističe se zastava Europske unije. Prednost u isticanju ima zastava Bosne i Hercegovine.

Kada se ističu jedna pored druge, zastava Bosne i Hercegovine se nalazi s lijeve strane, sprijeda gledano, u odnosu na zastavu Europske unije.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku BiH, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Ovo smo već komentirali da bi moglo.

Ulazak u Šengen, ali ne i u EU.

U tom režimu su Norveška, Švicarska, San Marino i Andora.

Ovo smo već komentirali da bi moglo.

Ulazak u Šengen, ali ne i u EU.

U tom režimu su Norveška, Švicarska, San Marino i Andora.

Tomislav Sokol također je naglasio da je za činjenicu da je BiH dobila kandidatski status zaslužna najviše Hrvatska kao i visoki predstavnik Schmidt.

Von Der Leyen: EU otvara vrata jedinstvenog tržišta zapadnom Balkanu, ali su nužne reforme

TIRANA, 16. listopada (FENA) - Predsjednica Europske komisije Ursula Von Der Leyen izjavila je u ponedjeljak u Tirani da je Europska unija (EU) spremna gospodarstvencima zapadnog Balkana osigurati pristup jedinstvenom europskom tržištu, ali su za to nužne reforme i zajedničko regionalno tržište.

"Želimo kompanijama sa zapadnog Balkana osigurati pristup jedinstvenom europskom tržištu ali za to su potrebne reforme na zapadnom Balkanu. Oni koji su za to spremni i žele završiti svoje zajedničko regionalno tržište, dobivaju fondove za ulaganja od EU. Dakle to je poticaj za one koji zaista žele ići naprijed, poboljšati gospodarstvo. Naša vrata su otvorena", rekla Von Der Leyen novinarima uoči početka samita Berlinskog procesa.

Ona je rekla da će jedan od glavnih tema na samitu biti gospodarstvo zapadnog Balkana i da će predstaviti Plan rasta za zapadni Balkan.

"To što se samit održava prvi put na zapadnom Balkanu šalje snažnu poruku koliko smo posvećeni proširenju", navela je Von Der Leyen.

Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je kako Kosovo i Srbija moraju provesti dogovor postignut kroz dijalog kojim predsjedava Europska unija.

"Moramo konačno dovršiti provedbu dogovora koji su postignuti kroz dijalog koji vodi EU", kazao je Scholz te dodao da su mnogobrojne krize na zapadnom Balkanu istaknule hitnu potrebu za jačim zajedničkim radom i prevladavanjem antagonizma, prenose Reporteri.net.

„Došlo je vrijeme da se prevladaju sukobi koji traju mnogo duže. Nedavne eskalacije na sjeveru Kosova dokazale su koliko je to važno”, rekao je Scholz.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da će samit u Tirani biti prilika i za razgovor o situaciji na sjeveru Kosova, nakon napada srpske paravojne formacije na policiju u Banjskoj te da je samit prilika da se raspravlja o trenutačnoj situaciji u regiji.

"Siguran sam da ćemo razgovarati i o toj veoma lošoj situaciji. Ovo je prilika da nas čelnici Srbije i Kosova izvijeste o najnovijim događajima“, rekao je Plenković dolazeći na samit.

„Vjerojatno ćemo u neformalnim kontaktima komentirati ovu globalnu situaciju, teroristički napad Hamasa na Izrael, a onda i izgledne reakcije Izraela, koji, naravno, ima prava na samoobranu, ali mora poštovati međunarodno i humanitarno pravo“, rekao je Plenković, prenosi Hrvatska radiotelevizija.

Na pitanje hoće li s grčkim kolegom Micotakisom razgovarati o navijačima Dinama zatvorenima u Grčkoj nakon sukoba s navijačima AEK-a u kojima je jedan grčki navijač poginuo, Plenković je kazao: “Stalno razgovaramo o tome”.

“Mi smo dobri, pa pričamo o tome često”, istaknuo je. “Tražit ću ga da vidim kakva je trenutno situacija”, rekao je Plenković, prenosi Hina.

U Tirani se danas održava samit Berlinskog procesa, a kao glavne teme najavljene su integracija zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i zelena i digitalna tranzicija, dok će na agendi radnog ručka biti dobrosusjedski odnosi i bilateralna pitanja.

Sudionici ovogodišnjeg samita Berlinskog procesa, foruma za pomoć zemljama zapadnog Balkana u približavanju EU-u, čelnici su šest zemalja te regije i više čelnika zemalja EU-a, među kojima su, uz hrvatskog premijera i njemačkog kancelara Olafa Scholza, i španjolski premijer Pedro Sanchez, nizozemski premijer Mark Rutte, grčki premijer Kiriakos Micotakis i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar.

Beta podsjeća da je Berlinski proces format godišnjih sastanaka koji je njemačka vlada, u vrijeme kancelarke Angele Merkel, inicirala 2014. godine kada je u Berlinu održana Konferencija o zapadnom Balkanu.

Cilj procesa je ubrzati suradnju sa šest zemalja zapadnog Balkana i integraciju te regije u Europsku uniju EU.

Micanjem islamista iz razgovora, BiH krupnim koracima ide ka EU.

Slovenija, Hrvatska i Austrija žele da EU počne pristupne pregovore s BiH

BRDO KOD KRANJA, 25. listopada (FENA) - Austrija, Hrvatska i Slovenija žele da Bruxelles u iduća dva mjeseca otpočne razgovore s Bosnom i Hercegovinom oko njenog primanja u Europsku uniju, rekla je slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon nakon godišnjeg redovnog sastanka podunavskih zemalja održanog u Brdu kod Kranja.

"Da, apsolutno. Mi imamo zajednički cilj da razgovori između EU i BiH oko pristupanja počnu do kraja ove godine. Radimo naporno na tome", izjavila je Fejon u obraćanju novinarima.

BiH je u prosincu 2022. dobila status kandidata za članstvo, no pregovori još uvijek nisu počeli.

"Austrija, Hrvatska i Slovenija su veliki prijatelji proširenja EU-a. Vjerujemo da je sada politički trenutak da EU krene prema novom proširenju, pa da Europa postane snažnija i ujedinjenija zbog geopolitičke situacije", rekla je Fejon. "To je međutim dvosmjerna ulica, i EU i zemlje kandidati moraju biti spremni", dodala je.

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg rekao je da su njegova zemlja, Slovenija i Hrvatska "dobri prijatelji Bosni i Hercegovini", ali da "nisu i jedini".

"Želimo da razgovori s BiH počnu", napomenuo je Schallenberg.

Neki zagovaraju i otvaranje pristupnih razgovora o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom do kraja godine, tražeći ubrzani postupak za te dvije zemlje. Austrijski ministar smatra da sve zemlje kandidati moraju imati jednaki status.

"Naša pozicija je jasna, ne želimo imati dvije klase zemalja kandidata. Bila bi greška smatrati neke povlaštenije drugima", rekao je Schallnberg dok zemlje "zapadnog Balkana" godinama stoje u čekaonici.

Bruxelles je dao status kandidata Ukrajini, Moldaviji i BiH nakon invazije Rusije na Ukrajinu 24.veljače 2022, prenosi Hina.

"Čekamo odluku o otvaranju pregovora, koja bi se mogla dogoditi do kraja godine", rekao je bosansko-hercegovački ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. On se u utorak u Brdu kod Kranja sastao s ministrima Slovenije, Austrije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore te s nižerangiranim dužnosnicima ostalih podunavskih zemalja.

Okupili su se godišnjem sastanku u sklopu "Strategije EU-a za dunavsku regiju", političkog okvira u kojem 14 zemalja surađuje u područjima poput prometa i zaštite okoliša, a koji služi zemljama kandidatima za užu suradnju s članicama EU-a.

Konaković je nakon sastanka rekao novinarima da je "odluka o otvaranju pregovora s BiH političke prirode".

"To bi bila snažna politička poruka europskim snagama u BiH, a možda bi bila pljuska onim proruskim i proistočnim koje se ne vesele našem brzom napretku", rekao je.

Konaković je napomenuo da je svjestan da je pred njegovom zemljom "kompleksan proces" jer je osim dobre volje nekih ministara vanjskih poslova potrebno uvjeriti druge zemlje poput Njemačke i Nizozemske, s kojima razgovara.

Vjerjujem da će pregovori u prosinicu službeno biti otvoreni.
A Ukrajina i Moldavija dobijaju status kandidata.

Politico: Evropska komisija podržat će otvaranje pregovora sa BiH

https://www.avaz.ba/vijesti/bih/866148/ ... ora-sa-bih

Glasine o zelenom svjetlu za BiH izazvale ljutnju nekih EU diplomata

BRUXELLES, 7. novembra (FENA) - Preostalo je nešto više od 24 sata do objave dugo očekivanog izvještaja Evropske komisije o proširenju, a na Zapadnom Balkanu vlada velika nada da će EU konačno pogurati kandidature tih zemalja za članstvo.

Glasine o zelenom svjetlu za Bosni u Hercegovinu nisu dobro došle među nekim diplomatima EU, koji su ljutito ukazivali na navodno nazadovanje Bosne i Hercegovine u pogledu vladavine prava.

- Dodijelili smo Bosni i Hercegovini status kandidata pod predpostavkom da bi to potaknulo reforme, a od tada samo vidimo kako se situacija sa vladavinom prava kao i politička situacija pogoršavaju. Kako sada možemo donijeti odluku o otvaranju pregovora s BiH, a i dalje očekivati da druge zemlje kandidati marljivo provode svoje reforme – kazao je jedan EU diplomata, prenosi Politico.eu.

Odluku o početku pregovora o članstvu između BiH i Evropske unije moraju na kraju donijeti sve države članice. U slučaju Njemačke i Nizozemske to moraju potvrditi njihovi parlamenti.

https://www.dnevnik.ba/vijesti/veliki-o ... ju-2658525

Ne može se podržavati Hamas i ići u EU.